Arhiv tekstova
Izazovi nastave iz izbornog predmeta
Izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izučava se u 14 osnovnih škola u Vojvodini, a u mjestima: Bereg, Bezdan, Monoštor, Sonta, Vajska, Plavna, Sot, Srijemska Mitrovica, Đurđin, Tavankut i Žednik. Ukupno, ovaj predmet sluša oko 480 djece. U Subotici se ne izučava, jer tu postoji cjelovita nastava na hrvatskom jeziku.
Udruga Naša djeca iz Subotice, u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, privodi kraju projekt »Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture – upoznaj i voli svoje, a poštuj tuđe« koji je za cilj imao obići većinu škola u kojima se izvodi nastava iz ovog izbornog predmeta i osnažiti kompetencije nastavnika koji izvode tu nastavu. Projekt je financiran od Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Novi program
Dopredsjednica Udruge Naša djeca Ninoslava Pirša kaže kako su u sklopu projekta nastavnicima uručili nove programe za provođenje ove nastave (odobren od Ministarstva prosvjete) i komplete materijala za rad, a učenicima su darivali bočice za vodu s logom udruge i zaštitne maske (dar HNV-a).
»Nepostojanje odgovarajućeg programa nastave i učenja uvelike je otežavao rad nastavnika, te je kvaliteta nastave ovisila o entuzijazmu predmetnog nastavnika. Novim programima nastave olakšana je priprema nastave kao i njeno izvođenje. Kvaliteta nastave će sada moći biti dignuta na viši nivo zbog novih programa, čime nikako ne želim reći da do sada nije bila kvalitetna. Svi predmetni nastavnici su se izjasnili da će im ti programi uvelike olakšati rad«, kaže ona.
Odlaskom na teren, kako dodaje, uvidjeli su da broj djece koji pohađaju izborni predmet ovisi o više čimbenika. Najveći problem je općenito mali broj djece u manjim sredinama, pa tako i pripadnika hrvatske manjine. A kroz razgovore s nastavnicima i vodstvom škola uočeni su i drugi izazovi glede nastave izbornog predmeta.
Općenito mali broj djece
»Najveći čimbenik je ukupan broj djece hrvatske nacionalne manjine u svakom pojednom mjestu koje smo posjetili. Postoje i drugi čimbenici kao što je pravodobno informiranje roditelja o mogućnosti pohađanja ovog izbornog predmeta, uklapanje u raspored sati, kvaliteta nastave… Jasno je da na ukupan broj djece ne možemo utjecati, jer se taj broj smanjuje iz godine u godinu, a u nekim mjestima čak i na mjesečnom nivou zbog iseljavanja. Na ostale čimbenike se može utjecati, ali je potrebna podrška s više strana. Informiranje roditelja i uklapanje u raspored sati najviše ovisi o direktorima škola i njihovoj želji da škola ponudi mogućnost da se djeca upoznaju sa svojim jezikom, kulturom, poviješću i tradicijom. Sveukupni dojam je da u svim školama koje smo posjetili, osim u jednoj, postoji velika podrška direktora. Također, ono što se pokazalo kao potreba je i postojanje online baze podataka koja bi sadržavala radne materijale koje bi predmetni nastavnici mogli koristiti za pripremu nastave«, kaže Pirša.
Udruga Naša djeca se do sada bavila unapređenjem obrazovanja u cjelovitoj nastavi na hrvatskom jeziku. Ovaj projekt je bio prvi korak k unapređenju nastave iz izbornog predmeta.
»Moram priznati da sam provedbom ovog projekta i odlascima po terenu shvatila koliko je izazovno i zahtjevno provoditi nastavu iz predmeta Hrvatski s elementima nacionalne kulture. Vidjeli smo da se još puno toga može napraviti i planiramo nastaviti s potporom. Još ostaje vidjeti na koji način ćemo moći to ostvariti. Drago nam je da je Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja prepoznalo ovaj projekt i dodijelilo financijska sredstva za provedbu. Potpora nam je bilo i Hrvatsko nacionalno vijeće koje je pokrilo nedostajući dio sredstava i troškova, a zahvalila bih i direktorima škola koje smo posjetili. Posebno bih istaknula i nastavnike koji se trude održati kvalitetu rada u ovim otežanim uvjetima kada se nastava odvija online«, kaže Ninoslava Pirša.
D. B. P.
