Arhiv tekstova
Masovna imunizacija
Danas je najčešća tema za razgovor između dvoje ljudi starijih preko pedeset godina hoćeš li se cijepiti i u koje cjepivo imaš poverenja? Htjeli mi ili ne, tema opće borbe protiv koronavirusa na neki način nam je više nametnuta nego što je potrebna. Nemojte me krivo shvatiti: opasnost je relnost na cijeloj zemaljskoj kugli, ali i to je realnost da liječnici što se virusa, njegovih mutacija i posljedica tiče, malo znaju. Ovo sam zaključio uz pijenje jutarnje kave i prilikom gledanja jutarnjih informativnih programa, uglavnom naših i susjednih televizija i slušajući govore raznih stručnjaka i »mudrijaša« koji se razumiju u sve, od zdravstva, privrede do politike. Ovakve emisije su skoro istovjetno struktuirane kod nas i u susjednoj Mađarskoj, što nije slučajnost (o tome sam već pisao). Rukovodioci obje države ponašaju se donekle slično, jer u »borbi protiv pandemije« svaka prilika se koristi da se diskreditira skoro nepostojeća oporba, jer se za godinu dana u obje države očekuju izbori na raznim nivoima vlasti. Po vlastodršcima uglavnom ljevičarska oporba u susjedstvu samo kritizira poteze vlasti, ljude nagovaraju da se ne cijepe, jer će to pridonijeti slomu i padu vladajućih, što je donekle nemoguće jer s dvotrećinskom većinom u parlamentu »zabetonirana je vlast« na duži rok. Predsjednik tamošnje vlade svakog jutra dijeli svoje mišljenje preko radio valova. Naš dvostruki predsjednik se pojavljuje u vijestima u raznim prilikama (otvaranja nekih pogona, ceste, proslave itd.) kada obično drži i kraće konferencije za medije. Neki dan susjeda me je upitala: »Da li se nešto desilo našem predsjedniku, jer nije ga vidjela na TV-u?«. Mogu konstatirati kako se, usporedo s »masovnom imunizacijom« od djelovanja virusa, istodobno vodi i masovna imunizacija od djelovanja oporbe, za svaki slučaj.
Rat za cjepivo
Rezultati dosadašnje »borbe« protiv malo poznatog virusa su dosta slabašni. Primjenjuju se srednjovijekovne metode: razni nivoi karantene i zaštitne maske. Za masovnu imunizaciju, koja bi po tvrdnji stručnjaka zaustavila pandemiju, potrebno je nabaviti veće količine cjepiva kako bi što veći broj stanovnika postao imun na ovu bolest. Ulaganje u farmaceutsku industriju danas je jedan od najunosnijih biznisa. Iz tih razloga veliki proizvođači bacili su se na posao da što prije izrade učinkovito cjepivo protiv ove opake bolesti, a da bi se ono moglo primijeniti potrebno je odobrenje pojedinih komisija država, državnih institucija. Trenutno na tržištu ima »zapadnih i istočnih preparata«. EU je odlučila da cjepivo nabavi centralno za sve članice, pa bi ona vršila i distribuciju ovog lijeka. Po svemu sudeći, »malčice su zakasnili«. Naime, države koje zasad nisu članice EU uspjele su nabaviti veće količine. Shodno svojoj politici »faljnis, na sve četri strane«, naša zemlja je pretekla EU i njene članice i nabavila tri vrste cjepiva. Što se tiče broja cijepljenih, zasad smo na odličnom drugom mjestu u Europi, jedino je Velika Britanija bolja od nas, ali ni ona nije više članica EU. Susjedna Mađarske odlučila je slijediti naš primjer, usprkos protivljenju EU, s kojom ima stalne čarke, npr. oko migranata. Oni su, pored »zapadnih«, nabavili i »istočna cjepiva« iz Rusije i Kine. Po posljednjoj informaciji, uvezli su cjepivo iz SAD-a, pa sad koriste pet vrsta cjepiva za masovnu imunizaciju, koju vrše po strogom rasporedu. »Nepodobna oporba«, uglavnom ljevičari, tajno cijepi svoje članove preko reda, ali budni »dobrovoljci« otkrili su njihove marifetluke.
»Imunizacija« protiv ostalih problema
Nedavno, u telefonskom razgovoru jedan moj stari frend požalio se da, kako stari, tako ga sve više nervira glupost. Nisam želio otvoriti preko telefona raspravu na ovu široku temu, pa sam mu ukratko rekao: »Slažem se s tobom«. Veliki nizozemski humanistički filozof Erasmo Rotterdamski je 1511. godine objavio knjigu na latinskom jeziku Pohvala gluposti (Stultitiae laus). Ovaj u suštini satirični esej je naizgled pohvala gluposti, koja je dignuta na nivo božanstva, a zapravo je pohvala mudrosti. Sebe uspoređuje s dvorskom ludom, jer samo on(a) može reći istinu. Po njemu, trebaš biti »glup« da bi mogao biti mudar. Recimo, i ovo je jedan od razloga zašto nisam želio započeti raspravu. Čuo sam od mnogih da je neobrazovani, neuki, odnosno nepismeni čovjek zapravo glup. Svima vam je poznata naša narodna izreka »imam ja pameti koliko mi triba«. Valjda ovo misle razni poluobrazovani »eksperti«, koji svakog dana sole pamet gledateljima u raznim TV razgovorima. Sada je najnoviji hit masovna imunizacija od grijehova, koji se pripisuju hrabrom, ispravnom, velikom balkanskom narodu, kojeg sve okolne zemlje neopravdano mrze. Zar ovo nije tipičan primjer neukosti i neobrazovanosti? Postoji li, ili će ikada nastati cjepivo protiv ovog virusa? Nažalost, u našoj državi ima još mnogo potpuno nepismenih, ili funkcionalno nepismenih, koji nisu analfabete, ali ne umiju protumačiti ono što su pročitali. Usred poduzetih »borbenih« mjera protiv virusa, naš obrazovni sustav samo što ne puca. Mojim unukama je jednostavno muka od škole. Pitam se kada će naša država krenuti u odlučnu akciju da ovu »pandemiju« u najvećoj mjeri imunizira? Bojim se da smo tu prilično zaostali u odnosu na ostale zemlje.
