Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Za europsku budućnost Srbije

Koji su ciljevi i program koalicije Ujedinjena demokratska Srbija na republičkoj razini? Zašto bi građani vama dali svoj glas?
Očekujemo podršku svih onih građana kojima je stalo do europske budućnosti Srbije. Mi smo jedini savez političkih stranaka koji nedvosmisleno stavlja vrijednosti Europske unije u prvi plan kada je u pitanju politički program. Razvoj demokracije, vladavina prava, funkcioniranje institucija, decentralizacija i ravnopravnost nacionalnih zajednica su naši politički ciljevi. Dosadašnje iskustvo i prakse naših političkih partnera jesu garancija da će ta vrsta političke platforme imati i nadalje svoje dosljedne zagovaratelje. Mislimo da smo se u jednom takvom bloku, kao stranka nacionalne manjine koja od početka vrlo snažno artikulira i zalaže se za brže i kvalitetnije europske integracije, našli u prirodnom savezništvu s drugim partnerima i da građani od jednog takvog političkog koncepta mogu očekivati i brojne beneficije – od uređenosti države i njenog funkcioniranja pa do svih onih beneficija koje imaju drugi građani u državama EU. Naravno, mi smo posebno zainteresirani za unaprjeđenje hrvatske manjinske zajednice koja će ostvarivati svoje legitimne interese i zakonom garantirana prava jednostavnije i lakše ukoliko vladaju načini na koje funkcioniraju i vrijednosti na kojima se temelje države EU. Onda će biti sve lakše i jednostavnije ostvariti.
Što ste uspjeli uraditi i postići za prethodne četiri godine u Narodnoj skupštini u koaliciji s Demokratskom strankom?
Naravno da je savez kojem smo pripadali bio onaj koji nije bio u funkciji vršenja vlasti i u tom smislu su i naši dosezi bili limitirani. Vidjeli smo da i europski put Srbije nije bio uvijek linearan i s jednakom dosljednošću ostvarivan. Bilo je iskliznuća koja su govorila čak i suprotno o vanjskopolitičkim stremljenjima Srbije. S druge strane, vidjeli smo da u izostanku tih procesa može doći do narušavanja nekih temeljnih vrijednosti demokracije, funkcioniranja institucija od skupštine pa do stvaranja određenih vrlo problematičnih pojava u prostoru medija. Drugim riječima, u Srbiji se događaju nepovoljni procesi kada je u pitanju razvoj demokracije. Mi smo se tim procesima pokušali suprotstaviti, ali nismo uspjeli. U domenama naših moći ukazivali smo na te slabosti i nudili određena rješenja. 
Je li za manjine probitačnije da budu uz vlast?
Naravno da je probitačnije ako vlast ima koncept da želi s manjinama. Mi smo svjedoci da sadašnja vlast želi samo s određenim manjinama i da to onda pokaže kao koncept za suradnju sa svim manjinama. Vidjeli smo da tako što nije bilo u pitanju kada je u pitanju albanska, bošnjačka i hrvatska zajednica. S druge strane, i sada nije bilo niti jedne geste od strane onih koji su na vlasti što žele, ukoliko su željeli biti u savezu s jedinom relevantnom političkom strankom hrvatske zajednice. Ono što smo vidjeli i što vidimo jest da takve platforme nema nego da se u zrakopraznom prostoru stvaraju okviri za moguće konflikte i za naše instrumentalno držanje u vanjskopolitičkom smislu u hrvatsko-srpskim odnosima. Također vidimo i da je penetracija unutar prostora moći i institucija hrvatske zajednice gotovo svakodnevna.
Što to znači?
To znači da se resursima javnih vlasti i financijskih krugova mogu stvoriti prividi da određene grupacije ljudi imaju podršku u dovoljnoj mjeri građana hrvatske nacionalnosti ili s druge strane da se različitim obećanjima, a neki puta i ucjenama, onemogućuju procesi samostalnog izlaska na izbore. To sada neka bude dovoljno rečeno, a nakon izbora ćemo sve protumačiti.
Sada su i izbori u Hrvatskoj u kojoj postoje zajamčeni mandati za predstavnike manjinskih zajednica. Što takva izborna pravila i instituti znače za manjine?
Institut zajamčenih mandata za manjine u Hrvatskoj omogućuje da vi vašu političku moć konstituirate samostalno. To je temeljna pretpostavka za vaš subjektivitet u političkom polju. Mi to nemamo. I to je takav hendikep koji je nemoguće objasniti. Ukoliko samostalno ne možete biti participijent u prostoru vlasti, ako samostalno ne možete artikulirati unutar političkih institucija vaše zajednice svoj politički interes vi ste uvijek privjezak, vi ste instanca na povocu. Je li povodac duži ili kraći ovisi o vašim partnerima. No, u svakom slučaju, bez zajamčenih mandata politička artikulacija interesa hrvatske zajednice bit će gotovo nemoguća. 
Zajamčeni mandati također znače i financiranje političkih predstavnika manjina. Kada garantiranih mandata nema, kakvi su uvjeti za manjinske stranke? 
To za sobom povlači i cijeli niz posljedica, mahom negativnih, od financiranja vaše političke infrastrukture, od pozicija vaše samostalnosti, do nemogućnosti stvaranja političke strukture onih koji se na profesionalni način bave ostvarivanjem interesa hrvatske zajednice i koji se mogu posvećeno baviti pitanjem unaprjeđenja položaja hrvatske zajednice. Zajamčeni mandati znače biti dio institucija koje donose odluke u kojima se onda mogu izboriti za odluke koje su u interesu pripadnika manjinske zajednice. Jer ne treba zaboraviti da srpska zajednica u Hrvatskoj samo na lokalnoj razini ima ne samo garantirana mjesta u zastupničkim tijelima, skupštinama ili gradskim vijećima već ima i osigurane mandate i pozicije u izvršnom segmentu vlasti. Konkretno to znači da su 44 osobe u Hrvatskoj na lokalnoj razini predstavnici srpske zajednice jer imaju donačelnička, načelnička, dogradonačelnička ili gradonačelnička mjesta od kojih je više od polovice profesionalno. Mi se bavimo politikom s ulice, profesionalnih zaposlenih osoba u strukturama javnih vlasti nas nema. U Subotici od 203 imenovane i izabrane osobe samo su troje Hrvati koji rade kao članovi povjerenstava, i ta vrsta isključenosti gotovo je jednaka nekim praksama u državama koje imaju iskustva s aparthejdom. 
Je li ikada neka politička snaga u Srbiji pokazala interes da se uvedu garantirani mandati za manjine?
Na žalost nije.
Čak ni Demokratska stranka?
Svojedobno kada su bili u vlasti, ni oni. Ne postoji spremnost niti u akademskim krugovima da se to pitanje ozbiljno razriješi. I mene čudi što vlasti unutar Hrvatske ozbiljno ne porazmisle o tome da se taj institut suspendira iz međudržavnog sporazuma (zato što se ne provodi, prim. a.) i očekujemo da se hrvatske vlasti daleko više zalažu da se Sporazum o zaštiti manjina i primijeni. Sve ostalo je trošenje energije koje za posljedicu ima kopnjenje snaga unutar hrvatske zajednice.
Kakav je program DSHV-a za Suboticu?
Mi hoćemo departizaciju, prije svega javne uprave da ona bude efikasna i servis građana a ne resurs za partitokratsko namirivanje sinekura. Hoćemo da infrastruktura, ne samo komunalna, u svakom naseljenom mjestu bude jednako razvijena, a ne da imamo naselja koja imaju prigradska kazališta dok Đurđin nema Dom kulture, ili da imamo naselja kao što je Palić koji ima 90 posto asfaltiranih ulica a da Tavankut nema ni 20 posto. Hoćemo da zdravstvena zaštita bude jednaka za svakog a ne da neki nemaju pedijatra ni ljekarnu a drugi imaju sve. Riječju – jednaka infrastruktura za sve. Želimo Grad Suboticu bez divljih deponija i svi programi i aktivnosti gradske vlasti moraju imati za cilj da se i ekološki aspekti u njih ugrađuju, a ne da budemo grad s divljim deponijima, da ne možemo staviti u funkciju regionalni deponij nekoliko godina, da otpadne vode iz naselja Palić budu bez ikakvog pročišćavanja puštene u jezero, a onda od njega pokušavamo napraviti turističku destinaciju. Drugim riječima, hoćemo da ekologija bude ugrađena u sve elemente politike. Naravno, mi hoćemo ravnopravnost hrvatske zajednice. Ne možemo se miriti s time da u gradu postoje tri profesionalna kazališta na mađarskom jeziku a da na hrvatskom ne postoji niti jedno, ne možemo se miriti s činjenicom da ne možemo dobiti ono što imaju pripadnici mađarske nacionalne zajednice, pa možemo govoriti o tome da smo u javnoj upravi prije svega u carini, policiji, pošti i drugim javnim poduzećima izrazito podzastupljeni. Na koncu, ali ne manje važno, hoćemo da postoje posebni programi za ostanak ljudi na selu prije svega mladih, da se vode politike koje bi bile okrenute poticajima, podršci, podizanju i razvijanju kapaciteta prerade i plasmana a ne samo proizvodnje i naravno onda sve to uvezati s razvojem agrarnog etnoturizma i kulturnog turizma ne samo kada je u pitanju Grad i Palić već i svako drugo naseljeno mjesto. Mi ćemo pokušati europske vrijednosti i načela politike djelovanja primijeniti i u Gradu Subotici i vratiti Subotici europsko lice.
J. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika