Arhiv tekstova

Umjereni unos hrane jedan je od važnih faktora dobrog imuniteta

Liječnica specijalistica higijene dr. Karolina Berényi radi u Centru za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje Subotica. Bavi se poslovima higijene prehrane i zaštite životnog okoliša, pa nam je u razgovoru za Hrvatsku riječ pojasnila puno toga u svezi pravilnog i uravnoteženog načina u svakodnevnoj prehrani, osobito u ovim vremenima pandemije covida-19. 
Kakve su Vaše dosadašnje medicinske spoznaje i iskustva o virusu covid-19?
S covidom-19 suočavamo se godinu dana i mnoge nepoznanice s početka pandemije sada su jasnije. Najveći korak u borbi protiv ove infekcije svakako je proizvodnja cjepiva, za koju se opravdano očekuje da će suzbiti pandemiju. Ukupan broj registriranih zaraženih osoba u cijelom svijetu premašio je brojku od 100 milijuna, a to je svakako značajno manja brojka od one koja je realna. Covid-19 je respiratorna infekcija koja u razvoju bolesti daje sistemske simptome, odnosno simptomi se kod pojedinih osoba prenose i na druge organske sisteme. Kod velikog broja zaraženih infekcija prolazi bez simptoma ili s blagim simptomima sličnim gripi, ali kod manjeg postotka inficiranih dolazi do razvoja vrlo ozbiljnih kliničkih slika. Svjedoci smo da stopa smrtnosti još uvijek nije znanstveno utemeljena, ali prema dosadašnjim spoznajama smrtnost od covida-19 kreće se od 0,25 posto do nekoliko postotaka. U svakom slučaju, smrtnost od covid-19 infekcije raste ukoliko imate više od 40 godina, i na svakih daljnjih deset godina smrtnost se značajno povećava. Pri tome treba imati u vidu i prethodne bolesti tipa povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, astme, pretilosti i drugih, koje predstavljaju predisponirajući faktor za nepovoljan ishod bolesti.
Pomaže li odgovarajuća prehrana u mogućoj prevenciji koronavirusa?
Tijekom sezone gripe, a sada i koronavirusa, ljudi često istražuju koja to vrsta hrane ili suplemenata može ojačati imunitet. Vitamin C, limun, naranče, pileća juha i čaj s medom primjeri su namirnica za koje se vjeruje da pomažu kod infekcija. Dizajn našeg imunološkog sistema je složen i na njega utječe idealna ravnoteža mnogih faktora, a ne samo prehrana, a posebno ne bilo koja određena namirnica ili hranljiva tvar. Međutim, uravnotežena dijeta koja se sastoji od svih neophodnih vitamina i minerala, u kombinaciji sa zdravim načinom života, kao što su dovoljno sna, česta tjelesna aktivnost i smanjenje stresa, najefikasnija su priprema tijela za borbu protiv infekcija i bolesti.
Dnevni unos kalorija dokazano djeluje na rad obrambenog sustava, pa je umjereni unos hrane jedan od važnih faktora dobrog imuniteta. Osnove pravilne prehrane čini uravnotežen, raznovrstan jelovnik koji se temelji na prirodno uzgojenim sirovinama. Industrijski prerađene namirnice, te namirnice koje imaju veće količine konzervanasa, pesticida ili ostataka drugih toksina opterećuju organizam i mogu biti problematične za imunološki sustav. Teški metali, na primjer, kao što su kadmij, olovo i živa, imaju dokazano imunosupresivno djelovanje. Populacija starijih osoba treba obratiti naročitu pažnju na raznovrsnost prehrane, prije svega na dovoljan unos antioksidantnih vitamina (vitamini E, C, A). 
Omega-3 masne kiseline obično nedostaju u prehrani, a imaju sposobnost ublažavanja upalnih procesa. Njihov unos može se povećati češćim unosom morske ribe (naročito lososa, sardina, haringa, tune), lanenih sjemenki (mljevenih), badema, oraha, kao i nekih biljnih ulja: ulja od lanenog sjemena, bundevinog sjemena, repice ili konoplje.     
Cink je veoma važan za razvoj bijelih krvnih zrnaca, ćelija imuniteta koje prepoznaju i uništavaju bakterije, viruse i druge patogene, kao i za proizvodnju antitijela i drugih imunoloških faktora. Stotinu grama posne junetine osigurava oko 30 posto dnevnih potreba organizma u cinku. Cink je sadržan u većim količinama i u drugim vrstama mesa, siru, jajima, jetrenoj pašteti, crnom kruhu, pšeničnim klicama, sjemenkama bundeve.
Češnjak i crni luk predstavljaju prebiotska vlakna, a imaju i mnoštvo fitonutrijenata, i treba ih koristiti što češće. Svakoga dana uzeti bar jedno citrusno voće: limun, naranču, grejpfrut ili mandarinu, kao i tamnozeleno lisnato povrće (špinat, blitva, zelena salata, kelj). Radi dovoljnog unosa cinka jesti često grašak, grah, sjemenke bundeve, jednom tjedno posnu junetinu. Namirnice bogate fitokemikalijama su rajčica, brokoli, cvjetača, prokelj. Karotenoidi sadržani u crvenom i narančastom povrću i voću djeluju na funkciju T limfocita, povećanje nivoa interleukina i aktivnost drugih imunih ćelija. Suvremenim istraživanjima utvrđeno je da gljive sadrže velike količine antioksidanasa, posebne vrste šititai i maitaki gljiva, ali i domaći šampinjoni su dobar saveznik u borbi protiv infekcija.
Kakva se prehrana preporuča oboljelima od korone?
Kod svih respiratornih infekcija i stanja s povišenom temperaturom preporuča se, prije svega, dovoljan unos tekućine, vode, čajeva, limunade, čorba, juha. Od namirnica treba birati one koje su lakše svarljive, kao što je voće i povrće, nemasni mliječni proizvodi kao što su jogurt, kiselo mlijeko, posni sir, zatim riba, piletina. U salate i kuhana jela dodavati češnjak. Kiseli kupus bogat je C vitaminom i u ovo doba godine, a sadrži i povoljne probiotske bakterije. Med se, također, preporuča, naročito u slučaju prisutnog kašlja.   
Načini moguće edukacije u svezi pravilne prehrane?
Edukacija o pravilnoj prehrani potrebna je i jedan od načina smanjivanja prijevremenog obolijevanja i smrti od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti, u koje spadaju kardio-vaskularne bolesti, maligne bolesti, šećerna bolest. 
Najviše efekta daje edukacija u ranom djetinjstvu, u vrtićima i školama, ali i edukacija u bilo kojoj životnoj fazi također ima benefite. Edukacije mogu biti individualne, u vidu rada Savjetovališta za pravilnu prehranu ili grupne, u vidu edukacije edukatora, kao i edukacije stanovništva putem društvenih mreža, masmedija, bilborda i slično. Mnogi nacionalni i međunarodni propisi predviđaju širi opseg edukacija o pravilnoj prehrani, kao što je npr. Uredba o nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti kod djece i odraslih, usvojena prije tri godine, ali se u realnosti sustavno malo toga provodi i uglavnom ovisi od entuzijazma pojedinaca. 
Dovoljno je reći kako Savjetovalište za dijabetes nema na raspolaganju strukovnog nutricionista dijetetičara, pri čemu je svima jasno da je nutritivna terapija vrlo bitan dio cjelokupnog liječenja novootkrivenih pacijenata s dijabetesom.   
Smanjenje unosa soli prepoznato je kao najisplatljivija mjera kojom države mogu poboljšati zdravstveno stanje stanovništva. Ovakvo smanjenje unosa soli dodaje u prosjeku jednu godinu zdravog života svakom stanovniku, a procijenjeno je da bi moglo spriječiti 2,5 milijuna prijevremenih smrti godišnje globalno. 
Na koncu ovog edukativnog razgovora zamolit ćemo Vas za par praktičnih stručnih savjeta...
Vrlo je važno da unos hrane uskladimo s potrošnjom energije. Ukoliko nam se tjelesna masa ne mijenja u duljem periodu, znači da smo postigli tu ravnotežu. Ako nam se tjelesna masa povećava ili smanjuje, to je signal za akciju i razmatranje u čemu je problem. Preporuča se da se u zrelom dobu tjelesna masa ne poveća više od 10 posto u odnosu na tjelesnu masu iz mladosti. Naročito je važno da spriječimo razvoj pretilosti kod djece i adolescenata. Procjena je da djeca i mladi s viškom kilograma u više od 65 posto slučajeva ostaju pretili i tijekom odraslog doba. 
Dobar saveznik na putu do pravilne prehrane su dijetna vlakna koja pridonose zdravlju sustava za probavu i daju dugotrajan osjećaj punoće, što pomaže u sprječavanju prejedanja. Da bi se osigurao odgovarajući unos vlakana, treba u sve obroke uključiti povrće, često uzimati voće, mahunarke, jezgrasto voće i integralne žitarice. 
Važno je izbjegavati ili rijetko koristiti pečenje u dubokoj masnoći i pohanje kao način pripreme hrane. Pravilna priprema namirnica podrazumijeva kuhanje ili termičku obradu na nižoj temperaturi (oko 100°C na plotni, do 200°C u pećnici), u maloj količini vode, na pari, pečenje bez dodate masnoće (u tiganju s neljepljivim premazom, u pećnici na papiru za pečenje). 
D. P.