Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bez ambulante, pošte, kanalizacije

Mjesna zajednica Mala Bosna nalazi se na svega 10 kilometara udaljenosti od centra Subotice, na putu prema Somboru. Prostire se na 40 četvornih kilometara, broji 2.200 stanovnika, u samom mjestu živi oko 1.400 ljudi, dok su ostali na salašima.
Život na selu nekima se može učiniti kao idiličan, ali i u 21. stoljeću stanovnici Male Bosne imaju više komunalnih problema. Selo je ostalo bez ambulante, ne radi poštanski ured, kanalizacije nema, cestovna infrastruktura je dotrajala, a uređivanje sela se obavlja dobrovoljnim radom.

»Rentabilno« i dobrovoljno

»Selo je bez ambulante, koja ne radi već oko osam mjeseci, kako je krenula pandemija koronavirusa. Oni koji su bolesni moraju na preglede otići u ambulante koje su u Malom Bajmoku ili u Bajmaku. Rečeno nam je da je ambulanta privremeno zatvorena, jer se treba renovirati; grijanje, struja i prozori su u jako lošem stanju. Strujomjeri su sada promijenjeni, a imamo obećanje direktorice subotičkog Doma zdravlja Ivanke Beoković da će na proljeće biti urađeni svi potrebni radovi na zgradi ambulante«, kaže Vinko Stantić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Mala Bosna, koji taj posao radi volonterski.
»Veliki je problem što ni poštanski ured u selu ne radi već oko tri i pol godine. Dobili smo objašnjenje od Pošte da poslovnica u Maloj Bosni nije rentabilna. Nudilo se od gradskih vlasti da se ured pošte uzme u privatne ruke, pravne osobe. Sada poštari iz Tavankuta donose razne poštanske pošiljke i komunalne račune, a te račune plaćamo putem interneta, elektronički, dok oni koji nemaju internet konekciju, moraju račune plaćati u Subotici«, kaže Stantić i naglašava kako je jedan od komunalnih problema i nedostatak kanalizacije.
»Što se tiče održavanja sela, košenje trave i rezanje raslinja radi se dobrovoljnim radom. Skupimo se i to odradimo, a od Grada dobijemo benzin za kosilice. Gradska čistoća dolazi svakog četvrtka, ali veliki je problem što u selu nema kanalizacije, a septičke jame su zasićene. Zahtjev za izgradnju kanalizacije od strane naše Mjesne zajednice nije upućen, ali će biti ubrzo. Nemamo vlastitog prihoda, znači ovisimo od financiranja Grada. Mi smo prvo predgrađe Subotice, tražili smo i izgradnju biciklističke staze, kao i priključenje na plinsku mrežu«, kaže Stantić. 
O komunalnim problemima ovoga sela razgovarali smo i s Lazom Stantićem, koji je u mirovini.
»Mislim da svako selo treba imati osnovnu infrastrukturu, dakle i ambulantu i poštu, a toga sada ovdje nema. Potreba za to postoji. Ovdje je većinsko stanovništvo u poodmakloj dobi. Kad je netko bolestan, mora ići na pregled u ambulantu u Tavankutu ili u Subotici. Zubara također nema ovdje. Za poštanski ured su rekli da je nerentabilan, ali mislim da bi se moglo organizirati makar dva puta tjedno da poštanski službenik ovdje radi. Većina stanovnika ove Mjesne zajednice nije priključena na internet i ne mogu tako plaćati komunalne račune. A trebalo bi ulagati i u održavanje atarskih putova. Život bi ovdje mogao biti kvalitetniji, ali u ovakvim malim selima nema društveno-kulturnog života, sadržaja, tako da mladi gravitiraju prema gradu, gdje toga ima. Dom kulture također ne funkcionira«, kaže Lazo Stantić.

Na čekanju

U svezi (ne)rada pošte u Mjesnoj zajednici Mala Bosna dobili smo odgovor od službe za odnose s javnošću Pošte Srbije: »U naselju Mala Bosna u Subotici funkcionirala je ugovorna pošta 24217 Mala Bosna do 1. siječnja 2018. godine. Dotadašnji zastupnik ugovorne pošte više nije bio u mogućnosti nastaviti poslovnu suradnju s JP Pošta Srbije, Beograd, i ona je zatvorena. Stanovnicima Male Bosne na raspolaganju su najbliže pošte – ugovorna pošta 24211 Mišićevo (radnim danima od 7 do 10 sati) i korporativna pošta 24107 Subotica (radim danima od 8 do 17 sati i subotom od 8 do 12 sati), dok se dostava u naselju vrši iz korporativne pošte 24214 Tavankut. Nadležna radna jedinica Pošte Srbije razmatra mogućnost angažiranja novog zastupnika, koji bi nastavio s pružanjem usluga preko ugovorne pošte«. 
O problemu prigradske Mjesne zajednice Mala Bosna u kojoj ne radi ambulanta razgovarali smo i s dr. Ljiljanom Miljački, diplomiranom zdravstvenom menadžericom, specijalistkinjom opće medicine, pomoćnicom direktora subotičkog Doma zdravlja za medicinska pitanja.
»Po dolasku pandemije u Srbiju i proglašenju izvanrednog stanja, ambulanta u Maloj Bosni je zatvorena zbog male frekventnosti pacijenata, a morali smo zbog pandemije usmjeriti medicinske kadrove na veće punktove. U momentu kada se pandemija primirila, konstatirali smo da ambulanta u Maloj Bosni ne ispunjava minimum sanitarnih i tehničkih uvjeta za rad. Otvorenje takvog objekta bilo bi rizično. Radi se o objektu koji ne pripada subotičkom Domu zdravlja nego Mjesnoj zajednici. Kontaktirali smo Mjesnu zajednicu, objasnili u čemu je problem, kakvi se sanitarno-tehnički uvjeti traže za funkcioniranje ambulante u selu. Posljednji sastanak je bio u rujnu prošle godine, gdje je među ostalim zaključeno kako Mjesna zajednica kao vlasnik objekta ambulante treba osigurati uvjete za funkcioniranje. Do sada nisam dobila potvrdu od Mjesne zajednice da su radovi okončani i time se stekli uvjeti za otvaranje ambulante«, kaže Miljački.

Prednosti povoljne lociranosti

Naš sugovornik je bio i vlč. Dragan Muharem, župnik župe Presvetoga Trojstva u ovom malenom selu nadomak Subotice.
»Živjeti u blizini grada ima, dakako, svoje prednosti, posebno jer je Mala Bosna na glavnoj cesti te je relativno dobro povezana javnim prijevozom. No, ta blizina i povezanost mogla bi biti izgovorom smanjenom zanimanju za ulaganje u infrastrukturu sela, kada već sve to ima u blizini od desetak kilometara. Tako posljednjih godina svjedočimo polaganom odumiranju i gašenju važnih punktova za mještane pod izlikom neisplativosti. Pretežito starijem stanovništvu ovo predstavlja poteškoću. S druge pak strane, u proteklih devet godina, koliko sam prisutan kao svećenik, nema zapaženijeg osipanja mještana, karakterističnog za druga naselja izvan Subotice, jer je mnogima gravitirajuća točka upravo industrijska zona na ulazu u grad. Radnicima je puno lakše doći do posla iz Male Bosne nego iz mnogih dijelova grada. Ova činjenica povoljne lociranosti već je dovoljan preduvjet skretanja pažnje nadležnima da ne bi bilo mudro na dulje staze dići ruke od ulaganja u selo. Ovdje nadodajem i potrebu cjelodnevnog boravka djece u vrtiću. Zbog ovog nedostatka roditelji su primorani upisivati djecu u gradske vrtiće koji to omogućuju. Zaključno, nadati se je da će potencijal ovoga mjesta biti prepoznat i iskorišten na korist svih interesnih strana. Ako već postoje povoljni preduvjeti za ulaganje u selo, ne vidim zašto bi grad Subotica trebao postati gušitelj izvangradskog života. Čak ni gradu to ne ide u prilog«, kaže vlč. Dragan Muharem.
Zvonko Sarić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika