Arhiv tekstova
Važne su i geste i konkretne mjere
Trinaesti međunarodni znanstveni i politički skup na temu hrvatsko-srpskih odnosa u Golubiću pored Obrovca u Hrvatskoj održan je ove godine zbog epidemioloških razloga online 24. kolovoza, saopćio je Centar za istoriju, demokraciju i pomirenje (CHDR) iz Novog Sada koji skupa s Udrugom za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića organizira ovaj skup. Ove je godine tema skupa bila »Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao faktor destabilizacije regije«.
Direktor CHDR-a Darko Gavrilović rekao je, najavljujući ovaj događaj, da na skupu govore oni ljudi koji stoje protiv svega što poziva – u ime ideološke ili stranačke pripadnosti – na ostrašćenost, mržnju i zločine:
»Političke elite okupljene oko šovinista i autokrata postavile su u medijima, kao na vrtuljku, ista lica krivaca kojima se treba rugati, blatiti ih i mrziti. Gledati i mrziti je besplatno, ali rugati se i blatiti ih, ostavlja užitak svim onima koji niti žele niti znaju kako probuditi čovjeka u sebi. U našoj regiji i dalje ima dovoljan broj onih kojima je lakše predati se ekstremističkom nasilju i ne razmišljati, te tako uništavati svoje i eliminirati tuđe živote nego koristiti mozak i čuvati svoj i živote drugih.«
Pupovac: Sustavni proboj
Na skupu, osim znanstvenika iz dvije zemlje, sudjeluju i politički predstavnici Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije. Tim povodom je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) iz Hrvatske Milorad Pupovac izjavio za portal Autonomija da Srbima u Hrvatskoj nije potrebno tutorstvo službenog Beograda niti patronatstvo službenog Zagreba, budući da ta stranka ima svoju samostalnu politiku.
»Ne postoji potreba za tutorstvom Beograda niti za patronatstvom Zagreba, kada su Srbi u Hrvatskoj u pitanju. Mi imao svoju samostalnu politiku već desetljećima i gradimo je već desetljećima, i gradit ćemo je i ubuduće«, rekao je Pupovac na otvaranju skupa »Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao faktor destabilizacije regije«.
Dodao je da su veze između Srba iz Hrvatske sa Srbijom i Hrvata iz Srbije s Hrvatskom garantirane međunarodnim i međudržavnim ugovorima.
»Svi smo mi dovoljno zreli da znamo da smo se okupili na iskustvu politika koje su za izgradnju najboljih mogućih međunacionalnih i međudržavnih odnosa«, kazao je Pupovac.
Prema njegovim riječima, u proteklim sedmicama, od kako je formirana nova Vlada Hrvatske koje je dio i SDSS, došlo je do »sustavnog proboja« u tretiranju neriješenih pitanja u srpsko-hrvatskim odnosima.
»Nadamo se da će tako biti i u odnosima između Srbije i Hrvatske. Politike sjećanja i politike komemoriranja trebaju promijeniti posljedice rata i više naglaska dati na mir i izgradnju društava koja će izgrađivati kulturu mira«, rekao je Pupovac.
Dodao je da politike srpske i hrvatske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Srbiji trebaju biti osnova za suradnju, a ne za »dodatno trovanje« odnosa između dvije nacije.
»Ukoliko se na neriješenim pitanjima nastoje održati loši odnosi među državama i narodima, onda će ovakva situacija potrajati«, ocijenio je on.
Komemoracija u Plavnom, u znak sjećanja na ratne zločine počinjene nad Srbima u sjevernoj Dalmaciji, a kojoj su u utorak prisustvovali i visoki dužnosnici Hrvatske, veoma je značajna, ocijenio je Pupovac:
»Odlučili smo da tu vrstu bola ne pretvaramo u blokiranje odnosa između Srbije i Hrvatske nego da pokušamo pronaći način kako ćemo smanjiti upotrebu ratnih patnji u međudržavnim odnosima. Želja nam je da pokažemo kako bi mogla i trebala funkcionirati kultura pamćenja i komemoriranja u slučajevima kada imamo nesumnjivo podijeljenu odgovornost za ratne zločine koji su počinjeni«.
Povodom oštrih reakcija iz Srbije na sudjelovanje potpredsjednika Vlade Hrvatske iz SDSS-a Borisa Miloševića na obilježavanju 25. godišnjice hrvatske vojno-redarstvene akcije Oluja početkom kolovoza u Kninu, Pupovac je rekao da su one djelomično razumljive, jer se obilježavanje Oluje obično poistovjećuje sa slavljem.
»Međutim, ove godine je obilježavanje imalo drugačiji karakter i poruke su bile drugačije. Značajan dio poruka hrvatskih dužnosnika je bio usmjeren k izgradnji povjerenja, govorilo se o stradanjima Srba u Hrvatskoj. A gesta Borisa Miloševića ima i drugu stranu i ide u pravcu drugačijih politika sjećanja i komemoriranja, koje neće ići u pravcu raspirivanja neprijateljstava i neće izazivati bol. Voljeli bismo da drugog dijela reakcija iz Srbije nije bilo, ali preživjeli smo i s tim«, rekao je Pupovac.
Dodao je da je najvažnije da su poslije toga uslijedili razgovori predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o rješavanju problema s kojima se Hrvati u Srbiji susreću.
»Najvažnije je da se ne stane na tome već da se razgovori na planu gesti, ali i konkretnih mjera, nastave i realiziraju kao sveobuhvatna politika u hrvatsko-srpskim odnosima«, kazao je Pupovac.
Žigmanov: Isključeni iz donošenja odluka
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov izjavio je da su predstavnici stranke nedavno razgovarali s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o mogućem sudjelovanju u izvršnoj vlasti u Srbiji, iako ta stranka nema svoje zastupnike u Skupštini Srbije.
»Konstatirano je da je teško održiva ovakva situacija u kojoj Hrvati nemaju svoje predstavnike u vlasti, ali bez konkretnih rješenja. Otvorit će se razgovor uskoro o tome, a mi smo zainteresirani da budemo uključeni u procese donošenja odluka na svim nivoima vlasti«, rekao je Žigmanov na otvaranju skupa »Hrvatsko-srpski odnosi, ekstremizam kao faktor destabilizacije regije«.
Dodao je da je tijekom razgovora s Vučićem »priznat problem da smo isključeni i pokazana je spremnost da se problem riješi«.
»Bit ćete obaviješteni o rješenjima u vremenu koje slijedi. Aleksandar Vučić je iskazao spremnost da se o tome razgovara i mi očekujemo da će se to vrlo brzo i dogoditi i da će se pronaći način za rješenje jednog akutnog i velikog problema«, kazao je Žigmanov i dodao da postoje brojni problemi kada je u pitanju poštovanje prava Hrvata u Srbiji.
On je podsjetio da je DSHV, koji je bio dio koalicije Ujedinjena demokratska Srbija na parlamentarnim izborima koja nije prešla izborni prag, sada »isključen« iz donošenja odluka, budući da u Srbiji, za razliku od Hrvatske, ne postoje garantirana mjesta za nacionalne manjine.
»Postojeća rješenja odgovaraju samo velikim nacionalnim manjinama – mađarskoj, bošnjačkoj i albanskoj. Sve druge nacionalne zajednice, njih 18, ne mogu sudjelovati u procesu donošenja odluka«, naveo je Žigmanov.
On je ocijenio da su odnosi između srpskog i hrvatskog naroda, između Srbije i Hrvatske, »najznačajniji na jugoistoku Europe«.
Dodao je da je DSHV s velikim olakšanjem dočekao otvorenost za rješavanje srpsko-hrvatskih problema nakon formiranja nove Vlade Hrvatske.
»I mi u Srbiji želimo biti sudionici toga i da u institucijama vlasti počnemo rješavati veliki broj problema. Ukoliko bismo bili uključeni u procese donošenja odluka, vjerujemo da bi veći dio problema bio razriješen«, kazao je Žigmanov.
Direktor CHDR Darko Gavrilović pozdravio je gestu odlaska potpredsjednika Vlade Hrvatske iz redova SDSS-a Borisa Miloševića u Knin, na obilježavanje 25. godišnjice Oluje, i dodao da očekuje da sličnu gestu učini i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Priredila J. D.
Izvor: Autonomija
