Arhiv tekstova

Poticaj evangelizaciji i društvenom angažiranju

Priznajući internet »tehnološki najmoćnijim sredstvom« komunikacije Katolička ga je crkva prilično zdušno prihvatila, uviđajući da će takva komunikacija biti brža i učinkovitija. Znajući da je za širenje evanđelja, što je osnovni zadatak Crkve, potrebna prodornost, ona, na sebi svojstven način, sustavno prilazi izučavanju dometa ovoga medija, ali istodobno i njegovom vrlo intenzivnom korištenju. Je li stoljećima uhodan crkveni pristup novostima koje je čovječanstvo objelodanjivalo promijenjen 2004., kada je Mark Zukerberg utemeljio Facebook? Čini se da nije, i da se s prednostima i nedostacima ove »stare dame« među društvenim mrežama Crkva suočila prilično rano. Nekoliko godina od osnivanja toj su se tendenciji, isprva stidljivo, priključili i pojedini svećenici u Bačkoj i Srijemu. Znajući da su njihovi vjernici »bili na Facebooku« i prije njih, analiziramo možda jednistveni slučaj u kome je crkvena hijerarhija slijedila laike u savladavanju vještina i zamki, a onda i globalnom prihvaćanju moderne komunikacije društvenim mrežama. Kako u tom pogledu stojimo danas – kako se mjesna nam Crkva snalazi na Facebooku?   
Krenemo li od stranica mjesnih biskupa, pregled crkvenoga prisustva na Facebooku daje pozitivne primjere. Subotički biskup Ivan Pénzes, naime, redovito i svakodnevno, i to ravnopravno na mađarskom i hrvatkom jeziku, sudjeluje u komuniciranju putem ove mreže. Dostigavši jednom limit od 5.000 pratitelja, i danas je blizu toga broja na svoje dvije stranice (4.910, odnosno 4.094 pratitelja). Prosljeđivanje vijesti s katoličkih internetskih stranica, uz sasvim sporadične kratke komentare, osnovno je obilježje njegove stranice. Ladislav Német, zrenjaninski biskup i predsjednik mjesne biskupske konferencije, preferira isti tip objava, uz osvrt na svoje pastoralne aktivnosti, no sadržaj je gotovo isključivo na mađarskom jeziku. Srijemski biskup nije predstavljen na ovoj društvenoj mreži, no jesu većina župa, filijala i jedno od dvaju svetišta Srijemske biskupije. Te stranice, odnosno župne grupe, obuhvaćaju 7.562 pratitelja, a najviše facebookaša prati stranicu (razmjerno male) župe Sv. Petra u Inđiji – 2.465. 
Takve brojke župe Subotičke biskupije nisu dostigle. Među onima u kojima je liturgijski jezik (i) hrvatski, a nominalno je riječ o 64 župe, sudeći po posljednjem shematizmu, 14 imaju stranice ili grupe naslovljene imenom ili sjedištem župe. Tu su i dvije franjevačke zajednice. S druge strane, više od dvije trećine svećenika Hrvata Subotičke biskupije, gdje spadaju i neki od najstarijih umirovljenika ali i tek zaređeni svećenici, ima svoje osobne stranice na ovoj društvenoj mreži. Posebnost prisustva Crkve u Bačkoj na Facebooku su i brojne druge katoličke stranice i skupine. Stranica Sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić (1.204 pratitelja) pomaže vicepostulaturi za proglašenje blaženim ovog karmelićanina, kojoj je sjedište u Somboru, a poduprta je i pratiteljima stranice somborskog Karmelskog svjetovnog reda. Biskupijsko svetište u Doroslovu ima stranice na oba jezika, kao i (samo) pet župa Subotičke biskupije. Stranice Caritasa, udruga katoličkih vjernika laika, pjevačkih zborova katedrale i župa, molitvenih skupina i inicijativa na hrvatskom jeziku sasvim su solidne i po brojnosti i po živosti. Molitvena zajednica Proroci, primjerice, okuplja 1.120 pratitelja, a najnoviji projekt Vjernički forum, u kojem sudjeluju i svećenici i laici, uglavnom se predstavlja video uratcima, sa, za sada, 144 pratitelja.            
 
Fotografije na prvom mjestu

Sadržinski gledano, iako se čini sasvim logičnim da će baš katoličke skupine poželjeti veću prodornost svojih aktivnosti, stječući naklonost novih pratitelja, raznovrsnošću sadržaja se ne može pohvaliti puno ovakvih lokalnih Facebook stranica kojima je pripadnost Crkvi glavno obilježje. Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici i administrator istoimene stranice, kaže da su na toj stranici dominantni sadržaji »mjesečne župne obavijesti, obavijesti o stalnim događajima, tjedni rasporedi misa i čitača liturgijskih čitanja, te vizuali koji obavješćuju o predstojećim događajima«. Sličan obrazac imaju i ostale župne stranice. Tibor Szöllősi, župnik u Budisavi, Kaću i Kovilju, objašnjava da su događanja iz života župe daleko najčitaniji i najgledaniji sadržaji na stranici ove župe, koju sam administrira. 
»Aktualna dječja škola euharistijskog klanjanja, sakupljanje pet ambalaže kojom pomažemo potrebite u Africi, nedavni posjeti nuncija i akcije obnove župe imale su najviše pogleda«, kaže Szöllősi. 
Marinko Stantić, župnik u župi Marija Majka Crkve u Subotici, pak, objavljuje dnevne duhovne poticaje, koji spadaju u najviše praćeni sadržaj na stranici ove župe na Facebooku. Župnik Dragan Muharem, pak, administrira otvorenu grupu svoje župe Presvetog Trojstva u Maloj Bosni, gdje svi mogu gledati a samo članovi komentirati sadržaj. Svi naši sugovornici koji su župnici, kao i gospođa Amalija Šimunović, administratorica Facebook stranice župe svetog Jurja u Vajskoj, potvrđuju da albumi s fotografijama sa župnih događaja imaju daleko najveći broj pogleda, pregleda, reakcija i komentara u odnosu na sve ostale objave na stranicama koje administriraju.  

Poticanje katoličnoga aktivizma

Katoličke Facebook stranice, ipak, preuzimaju, sukladno vjerovanju Crkve, i specifičnu ulogu molitvenoga povezivanja vjernika. 
»Najviše smo poduzimali molitvene akcije – pozivali ljude na molitvu i uzdali se u zagovor o. Gerarda pred Nebeskim Ocem«, kaže Daniel Katačić, novosadski kapelan, koji uz o. Tihu Radana uređuje stranicu posvećenu bačkom kandidatu za oltar. 
Dragan Muharem smatra da je Facebook vrlo korisno pomagalo u pastoralnoj službi. 
»Prodornije je nego, primjerice, web stranica župe, jer je Facebook interaktivniji, ‘nameće’ sadržaj korisnicima, bliskiji je, a čitatelj se može osjećati i kreatorom sadržaja. Osnovna namjena naše Facebook grupe je kontakt sa župljanima kroz sadržaje informativnog i formativnog karaktera. Na taj način je moguće doći i do onih koji nisu aktivni članovi župe«, kaže on. 
Marinko Stantić, pak, navodi da pojedini župljani u Aleksandrovu uopće ne gledaju oglasnu ploču u crkvi nego se potpuno informiraju putem Facebooka. Čini se, sagledavajući činjenicu da su većina katoličkih vjernika u našoj sredini srednjovječni i starije dobi, da se time razbija tabu prema kojem su ovdašnji stariji katolici uglavnom informatički nepismeni. 
Pojava »natjecanja« također nije strana Facebook zajednici i uvelike je primjenjiva i na ovdašnje župne stranice. Njihovi su se administratori prilagodili medijskome pogledu na svijet i medijima svojstvenome poticanju aktivnosti. Uprošćeno rečeno: »ako to može organizirati susjedna župa, zašto ne bismo mogli i mi, još bolje?«. Facebook nudi mogućnost da profil ili stranica, zbog privlačnih i zanimljivih objava, postane popularan u tolikoj mjeri da pratitelji te stranice počinju njezinoga nositelja promatrati kao uzor ili autoritet. To otvara mogućnost osobama i strukturama unutar Crkve da stavovima i sadržajima koje prezentiraju značajnije utječu na druge. Ipak, poticanje aktivizma može imati i drugu stranu. Amalija Šimunović smatra da se tek navikavamo na ispravan način korištenja društvenih mreža. 
»Čini mi se da češće koristimo Facebook za ‘špijuniranje’ ili hvalisanje nego za objavljivanje korisnih informacija, događaja ili lijepih trenutaka. Potrebno bi bilo više pisati i objavljivati sadržaje, fotografirati, pratiti, a mi koji smo ‘terenski radnici’ nemamo uvijek volje ni vremena za to«, kaže ona. Skoro su svi naši sugovornici potvrdili da na svojim stranicama rado prosljeđuju i time promoviraju događaje koji se tiču zajednice ovdašnjih Hrvata, te lokalnih ruralnih ili gradskih sredina u kojima oni žive. Taj vid podrške Crkve nije beznačajan, imajući u vidu broj pratitelja crkvenih stranica i članova grupa.

Blokiranje, brisanje i savjeti

»U krajnjim situacijama mora se i uskratiti mogućnost članu da objavljuje sadržaje u grupi. Ako više puta objavljuje sadržaje koji nemaju doticaje s karakterom grupe ili ako su ti sadržaji ‘kič’ (sličice Isusa u ružama, bliješteće slike svetaca...), nakon bratske upute, ako se to nastavi, članu se uskraćuje pravo objavljivanja«, iznosi osnovno pravilo grupe župe Presvetog Trojstva u Maloj Bosni. »Ako se prenosi sadržaj, mora se provjeriti izvor, autor, slaže li se s crkvenim naukom, izgrađuje li sadržaj čitatelja ili možda dovodi do zbunjenosti (objave koje dovode u pitanje autoritet pape i slični). Nije problem ako se sukobe mišljenja ispod nekog sadržaja, no zna to prijeći mjeru«, kaže on. 
Gospođa Šimunović navodi pravila za objavu sadržaja na stranici vajštanske župe: 
»Izbjegavamo promoviranje političkog aktivizma, favoriziranje obiteljskih i prijateljskih veza naspram drugih župljana, kao i veličanje zasluga pojedinaca«, navodi ona.
 »Čini mi se vrlo bitnim da administratori ciljanih grupa poznaju svoje članove, jer na taj način znaju ocijeniti koji sadržaj im je potrebno plasirati i što bi za njih bilo važno. Osmišljavanje sadržaja uvelike ovisi o poznavanju potreba ciljne grupe«, savjetuje Dragan Muharem. 
Daniel Katačić, pak, upozorava na uvijek prisutnu mogućnost ovisnosti o društvenim mrežama: 
»Nije dovoljno samo biti evangelizator drugih, treba biti i evangelizator sebe i snagu za evangeliziranje pronaći u osobnoj molitvi«, misli on.
Čest je slučaj da pregledane crkvene stranice nude neažurni ili nepotpuni sadržaji koji posjetitelja navode da sam donosi zaključuje o razlozima tih pojava, jer digitalni svijet ne poznaje neažurnost. Poneki svećenici, ispočetka puni entuzijazma, vremenom odustanu od administriranja župnih stranica zbog drugih obveza i ne prenesu tu obvezu na drugoga. No, ipak, kako navodi mons. Anišić, uvijek je dobro da postoji mogućnost uvijek i brzo čuti i drugu stranu, jer, kako on kaže, »u pisanim javnim medijima, barem kod nas, Crkva nema ili ima vrlo rijetko mogućnost izložiti svoje stavove«. Potrebno je ići dalje i »izvesti na pučinu« socijalne mreže koje globalno rastu daleko brže od Facebooka, a to su Twitter, te lokalno vrlo popularni Instagram. Onaj vjernik laik ili crkveni službenik koji bude u osvajanju ovih svjetova uspješan, samo će slijediti papu koji, primjerice, ima 18.197.795 pratitelja na mreži Twitter, gdje je profil Svetoga Oca prisutan već osam godina. 
Marko Tucakov