Arhiv tekstova

Matiji Molceru nagrada za životno djelo

Održani devetnaesti puta, s programom prilagođenim epidemiološkoj situaciji, Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova u Subotici još jednom su potvrdili svoju misiju: rad na očuvanju i promociji književne i kulturne baštine te unaprjeđenju suvremenog knjiškog stvaralaštva Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji. Najveća književna manifestacija ove manjinske zajednice završena je prošlog petka, 9. listopada, dodjelom nagrada na popularno zvanoj Multimedijalnoj večeri, koja je ove godine priređena u subotičkoj Muzičkoj školi.

Prevoditeljski mostovi

Nagradu za životno djelo na području književnosti za 2020. godinu dobio je pjesnik, prevoditelj, skladatelj, publicist i slikar Matija Molcer iz Subotice. Ovu nagradu dodjeljuje Organizacijski odbor manifestacije.
Kako se u obrazloženju nagrade navodi, Molcer (Subotica, 1935.) je slobodan i otvoren za veze s drugima, različitima po kulturi i jeziku, »stvarao mostove koje nikakve oluje ne mogu srušiti«. Književna djela piše na mađarskom, njemačkom, hrvatskom, srpskom i romskom jeziku, a također prevodi s ovih jezika i na njih. Na mađarski te njemački jezik preveo je brojna djela hrvatskih autora iz Vojvodine. 
»Upravo prevoditeljski most je bio razlogom za dodjelu priznanja koje se daje za životno djelo na području književnosti. Matija Molcer je, pišući i na hrvatskom jeziku, pokazao kako se živi na i u prostoru više jezika i kultura, a prevođenjem hrvatskih autora stvorio je svijet međusobnog razumijevanja. Ponosni smo što nagradu možemo dati čovjeku čiji je život posvećen umjetnosti i popularizaciji hrvatske književnosti u Vojvodini, u Srbiji«, zaključuje se u obrazloženju nagrade.
Zahvaljujući se na nagradi Molcer je istaknuo kako je dirnut ovim priznanjem koje nosi ime Balinta Vujkova s kojim je drugovao i kojeg smatra jednim od najznačajnijih intelektualaca što ih je Subotica imala. Naglasio je kako je dobivao razne nagrade u inozemstvu i diljem nekadašnje Jugoslavije, ali da mu je ovo prva nagrada koju dobiva u svojem rodnom gradu, Subotici. Govoreći o iskustvu prevođenja, ocijenio je kako za uzajamno razumijevanje nije dovoljna tolerancija već i sudjelovanje. Na nagradi se zahvalio i jezikom glazbe, odsviravši na klaviru za ovu priliku napisanu skladbu koju je posvetio upravo Balintu Vujkovu. 

Vrijedni znanstveni prinos

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dodjeljuje nagradu za najbolju knjigu godine na hrvatskome jeziku, koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća Emerika Pavića. Spomenutu nagradu za 2019. godinu dobila je Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba: u povodu njezine 150. obljetnice autora docenta dr. sc. Ladislava Heke iz Segedina. Publikacija je tiskana u nakladi ZKVH-a.
»U knjizi autor predstavlja temelje nagodbenoga zakona te neke od hrvatskih državnika, političara i dužnosnika koji su odigrali značajnu ulogu u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajednici, odnosno određene osobe koje su ostavile traga u kulturno-političkom djelovanju poslijenagodbenog razdoblja, a osobito je pažnja posvećena istraživanju i prezentaciji njihovih aktivnosti u ugarskom parlamentu. Osim svojim nespornim znanstvenim doprinosom obradi i prezentaciji teme, ovo knjiško izdanje se odlikuje primjerenom, odmjerenom likovnom opremom«, navodi se u obrazloženju nagrade.
Prof. Heka se na nagradi zahvalio pisanim putem, a u svom je dopisu, koji je pročitan na Multimedijalnoj večeri, podsjetio kako već skoro trideset godina istražuje i zapisuje ono što smatra vrijednim ostaviti novim naraštajima. 
»Dužnost intelektualca je ne samo istraživati i kritički analizirati rezultate izučavanja, nego ih i podijeliti s novim naraštajima. To činim ne samo s katedre nego i objavljivanjem radova. Manjinski narodi imaju vrlo važnu ulogu: s jedne strane upoznati većinski narod sa svojim postojanjem, a s druge strane istraživati prošlost, te ostaviti iza sebe tragove. Cijeli sam život nastojao graditi mostove među ljudima i narodima i istraživanim temama pristupiti sine ira et studio (bez srdžbe i pristranosti). Jamačno mi to baš i nije uvijek uspjelo. No, spoznaja da su ljudi prepoznali moj rad, napore, te da zato primam ovu nagradu, ispunja me ponosom i prava je satisfakcija za sav uloženi trud«, navodi Heka. 

Kašiku nagrada za poeziju

Trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi ime Antun Gustav Matoš, ovoga puta za razdoblje 2017. – 2019., dobila je Nepodnošljiva lakoća umiranja Franje Kašika Bertrona iz Vrbasa, objavljena u nakladi NIU Hrvatska riječ.
»Nadovezujući se na svoju prvu samostalnu pjesničku zbirku Riječi nasušne iz 2015. autor se kroz  autopoetička ispitivanja bavi pitanjima koja su oduvijek privlačila književne stvaraoce: tko je pjesnik, kako nastaje pjesma i kako se dolazi do ‚čiste esencije‘ pjesničkoga izraza. Riječ je o prepoznatljivom pjesničkom rukopisu, brižljivo njegovanome jeziku i stilu. Stihovi odišu bogatim i polisemičnim pjesničkim slikama koje pridonose podjednako značenju i zvučanju«, navodi se, među ostalim, u obrazloženju nagrade.
Kašik je ovom prigodom kazao kako mu je ovo prva nagrada. 
»Ovo mi je prva nagrada u životu, a kao i prva knjiga ili rođenje prvoga djeteta, ona je vrlo značajna u životu svakoga književnika pa tako i mene«, kazao je Kašik.  

Nova knjiga »pripovidaka«

Organizator Dana hrvatske knjige i riječi, Hrvatska čitaonica iz Subotice, je i u povodu ovogodišnje manifestacije objavila nove knjige. Riječ je o zborniku s prošlogodišnjeg stručnoga skupa u sklopu Dana te Priopovitke I. u ediciji Izabrana djela Balinta Vujkova. Po riječima izbornika edicije Zlatka Romića, nakon triju knjiga bajki, na red su došle narodne pripovijetke što ih je Vujkov sakupljao i priređivao. 
»U izbor za ovu prvu knjigu ušle su ‚pripovitke‘ općeg tipa, odnosno one koje su se događale bilo gdje, bilo kada i bilo kome. Prva knjiga sadržava 167 pripovjedaka, najviše ih je na ikavici bunjevačkih Hrvata iz Vojvodine i Mađarske. Balintovih pripovjedaka ima još najvjerojatnije za još dvije-tri knjige, čime bismo onda zaokružili njegov sakupljački opus«, kazao je Romić.
Ovogodišnji Dani hrvatske knjige i riječi su, podsjetimo, započeli 26. rujna stručnim skupom za prosvjetne djelatnike koji rade u nastavi na hrvatskom jeziku, a u okviru manifestacije priređen je i Književni salon te online programi: međunarodni stručni skup knjižnjičara te Narodna književnost u školi posvećena djeci.
Predsjednica Organizacijskog odbora manifestacije Katarina Čeliković izrazila je zadovoljstvo što su u aktualnoj epidemiološkoj situaciji uspjeli održati gotovo sve programe.
»Naravno, ništa ne može zamijeniti izravni kontakt i živu riječ. Ipak, nešto smo i naučili u ovoj izvanrednoj situaciji. Recimo, ovogodišnji stručni skup je održan online što nam je osiguralo više pratitelja nego inače, a što će nam biti inspiracija glede vidljivosti za iduće godine«, kaže Čeliković.
Suorganizatori manifestacije su Gradska knjižnica Subotica, Hrvatsko nacionalno vijeće i ZKVH, a održavanje Dana ove godine podržali su Ministarstvo kulture i informiranja Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu, Hrvatsko nacionalno vijeće, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. 
D. B. P.