Arhiv tekstova

Ostavka Matije Išpanovića, prvo veliko prelo u Somboru

6. veljače 1921. – Neven javlja da je bunjevački rodoljub Matija Išpanović podnio ostavku na upraviteljstvo šegrtskih škola, jer mu je zdravlje po mišljenju liječničke komisije tako poremećeno da mu za liječenje i oporavak treba najmanje pet mjeseci dopusta. Prije toga ga je subotička gradska uprava »pošto joj sa terorom nije uspjelo odstraniti ga iz gradske kuće, silom i na balkanski način smijenila s nadzorničke te upraviteljske dužnosti«.

6. veljače 1940. – Hrvatski dnevnik prenosi izjavu hrvatskog senatora Josipa Vukovića Đide iz Subotice o subotičkim prvacima Marku Juriću i Ivanu Poljakoviću: Poljaković je »u svojoj mladosti oko cijelih 6 godina igrao vodeću ulogu medju hrvatskom omladinom u Subotici poznat kao Hrvat non plus ultra, voljan ginuti za crven-bijeli-plavi (hrvatski barjak – primj. V. N.)«. Jurić je »1918. godine, kada je iz Subotice odlazila velika delegacija na historijsku skupštinu u Novi Sad, nosio na čelu te delegacije veliku hrvatsku zastavu«.

7. veljače 1925. – Neven piše da je 1. veljače održan sjajan zbor Bunjevačko-šokačke stranke u Tavankutu, koji je okupio oko 2.000 ljudi.

8. veljače 1938. – Obzor piše da je u prostorijama Hrvatskog kluba u Beogradu održano sijelo podružnice HKD-a Napredak iz Zemuna.
8. veljače 1940. – Hrvatski dnevnik piše da je HPD Nada-Hrvatska omladina priredila u Hrvatskom domu u Mitrovici 3./4. veljače tradicionalnu karnevalsku noć.

9. veljače 1940. – Subotičke novine pišu da je HKD Miroljub u Somboru održalo 5. veljače veliko prelo, na kojem se okupilo oko 2.000 ljudi, ne samo iz Sombora i okolice nego i ostalih mjesta Bačke, Baranje i Srijema.

10. veljače 1940. – Hrvatski dnevnik javlja da je prigodom otvaranja subotičkog Srpskog kluba palo niz uvrjeda protiv Hrvata. Zbog toga su hrvatski odvjetnici u Subotici Mihovil Katanec, Stjepo Doljanin, Matija Jankač, Andrija Šarčević, Lazar Prčić i Gustav Taupert uložili žalbu odvjetničkoj komori.

11. veljače 1921. – Neven donosi slučaj Laze Bešlića, posjednika iz Bajmaka, koji dugo vremena nije primio Hrvatski list iz Osijeka, na koji se pretplatio, jer je netko u pošti njegovu porudžbu poslao natrag redakciji s naznakom da primatelj ne prima pošiljku. 

11. veljače 1922. – Neven javlja da su 15. veljače žandarmi u Đurđinu istukli Grgu Prćića na očigled njegove djece, jer je blizu svog salaša imao rupu iz koje je vadio žutu zemlju za svoje potrebe.

11. veljače 1938. – Subotičke novine pišu da se u Somboru ponovno odigrao napad na Hrvatski dom. Naime, 28. siječnja vandali su premazali blatom dvije table i to »Hrvatski dom« i »Hrvatski Radiša – Radni odbor«. Slučaj je prijavljen, ali policija nije ništa učinila da se izgrednici pronađu.

12. veljače 1921. – Subotičke novine javljaju da subotički odvjetnik i narodni zastupnik Stipan Vojnić Tunić boravi u Beogradu i sudjeluje u sastavljanju ustava. Kao član ustavnog odbora, kojega čine 42 zastupnika, zastupa program svoje stranke – Bunjevačko-šokačke stranke: autonomiju, vjeronauk u školama, ravnopravnost svih građana u svim službama.

12. veljače 1937. – Subotičke novine javljaju da je u Somboru prvo veliko prelo zabilježilo neviđeni uspjeh 7. veljače 1937. Bilo je 2.300 ljudi od čega oko 400 iz svih hrvatskih mjesta Bačke i Baranje.

12. veljače 1938. – Obzor javlja da je u Hrvatskom klubu u Beogradu 10. veljače održana proslava prigodom 300-godišnjice smrti dubrovačkog pisca Ivana Frana Gundulića. Prigodno predavanje o Gundulićevom životu i radu održao je potpredsjednik kluba Maksim Mrzljak.