Arhiv tekstova

Stara pitanja, nova očekivanja

Delegacija Hrvatskog nacionalnog vijeća na čelu s predsjednicom Jasnom Vojnić sastala se, u utorak, 18. kolovoza, s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Sastanak je imao za cilj iskazati zahvalu predsjedniku Vučiću za izdvojena sredstva za otkup dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića, ali i razgovarati o otvorenim pitanjima i izazovima s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina u Srbiji.  Osim Jasne Vojnić, u razgovoru su sudjelovali i potpredsjednik HNV-a Željko Šeremešić, vijećnik HNV-a, upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića Goran Kaurić i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. O detaljima ovog susreta razgovarali smo s predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić.
Poslije razgovora s predsjednikom Aleksandrom Vučićem rekli ste da ste razgovarali o »konkretnim pitanjima koji su izazov za hrvatsku zajednicu u Srbiji, među kojima su prostor za hrvatsku zajednicu u  Beogradu, Hrvatski školski centru, vidljivosti hrvatske zajednice«. To su već dugo otvorena pitanja. Ima li konkretnih obećanja da će pitanje prostora za hrvatsku zajednicu u Beogradu biti riješeno i da će konačno biti učinjen pomak glede Školskog centra?
Na sastanku smo razgovarali o konkretnim temama kao što je prostor za hrvatsku zajednicu u Beogradu, osnivanje Hrvatskog školskog centra u Subotici, obnova dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića, medijski prostor i redakcija na hrvatskom jeziku na RTV-u, upošljavanje jezično stručnog kadra u nastavu na hrvatskom jeziku, prosvjetni inspektori, popis materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, scena na hrvatskom jeziku u subotičkom kazalištu, upravljanje obnovljenim franjevačkim samostanom u Baču, most kod šume Šmaguc u Monoštoru, Dužijanca, medijski spinovi i sl. Adresa većine spomenutih konkretnih poteškoća na koje nailazi hrvatska zajednica u Srbiji trenutno su na žalost predsjednik Srbije, što ne bi trebao i ne bi bio slučaj da je hrvatska zajednica uključena u procese donošenja odluka i da ih može institucionalno rješavati. Tako da, iako su otvorena pitanja konkretizirana na način da je obećano da će se razrješiti zapreke oko osnivanja Hrvatskog školskog centra, da su kontaktirani ključni suradnici iz Grada Beograda koji su već do kraja sastanka pronašli odgovarajući i primjeren prostor, hrvatska zajednica neće odustati od pune integracije u srbijansko društvo. Za svaki napredak u ostvarivanju naših prava i više smo nego zahvalni, no u vremenima pred nama ostaje nam još pozicioniranje na način da predsjednika države ne opterećujemo »izmuljavanjem kanala« nego Srbiju kroz punu integraciju zadovoljnih nacionalnih manjina uputimo na europski put.
Na novinarsko pitanje očekujete li da će netko iz hrvatske zajednice biti uključen u novu pokrajinsku ili republičku vladu odgovorili ste: »očekujemo i nadamo se da će netko od predstavnika Hrvata biti uključen u republičku ili pokrajinsku vladu«. Postoji li već neka konkretna ponuda i što bi za hrvatsku zajednicu bila prihvatljivo?
Osim iskazane volje za rješavanjem i tog pitanja konkretna ponuda očekujemo da će tek uslijediti u narednom razdoblju. No, odgovore na to dobit ćete od političkog reprezenta hrvatske zajednice u Srbiji u čijoj su domeni ovakva vrsta pregovora, dogovora i konačnih ishoda.
Kakva je bila reakcija na pitanja garantiranih mandata što je  međunarodno preuzeta obveza Srbije (to se izričito navodi u članku 9. međudržavnog sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije iz 2004. godine)?
Nikada nećemo odustati od toga da vidimo na djelu politike koje dosljedno poštivaju međunarodne obveze, bilateralne sporazume i visoke standarde zaštite manjine, a reakcije nas ne bi smjele, niti trebale obeshrabiti. Stoga na njih ne referiramo nego istrajavamo u onome što će biti na ponos i bogatstvo i Srbije i Hrvatske, a našoj zajednici donijeti dobrobit i punu integraciju u srbijansko društvo.
Također ste rekli da je povod za ovaj sastanak bila zahvala predsjedniku Vučiću, jer je Vlada Srbije izdvojila sredstva za otkup dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića. Može li se ovaj susret tumačiti i kao nastavak onoga što je započeo premijer Andrej Plenković sa srpskom zajednicom u Hrvatskoj?
Osim zadovoljstva da se konstruktivni susret dogodio, da je on nastavak započete suradnje od 2018. godine i zadovoljstva da se paralelno događaju politike »novog razumijevanja« u Hrvatskoj potaknute vladom Andreja Plenkovića sudove o namjeri ili slučajnosti događaja vremenski uparenih u ovom trenutku nije od odsudne važnosti donijeti. Osim izdvajanja sredstava za otkup dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića bilo je i drugih pomaka u odnosu na prijašnje razgovore s predsjednikom Aleksandrom Vučićem kao što su otvaranje lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, rješavanje pitanje udžbenika, otvaranje profila u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici i isturenog odjela glazbene škole u Sonti što nikako ne smijemo zaboraviti. 
Daje li ovaj  razgovor prostora za nadu da su daljnji razgovori i uvažavanja hrvatske manjine u Srbiji mogući i da postoji politička volja da se pitanja koja su na stolu godinama konačno riješe? I na kraju: tko je inicirao ovaj susret?
Hrvatsko nacionalno vijeće je uz zahvalu za izvdojena sredstva za otkup dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića i izvješće o započetim radovima, predsjedniku države uputilo i očekivanje za susret na koji je u izuzetno kratkom roku stigao pozitivan odgovor. Vjerujemo da je i država Srbija kao i Hrvatsko nacionalno vijeće zainteresirana za nove iskorake u odnosima Srbije i Hrvatske i da možemo podgrijati nadu da dvije države konačno otvore prostor za novu dinamiku odnosa, izađu iz svojevrsnog stanja stagnacije i na dan zajednice 16. listopada 2020. godine, na kojem je i sam predsjednik najavio svoje prisustvo, presiječemo vrpcu ne samo rodne kuće bana Josipa Jelačića nego i novog poglavlja u našim odnosima. 
Z. V.