Arhiv tekstova

Gospodarstvo i(li) politika

Poleti li vam ruka, u dućanu u susjedstvu, ili u kakvom velikom tržnom centru, svejedno, za bocom mlijeka, ulja, pakiranjem brašna, kutijom kave ili čaja, velika je vjerojatnoća da će u vašoj košarici završiti neki hrvatski proizvod. Velika je vjerojatnoća da će se to dogoditi i kada se na prvom kiosku uhvatite omiljenog tjednika ili kakvog specijaliziranog časopisa. Velika je vjerojatnoća da će vam se to desiti i kada vam u kuću prije zidara i drugih majstora stigne opeka, crijep i još ponešto od građevinskog materijala. I nije to zbog toga što je Srbija nekontrolirano počela trošiti svoje devizne rezerve i rafove svojih dućana puniti robom uvezenom iz Hrvatske već zato što su proizvođači svega gore pobrojanog i još mnogo čega što nije pobrojano u vlasništvu hrvatskih tvrki i velikih kompanija. I nitko se zbog toga nije odrekao svog omiljenog čipsa ili sladoleda, nije se ni jedna kućanica odrekla svog omiljenog margarina, ulja ili začina, ni jedan majstor kvalitene opeke. I nitko nije zahvalio na poslu zašto što su »njegovo poduzeće kupili Hrvati« i potražio drugi posao kod domaćeg gazde bušnih džepova.
I nije ovo priča o kolačima i smokiju već o tome kako je logika kapitala malo drugačija od logike politike. I kada gospodarstvenici kažu kako treba gledati u budućnost, oni to zaista i misle. I rade. Možda ne bi bilo loše ukrasti taj njihov recept i doturiti ga onima u čijem su opisu posla odnosi između dvije države, dva naroda, odnos većine i manjine. Pa, recimo, u žaru nekog političkog govora kazati s koliko novca državni proračun pune poduzeća koja su u vlasništvi hrvatskih tvrtki, koliko je u njima zaposlenih, koliko su uložili u unaprjeđenje proizvodnje, koliko pridonose izvoznoj bilanci. 
Francuzi i Nijemci su, itekako opterećujuće, naslijeđe svoje ratne prošlosti prevladali tako što su 1963. godine sklopili Sporazum o prijateljstvu. Kroz zajednički projekt, koji i danas postoji, Francuska i Njemačka su razmijenile posjete više od devet milijuna mladih i tako gradile bolje odnose. Naš bi recept moga biti gospodarstvo. 
Z. V.