Arhiv tekstova
Vijesti
Izgradnja nove kovid
bolnice na Mišeluku
Skupština Novog Sada donijela je odluku da se Republici ustupi zemljište na Mišeluku površine od oko 2,5 hektara za izgradnju nove kovid bolnice. Odlučeno je i da se iz gradskog proračuna izdvoji 250 milijuna dinara za komunalno opremanje i uređenje tog zemljišta. Usvajanjem tih odluka, praktično su stvoreni uvjeti za početak izgradnje nove bolnice, prenosi RTV.
Na Mišeluku će za nekoliko dana biti položen temeljni kamen za izgradnju nove kovid bolnice sa 600 ležajeva. Prema planu, treba biti završena za četiri mjeseca, a prve pacijente bi nova bolnica mogla primiti već u rujnu.
Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević kazao je kako »bolnicu radi država, okolo radimo mi«. To znači da Grad Novi Sad treba osigurati kompletnu komunalnu infrastrukturu, dovesti vodu, kanalizacijsku mrežu, javnu rasvjetu, osigurati zelene pojaseve, postaviti autobusna stajališta, pristupne prometnice. »Procjena je da će to izići 250 milijuna dinara, ali nije mi žao ni jednog dinara što dajemo za našu bolnicu«, poručio je Vučević.
Izgradnju nove bolnice podržavaju i vlast i oporba u gradskom parlamentu, posebno ako se uzme u obzir da bi nakon epidemije novoizgrađeni objekt trebao ostati u zdravstvenom sustavu grada.
Izgradnja će biti financirana iz republičkog proračuna, preko Ministarstva obrane, a Novi Sad postat će treći grad u Srbiji koji za vrlo kratko vrijeme dobija novu bolnicu, prenosi RTV.
J. D.
Sve je spremno za izgradnju
Fruškogorskog koridora
»Sve je spremno za izgradnju Fruškogorskog koridora i prvih dana svibnja očekujemo i službeni početak radova na realizaciji tog velikog i značajnog infrastrukturnog projekta«, izjavio je predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović nakon sastanka s ministrom građevinarstva, prometa i infrastrukture Tomislavom Momirovićem.
Predsjednik Mirović istaknuo je da je Pokrajinska vlada izdala dozvolu za postavljanje gradilišnog kampa, ocjenjujući da je ovo važna vijest za Rumu, Irig, Petrovaradin i Novi Sad, za privredu, građane, transport robe i bolju povezanost.
Na sastanku održanom u Pokrajinskoj vladi bilo je riječi i o realizaciji drugih infrastrukturnih projekata u Vojvodini, od nacionalnog značaja, poput pripreme projektne dokumentacije za izgradnju autoceste Novi Sad – Zrenjanin – Beograd, o izgradnji brze prometnice koja će povezati Sombor i Kikindu, kao i o potpori Pokrajinske vlade realizaciji projekta brze pruge od Novog Sada do granice s Mađarskom.
»U narednim godinama Vojvodina će biti povezana autocestama, brzim prometnicama i brzom prugom«, izjavio je Mirović.
Na sastanku održanom 12. travnja je dogovoreno i formiranje radne grupe za izgradnju biciklističke staze od Novog Sada do Beograda, na staroj trasi ceste, kao i od Petrovaradina do Beočina, što će biti realizirano zajedno s lokalnim samoupravama. Bilo je riječi i o nastavku rekonstrukcije puta Begeč – Bačka Palanka, priključku dionice Opovo – Debeljača na državnu cestu, kao i o rekonstrukciji ceste od Srijemskih Karlovaca do Petrovaradina.
»Ovo je bio najozbiljniji i najsveobuhvatniji sastanak koji sam imao od kada sam stupio na ministarsko mjesto. Prvi put poslije pedeset godina realiziramo investicije koje se nisu provodile i koje predstavljaju najvažnije teme za građane Vojvodine«, izjavio je ministar Momirović i najavio da će u naredne dvije godine u nekoliko lokalnih samouprava u Vojvodini biti izgrađena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, prenosi portal Pokrajinske vlade.
J. D.
HMI: Potpora nastojanjima u obrani jezičnog identiteta
Hrvatska matica iseljenika (HMI) uputila je 2. travnja pismo predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasni Vojnić te predsjedniku Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavu Žigmanovu u kojem se iskazuje potpora nastojanjima u obrani jedinstva kulturnog, jezičnog i etničkog identiteta Hrvata u Vojvodini, vezano uz pitanje uvođenja »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu na području Grada Subotice, objavio je HNV. Potpisnici pisma su ravnatelj HMI-ja prof. Mijo Marić i predsjednik Upravnog vijeća HMI-ja Milan Kovač.
»Smatramo da je za ovu temu mjerodavan isključivo istraživački i znanstveni jezikoslovni pristup, a hrvatsko podrijetlo bunjevačkoga govora potvrđuju brojni zapisi i znanstveni radovi. Stoga, također, podržavamo inicijativu Instituta za jezik i jezikoslovlje da se bunjevački govor proglasi hrvatskom nematerijalnom kulturnom baštinom«, stoji u pismu HMI-ja.
Podsjetimo, ovo je peta hrvatska institucija koja se očitovala o spornom pitanju uvođenja »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu u Subotici. Prije HMI-ja, to su učinili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika.
H. R.
Milanović: Sudbinu nestalih veterana i civila riješiti
prije ulaska Srbije u EU
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da Srbija prije ulaska u EU mora otkriti gdje se nalaze posmrtni ostaci nestalih hrvatskih ratnih veterana i civila iz rata 90-tih godina u Hrvatskoj. »Pitanje nestalih mora se riješiti prije ulaska Srbije u EU. Znamo da naši susjedi znaju, i moraju znati, puno više o nestalima nego što čine i pokazuju. To pitanje je ljudsko, simbolično i državno«, rekao je Milanović.
On je o tome razgovarao s predstavnicima braniteljskih udruga – Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske i Zbora udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.
Kako se navodi u priopćenju, glavne teme razgovora bile su rješavanje sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila, tužbe hrvatskih logoraša protiv Srbije, moguća ratna odšteta od strane Srbije zbog agresije na Hrvatsku i obilježavanje godišnjica iz Domovinskog rata.
Predstavnici udruženja veterana su iznijeli stav da se ta pitanja mogu riješiti jedino uz angažman najviših državnih institucija, pa su zbog toga tražili i pomoć predsjednika države.
(Beta)
Popis se odlaže za
listopad 2022. godine
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je prošloga tjedna Zakon o izmjenama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine, kojim se taj popis odlaže za listopad 2022. godine.
Do pomjeranja rokova došlo je zbog pandemije koronavirusa, zbog kojeg održavanje popisa u listopadu ove godine ne bi bilo sigurno i moglo bi povećati rizik od prenošenja virusa.
Ovaj amandman predložio je zastupnik s liste Aleksandar Vučić – Za našu djecu Đorđe Todorović. Todorović je rekao kako cjelokupna aktivnost pripreme popisa traje mjesecima, da je angažirano mnogo ljudi, pa je procjena da je, po ugledu na druge države, bolje popis započeti u listopadu 2022. godine.
H. R.
Žigmanov sljedeći gost
u Nedjeljom u 2
Idući gost emisije Nedjeljom u 2 bit će predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, objavio je autor ove dugovječne emisije na HTV-u Aleksandar Stanković na Facebook stranici, uz propratni tekst: »Tu i tamo neki sastanak s Vučićem, osim toga tiho odumiranje. Hrvati u Vojvodini. Gost Tomislav Žigmanov«.
Počinje Dužijanca 2021.
Blagoslovom žita na blagdan sv. Marka evanđeliste 25. travnja i službeno započinje program Dužijance 2021. Ovaj drevni običaj nalazi su u obredniku Katoličke crkve, te se redovito njeguje i među bunjevačkim Hrvatima. Blagoslov mladog žita već više od 25 godina prvi je događaj u sklopu bogatog programa Dužijance.
Kao i prijašnjih godina, samom činu blagoslova prethodit će misno slavlje u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Đurđinu s početkom u 17 sati, dok će se blagoslov obaviti nakon mise na njivi pored župnog dvorišta.
