Arhiv tekstova

Posljedice neizvjesne, radnici na udaru

Pandemija koronavirusa izazvat će globalnu recesiju u ovoj godini, koja će biti gora od svjetske ekonomske krize 2008. i 2009. godine, ali se svjetski ekonomski proizvod može oporaviti 2021. godine, saopćio je Međunarodni monetarni fond. Također i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorava da će svijetu biti potrebne godine da se oporavi. Ravnateljica MMF-a Kristalina Georgieva kazala je kako je već 80 zemalja zatražilo pomoć i da je MMF spreman izdvojiti tisuću milijardi dolara kao pozajmicu, a predsjednik Svjetske banke David Malpas je rekao da ta institucija može odvojiti 150 milijardi dolara u idućih 15 mjeseci kako bi pomogla zemljama u razvoju u borbi protiv pandemije. Generalni tajnik OECD-a Anhel Gurija je rekao da je broj izgubljenih radnih mjesta i neuspjelih poduzeća neizvjestan i da će se zemlje suočavati s ekonomskim posljedicama u godinama koje dolaze. 
»Razlog zašto ne znamo koliko će nam trebati da popravimo nezaposlenost je što ne znamo koliko će ljudi ostati bez posla. Ne znamo ni koliko će nam vremena trebati da izvučemo na tisuće malih i srednjih poduzeća koja već trpe«, rekao je Gurija. 
Teško je bilo što zaključiti iz ovih procjena osim da će veliki broj ljudi ostati bez posla, kao što već i ostaju; da će mala i srednja poduzeća pretrpjeti najveću štetu, što se već i događa; da će »veliki« zahvaljujući tome što su veliki i imaju rezerve opstati; i da već sada međunarodne financijske institucije nude kredite za »oporavak«.

Riječ stručnjaka

Što kažu domaći ekonomski stručnjaci? Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocjenjuje da su već sada veliki gubici i štete u turizmu i prometu, a da će štete pretrpjeti i poduzeća koja uvoze komponente za proizvodnju. Posljedice će osjetiti i ona poduzeća koja ne uvoze komponente zbog općeg pada potrošnje, a sve te štete prelomit će se preko radnika: 
»Prvi na udaru su oni koji rade na ugovore i žive od plaće od 30.000 dinara, a nemaju nikakve zalihe«, ocjenjuje Savić. 
Zbog toga je, smatra, dobro što je Vlada kreirala mjere kako bi pomogla najsiromašnije i umirovljenike. On smatra kako zbog umiranja ljudi od ove bolesti »strah stvara paniku koja zatvara granice, što je suprotno svim pravilima globalne povezanosti u trgovini i financijama«. 
Stručnjaci časopisa Kvartalni monitor ocijenili su da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji ove godine iznositi dva, umjesto planiranih četiri posto, a fiskalni deficit će porasti na 1,5 posto BDP-a zbog direktnih troškova u suzbijanju zaraze i mjera koje se poduzimaju za smanjenje posljedica na gospodarstvo, ako se epidemija zbog virusa korona završi do srpnja. Epidemija bi mogla utjecati i na usporavanje realizacije investicija zbog moguće bolesti radnika i nedostatka materijala, a, ukoliko epidemija traje tijekom cijele godine, privreda bi mogla ući u recesiju a fiskalni deficit porasti na tri posto uslijed smanjenja poreznih prihoda. 

Prvi na udaru

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio je vlasnike privatnih firmi da se suzdrže naredna dva mjeseca i ne otpuštaju radnike. Obećao je da će država pomoći poduzećima koja dokažu da je njihovo poslovanje ugroženo virusom tako što će nadomjestiti dio plaća za zaposlene. Predsjednik je rekao kako je u pripremi »ozbiljan, veliki plan« koji bi trebao pomoći, prije svega privatnom sektoru, nakon ukidanja izvanrednog stanja. Također je rekao i da javni sektor neće trpjeti i da mirovine neće biti smanjivanje. Ministar financija Siniša Mali rekao je pak kako je Srbija potpuno likvidna i ima novca prebroditi krizu (na računu proračuna nalazi se 212 milijardi dinara) te je najavio novi set mjera.
Ipak, dok se mjere najavljuju, samozaposleni poduzetnici koji pružaju različite usluge poput frizera, kozmetičara, taksista, ugostitelja i samostalnih trgovinskih radnji privremeno zatvaraju firme i ostaju bez prihoda. U Agenciji za privredne registre 502 poduzetnika-paušalca su tražila da zamrznu djelatnost, kako ne bi morali plaćati obaveze za vrijeme epidemije, objavio je dnevni list Politika u subotu. Osobito oni kojima je i zabranjen rad, poput frizera, kozmetičara, ugostitelja... Paušalci imaju tu mogućnost i time se omogućuje da ne gomilaju poreze i doprinose koje su obvezni plaćati, ali ostaju i bez mjesečnih prihoda. U Srbiji ima 271.058 paušalaca. Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, velika poduzeća nisu u tako teškoj situaciji jer imaju rezerve, ali će i oni imati problema.
Zatvaranjem radnji i poduzeća i mnogi radnici ostaju bez posla ili se šalju na neplaćene odmore. Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević rekao je kako otpuštanje radnika bez osnova i slanje nezaposlenih na neplaćen odmor bez njihove suglasnosti predstavlja kršenje radnog prava i poručio da će svi poslodavci koji to rade biti kažnjeni, a da će država stati iza radnika koji se nađu u takvoj situaciji. Ministar je rekao da se to ne odnosi samo na stalno zaposlene, već da ista prava imaju i radnici s ugovorima na određeno i ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, te je dodao da se oni koji su izgubili posao obrate elektroničkim (on-line) putem Nacionalnoj službi za zapošljavanje kako bi dobili naknadu. Najavio je i da će biti objavljena lista svih onih koji su nezakonito dali otkaz zaposlenima. 
Đorđević je apelirao na sve one koji su u samoizolaciji da uzmu rješenje od Ministarstva ili MUP-a, da imaju papir, što zbog zloupotrebe onih koji ne žele raditi, što zbog toga da to poslodavci ne bi mogli zloupotrebiti i pravno gledano biti u pravu i dati otkaz.
Također je rekao kako su poslodavci dužni osigurati zaštitnu opremu za svoje uposlenike, te je apelirao da se poslodavci koji to ne poštuju prijave Inspekciji za rad. 

Mjere   

Od mjera koje su do sada poduzete su pauza u otplati kredita od 90 dana za privredu i građane; Narodna banka Srbije je snizila referentnu kamatnu stopu kako bi pomogla privredu, što omogućava jeftine kredite a Vlada Srbije je donijela uredbu koja nalaže poslodavcima da omoguće zaposlenima rad od kuće i dobijanje pune zarade za to.
Također je Vlada dozvolila privrednim društvima kupovinu, odnosno uvoz, maski i zaštitne opreme sa stranih tržišta, bez obzira na djelatnost isključivo za vlastite potrebe, uz jasno ograničenje da nije dozvoljena distribucija, prodaja trećim osobama, niti bilo kakva trgovina tim maskama i zaštitnom opremom.
Prema stručnjacima časopisa Kvartalni monitor mjere koje imaju cilj ublažiti ekonomske posljedice epidemije trebaju biti usmjerene ka dijelu privrede i građana koji su najviše pogođeni i moraju biti vremenski ograničene. 
»Odobravanje poreznih olakšica, kao što su odgađanje plaćanja poreza na imovinu, poreza na plaće i doprinosa na socijalno osiguranje za radnike koji nisu radili tijekom epidemije pomoglo bi najpogođenijim firmama u hotelijerstvu i transportu da prebrode nelikvidnost, ali bi to trebalo uvjetovati da se u određenom razdoblju zadrže radnici«, ocijenili su.
Država bi, kako se navodi, mogla formirati fond iz koga bi odobravala izvanrednu socijalnu pomoć radnicima koji su zbog epidemije izostali s posla, a malim i srednjim poduzećima da ponude subvencije ili garancije za bankarske pozajmice za likvidnost. Sličan cilj treba imati i postizanje sporazuma između banaka i poduzeća, koja su posebno pogođena posljedicama epidemije, o obustavi ili reduciranju vraćanja kredita dok traje epidemija, navodi se u priopćenju.
J. D.