Arhiv tekstova

Daljnje usavršavanje nastavnog kadra

Program lektorata hrvatskoga jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Novom Sadu prošloga je tjedna završila druga generacija polaznika. U pitanju je Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada, a namijenjen je nastavnom kadru. Ustrojen je dvosemestralno i uključuje četiri kolegija (predmeta). Ove je akademske godine lektorat pohađalo osmero polaznika različitih odgojno-obrazovnih zanimanja (odgojitelji, učitelji, predmetni nastavnici i profesori). 
»Usprkos tomu što je riječ o vrlo heterogenoj generaciji u smislu stručnih profila, držim da je takva raznolikost pridonijela kvalitetnoj razmjeni stručnih iskustava i nastavnoj dinamici. Naravno, zadovoljan sam pristupom svojih polaznika prema obvezama studijskoga programa. Veliko je zadovoljstvo raditi s odgojnim, odnosno prosvjetnim djelatnicima«, kaže lektor hrvatskog jezika i književnosti prof. dr. sc. Tomislav Čužić. 

O jeziku i književnosti

Jedna od polaznica ovogodišnjeg programa bila je i odgojiteljica iz Subotice Marina Piuković, koja kaže kako ovakav vid stručnog usavršavanja puno znači nastavnicima te utječe i na bolju kvalitetu nastave. 
»Usvojili smo znanja da možemo prevoditi tekstove sa srpskog na hrvatski, pravilno govoriti hrvatski standardni jezik, učili smo i o dijalektima hrvatskoga jezika. Shvatili smo da moramo čuvati jezične idiome ovdašnjih Hrvata, poput bunjevačke ikavice. Učili smo i o hrvatskoj književnosti, kulturi, povijesti, dobili širi pogled na ove teme. Imali smo i puno praktične zadaće. Moralo se ozbiljno učiti, suradnja polaznika je također bila dragocjena. U vrtićima, gdje ja radim, još nije neophodno da imamo potvrdu da smo pohađali ovaj program, ali je dobro da je imamo i svakako je dobro da se izgrađujemo u tom smjeru«, kaže Marina Piuković.

Nastava u vrijeme korone

Dio ovogodišnjeg programa odvijao se i u uvjetima korona epidemije. Izvanredno stanje je, po riječima prof. Čužića, na nastavu utjecalo »samo donekle, nikako presudno«. 
»Uobičajene klasične nastave nije bilo tek nešto više od dva mjeseca, nastava na fakultetu obično završava sredinom svibnja. Taj je nedostatak, vjerujem, kvalitetno nadomješten učenjem i poučavanjem na daljinu, što je u ovim okolnostima i za polaznike i za mene osobno bio zahtjevniji oblik rada«, kaže prof. Čužić.
On dodaje i kako je u novonastalim, nepovoljnim okolnostima teško praviti pouzdane planove i prognoze, pa tako i za sljedeću akademsku godinu koja bi trebala startati na jesen.
»Kao i za prošloga, zimskoga, i ovoga je semestra lektorat u travnju i svibnju planirao realizirati nekoliko gostujućih predavanja, ali od toga se moralo odustati. Kako god bilo, nadam se da će se za sljedeću akademsku godinu formirati treća generacija polaznika programa«, kaže prof. Čužić.
U realizaciji svojih aktivnosti, Lektorat surađuje s Hrvatskim nacionalnim vijećem u kojem izražavaju zadovoljstvo što je još jedan dio nastavnog kadra koji radi u obrazovanju na hrvatskom jeziku sada jezično kompetentan, što u konačnici pridonosi kvaliteti spomenute nastave. 
D. B. P.