Arhiv tekstova

Orlovi

Iduće, 2021. godine navršit će se stotinu godina od osnivanja Orlovske organizacije koja je imala za cilj okupljanje katoličke mladeži i njen odgoj u vjerskom, intelektualnom, moralnom i sportskom pogledu. Kako je naglasio blaženi dr. Ivan Merz, istaknuti laik u tumačenju evanđelja: »Hrvatsko Orlovstvo nije samo neka gimnastička organizacija, već je ona jedan katolički prosvjetni omladinski pokret koji ima u svome programu i tjelesni odgoj omladine, a do u tančine provodi smjernice koje Sveta Stolica daje tako zvanoj Katoličkoj akciji«. Zahvaljujući ažurnosti Subotičkog povijesnog arhiva i sačuvane arhivske građe u prilici smo saznati i više pojedinosti o djelatnostima orlovske organizacije u Subotici. Fotografija pred nama čuva sjećanje na jedan organizirani izlet koji je bio upriličen 28. lipnja 1927. godine u Kamarašu, parku prirode pokraj Horgoša, koji je predvodio svećenik Andrija Moulion, izabrani duhovni vođa subotičke organizacije. Uz vježbače vidimo i nekoliko članova u civilnoj odjeći, jer temeljita načela orlova su uz vježbanje, propagirala i organizacijske djelatnosti koje su bile zadaća članova – nevježbača.

Osnivanje

Izvješće tajnika Orlovskog odsjeka na skupštini održanoj 17. prosinca 1921. godine, koje se referira na osnutak orlovske organizacije u Subotici 18. rujna iste godine.
»Braćo! Vi svi znadete, da je u cijeloj našoj državi rašireno jedno liberalno, bezbožno, moderno društvo, koje sa svojom organizacijom, hoće oslobođenje slavenskog naroda ispod tuđinskog gospodstva i oslobođenje slavenske duše od pape, od Rima, od katoličke crkve, a to je sokolsko društvo. Ovo liberalno društvo se raširilo i u Vojvodini, kao u jednom dijelu naše države, a tako i u našoj bijeloj Subotici, kao gradu Vojvodine. Subotička sokolska organizacija se urotila da nama kršćanima i katolicima strgne križ sa čela, da nam iščupa vjeru u Boga, a da nam u srce usade, vrtoglavo očajnu modernu misao, kojoj već nije potrebna religija, Bog i crkva, jer je to samo za neukog i glupog čovjeka. Napadali i terorizirali su nas pojedinca, tako da su nas nagnali i tim su postupkom dostigli to, da smo mi katolici uvidjeli iz opravdane samoodbrane potrebu osnutka jednog gimnastičkog društva, da možemo odoljeti tom našem zakletom neprijatelju, jer samo čvrsta organizacija u zajedničkoj borbi za uzvišenim ciljevima i samo jednodušna veza svijuh snaga može uspjeti. I mi se obratismo Orlovskoj ideji, koja se po kršćanskim načelima ravna, koja svoj prosvjetni rad temelji i dovodi u sklad sa kršćanstvom. Zato smo 18. rujna 1921. sazvali skupštinu, te smo s 12 članova iz višeškolske sekcije i s 20 članova iz nižeškolske sekcije, ukupno 32 člana osnovali Orlovski odsjek i u našoj bijeloj Subotici. Time smo sagradili temelj, na kojem treba još mnogo raditi i zidati, da ga dovršimo....«

Tjelovježba

Značajan segment djelovanja orlova bila je tjelovježba koja se redovito prakticirala kroz gotovo svaki tjedan. Tjelovježbenu odoru su činile modre hlače, crveni pojas i majica, a svi vježbači su bili dužni održavati je čistom i urednom. Isprva su članovi imali obvezu samostalno doma obavljati tjelovježbu uz jedno zajedničko okupljanje u dvorištu Katoličkog doma u Subotici. Poslije je organizacija dobila dva termina u dvorani, te je prvi javni nastup imala već 8. prosinca 1921. godine na prigodnoj svečanoj akademiji koja je izvrsno uspjela i pridonijela razvoju popularnosti subotičkih orlova. U godinama koje su slijedile organizirane su brojne prezentacijske aktivnosti, kao i prigodni izleti, i konačno sletovske i sportske aktivnosti s vrlo zapaženim nastupima. Također, učinjen je značajan pomak u kulturnoj djelatnosti kada je 1925. godine osnovana i knjižnica subotičke organizacije orlova.
Vjerojatno najuspješnija godina u sportskom odjelu ovoga pokreta katoličke mladeži bila je 1927., kada su na orlovskom sletu u Sarajevu, koji je imao karakter saveznog natjecanja, u lakoatletskom petoboju prva tri mjesta osvojili: Ljudevit Vujković Lamić, Ento Dulić i Antun Milanković. Bilo je to 14.-15. kolovoza, nepunih dva mjeseca nakon izleta i pripreme na Kamarašu o čemu svjedoči i ova sačuvana fotografija. 
Konačno, dvije godine kasnije (1929.) subotički orlovi su brojili 72 člana, a svoje aktivno egzistiranje prikazali su na velikim sletovima u Zagrebu (29.-30. lipnja) i Pragu (1.-7.srpnja).
Državnom uredbom od 5. prosinca 1929. godine ukinute su orlovske i sokolske organizacije u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.
D. P.