Arhiv tekstova

Vijesti

Manji prihodi 
za gradove i općine

Dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Petar Veselinović kazao je da se lokalne samouprave trenutačno suočavaju sa znatno smanjenim prihodima u proračunima, što je posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa. 
On je za Radio Slobodnu Europu naveo kako uslijed toga očekuje hitne rebalanse proračuna u svim gradovima i općinama u Srbiji u kojima je epidemija značajno umanjila prihode od poreza na zarade. »Drastično smanjivanje te ključne stavke koja puni lokalne proračune uzrokovano je time što je značajan  broj radnika, zbog epidemije, upućen na plaćeno i neplaćeno odsustvo. Dio ljudi je u međuvremenu izgubio posao, naročito u privatnom sektoru«, dodao je Veselinović. Veselinović smatra da će se rebalansima smanjivati i investicije koje su već započete ili su planirane za drugu polovicu godine.
»Nakon toga sigurno će se smanjiti ono što je u Srbiji najlakše, a to su rashodi za kulturu, eventualno za sport. Ne bi valjalo smanjivati sredstva koja izdvaja lokalna samouprava u području obrazovanja, ali bojim se da će se i tu morati umanjivati sredstva«, kaže Veselinović. 
(Beta)

Virtualni 
poljoprivredni sajam

Poljoprivredni sajam u Novom Sadu neće biti organiziran u standardnom formatu ove godine, a menadžment Novosadskog sajma po ugledu na najveće sajmove u Europi razvija platformu kako bi organizirao virtualni sajam agrara.
Po broju prijavljenih izlagača i opsegu avansnih uplata u prva tri mjeseca ove godine, menadžment Novosadskog sajma s razlogom je očekivao najuspješniji Poljoprivredni sajam u posljednjih pet godina, izjavio je za Radio Novi Sad generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković. Čak i nakon proglašenja pandemije virusa covid-19 sredinom ožujka pa sve do početka travnja izlagači, kako domaći tako i strani, uplaćivali su izložbeni prostor.
Sa širenjem pandemije Poljoprivredni sajam je odgođen za rujan a sada i definitivno otkazan, potvrdio je Cvetković.
»Iako se prema svim informacijama smanjuje broj zaraženih, to nije dovoljno budući da je na snazi zabrana ograničenja okupljanja više od deset osoba. Mi smo bili spremni prilikom ulaska na Sajam mjeriti temperaturu, uz kartu darovati i masku, unutarnji prostor organizirati tako da na 4 četvornih metara bude jedna osoba. Na otvorenom prostoru daleko je lakše provesti sve sigurnosne mjere. Međutim, veliki broj izlagača, prije svega međunarodnih korporacija, ima nalog da ne izlažu na sajamskim manifestacijama. Dio izlagača je zabrinut za potencijalnu zarazu zaposlenih. To bi se svakako odrazilo i na posjet. U tim okolnostima nije moguće napraviti odgovarajući Međunarodni poljoprivredni sajam«, kazao je Cvetković.
Cvetković kaže kako u standardom formatu 87. Međunarodni poljoprivredni sajam namjeravaju održati od 15. do 21. svibnja 2021. U međuvremenu, u tijeku je priprema virtualnog Međunarodnog poljoprivrednog sajam po ugledu na to kako su prestižni sajmovi poljoprivrede organizirani u Europi.
Kada je riječ o Međunarodnom sajmu lova, ribolova, turizma, ekologije i sporta LORIST, koji se  održava početkom listopada, uposleni sve čine da bude organiziran, ali će i njegovo održavanje ovisiti od epidemiološke situacije.
Međunarodni poljoprivredni sajam je uz festival Exit najposjećenija manifestacija u Novom Sadu. Na njemu su predstavljeni proizvodi iz više od 60 zemalja, broj izlagača premašuje tisuću i pol a posjeti ga  više od 140.000 posjetitelja, prenosi RT Vojvodina.

Za unaprjeđenje položaja 
bez podizanja tenzija

Srpske institucije i organizacije u Hrvatskoj zalažu se za racionalnu politiku i unaprjeđenje položaja srpske zajednice u Hrvatskoj bez podizanja tenzija, te za normalizaciju odnosa srpske zajednice i većinskog naroda, poručili su iz Samostalne demokratske srpske stranke.
Reagirajući na izjavu predsjednika Saveza srpskih udruga Hrvatske Dragana Crnogorca, iz SDSS-a su poručili kako pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj dobro znaju što im znači Srpsko narodno vijeće, Zajedničko vijeće općina, Prosvjeta, SDSS, kao i Srpska pravoslavna crkva.
Baš kroz rad ovih institucija, istaknuli su iz SDSS-a, osiguravaju prosvjetnu i kulturnu autonomiju, razvoj povratničkih sredina, kapitalne investicije, infrastrukturu u općinama, pomoć udrugama i pojedincima putem raznih programa.
»Mi se zalažemo za racionalnu politiku i unaprjeđenje položaja srpske zajednice u Hrvatskoj bez podizanja tenzija. Mi želimo normalizaciju odnosa srpske zajednice u Hrvatskoj i većinskog naroda i, isto tako, normalizaciju odnosa Srbije i Hrvatske«, stoji u zajedničkom priopćenju SDSS-a i srpskih institucija i organizacija u Hrvatskoj.
Spočitnuli su Draganu Crnogorcu što je za njega, dok je bio član SDSS-a, SDSS vodio ispravnu politiku te su izvijestili da je on isključen iz stranke jer je gledao isključivo osobnu korist, uključujući i materijalnu, zbog koje je na udaru kaznenog zakona.
Predsjednik Saveza srpskih udruga Hrvatske, osnovanog prošle godine, Dragan Crnogorac prozvao je u petak institucije srpske zajednice jer uoči proslave Oluje u Kninu, gdje je bio i potpredsjednik Vlade Boris Milošević, nisu održane tribine na kojima bi se čulo mišljenje običnih ljudi o tome. Crnogorac je rekao i da je u srpskoj zajednici na djelu demokratura i ustvrdio kako je odlazak predstavnika srpske manjine na proslavu Oluje u Knin izazvao lavinu nezadovoljstva unutar srpske zajednice u Hrvatskoj.