Arhiv tekstova

Izvorna folklorna skupina iz Starčeva

Kulturno-umjetnički amaterizam svoju ekspanziju je na našim prostorima doživio u vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon njega. Smatra se da je obnova amaterizma u narodnooslobodilačkoj borbi zapravo predstavljala određeni vid kulturne revolucije koja se tada događala skupa s onom političkom. Poslije rata diljem Jugoslavije s radom započinju kulturno-prosvjetne zajednice, a osnovan je i Savez kulturno-umjetničkih društava. U socijalističkoj Hrvatskoj ovakva krovna organizacija nastaje već 1948. godine. Od 1955. do 1983. ona djeluje pod nazivom Prosvjetni sabor Hrvatske, pa biva preimenovana u Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, da bi 1991. ponijela ime Hrvatski sabor kulture. On danas oko sebe okuplja brojne folklorne i plesne ansamble, izvorne folklorne i pjevačke skupine, kazališne, likovne i literarne družine, pjevačke zborove te puhačke i tamburaške orkestre. Ima više od 80 tisuća članova. 
U Starčevu je kulturno-umjetnički ansambl Doma kulture nastao pedesetih godina prošloga stoljeća. Zalaganjem ravnatelja ove ustanove i kulturnih djelatnika iz Pančeva koji su prepoznali vrijednost bogatog folklornog naslijeđa starčevačkih Hrvata, ono je otrgnuto od zaborava na način da je uvršteno u repertoar izvorne skupine. Nju su činili mještani, amateri koji su od svojih predaka naučili pjevati, plesati, svirati tambure i gajde. Zlatno doba ove stare folklorne postave trajalo je tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina kada je Domom kulture u Starčevu upravljao Vidomir Jelesijević. Putovali su i nastupali diljem Jugoslavije i regije, a osobito su zapaženi bili na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu.
Neke od njihovih izvedbi su snimljene i sačuvane, te je taj materijal korišten da 2012. godine starčevačke pjesme, plesovi i tradicionalni kostimi ponovno budu oživljeni od KUD-a Horvati iz Zagreba. Repertoar s kojim su Starčevci inače nastupali bio je doista raznolik. Naime, fotografija koju objavljujemo uslikana je 10. svibnja 1990. na koncertu izvorne narodne glazbe u Galeriji SANU u Beogradu. Bio je to jedan od posljednjih javnih nastupa izvorne folklorne skupine iz Starčeva čiji dobar dio članova danas, nažalost, više nije među živima. Uvidom u originalni program koncerta s popisom izvođača i pjesama doznajemo da su se te večeri u Beogradu publici predstavili Mara Radočaj, Janja Ljubojević, Matilda Forai, Roza Restak, Biljana Rajković, Ana Mesert, Gizela Restak, Kata Cvejić, Kata Majetić, Marija Fest, Kata Radočaj, Petar Gerdić, Toma Mesert, Nikola Radočaj, Miroslav Jakovljević, Stevica Restak, Luka Rajković, Nedeljko Nedić, Blagoje Putnik, Dušan Mihajlov, Željko Radočaj, Zlatko Radočaj, Radomir Purkar, Dragan Dimitrijević, Miodrag Brajković, Čeda Arsovski, Dragan Živanović, Petar Mladenović i Tomislav Žalac. Dio repertoara bile su pjesme pjevane tijekom rada u vinogradu poput Sadio Pajo vinograd, pjesme s prela Lake, lake, prolake, Šetala se lepa Mara. Tu su bile i sjedilačka vinska pjesma Škripi đeram, ko je na bunaru, astalske Ej, čija frula ovim šorom svira, Gde ćeš biti lepa Kajo da doveče ti dođem, svatovske Jabuke su prerodile, Sad moj dragi tumara po mraku da bi mene naš’o na sokaku, nekoliko bećaraca, tamburaških pjesama i jedna zdravica. Osim spomenutih, tom su prigodom bile izvedene i pjesme uz igru i pratnju tamburaša kao što je Sedi golub na jeli, Al’ su lepe starčevačke seke, Madžarac, Sirotica i Staračko. Kao odgovorni za pripremu programa potpisani su Ana Matović i Dobra Putnik.          
Dalibor Mergel