Arhiv tekstova

Subotička matica

Subotička matica je bila kulturno-prosvjetna ustanova subotičkih Hrvata. Osnovao ju je 14. siječnja 1934. Humano-prosvjetni odbor katoličkih crkvenih općina u Subotici iza kojega je stajao Lajčo Budanović, subotički biskup (točnije administrator Bačke apostolske administrature). Subotička matica je imala sjedište u Ulici Paje Kujundžića 9, koju je katolička biskupija (Bačka apostolska administratura) veljače 1933. otkupila od Bunjevačke prosvjetne matice, koja je ranije ondje bila smještena i potpuno materijalno propala, ne ostavivši iza sebe nikakvog rezultata na kulturno-prosvjetnom polju. Predsjednik Subotičke matice je od osnivanja do ulaska mađarskih postrojbi u Suboticu (1941.) bio Blaško Rajić. 
Subotička matica razvila je plodnu i raznoliku kulturnu djelatnost. Organizirala je predavanja koja su se zvala »Razgovori«, jer su uključivala i raspravu. Organizirala je izložbu »Smotra bunjevačke prošlosti« (koncem rujna i početkom listopada 1935.), proslavu 250. godišnjice doseljenja jedne skupine Bunjevaca (početkom kolovoza 1936.), promocije knjiga (Dani hrvatske knjige, početkom siječnja 1939.) i prijame uglednih ličnosti iz Hrvatske, od kojih vrijedi izdvojiti zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca (veljače 1939.), ministra pošta i telegrafa Josipa Torbara (13. siječnja 1940.). Subotička matica je imala i svoje nakladništvo, a pružala je prostorije redakciji Subotičkih novina.
»Smotra bunjevačke prošlosti« – izložba je priređena povodom proslave Dana hrvatske katoličke omladine i 40. godišnjice Katoličkog kruga u prostorijama Subotičke matice od 28. rujna do 4. listopada 1935. Na izložbi je izloženo 283 raznih dokumenata, knjiga, listova i ostalih stvari vezanih za kulturnu povijest Bunjevaca-Hrvata. Od izloženih predmeta dokumentirani su na slici sljedeći: poprsje bunjevačkog pjesnika Ante Evetovića Miroljuba, kojeg je izradio i poklonio Bunjevcima hrvatski kipar Ivan Meštrović (izloženo na uzvišenom i najljepšem mjestu), slika-portret Age Mamužića (utemeljitelja Pučke kasine 1878.), slika-portret Pavla Matije Rudića, slika-portret Ivana Antunovića (rad Marka Horvackog), slika-portret Paje Kujundžića, foto-tablon desetorice bunjevačkih omladinaca koji su 10. studenoga 1918. pronijeli Suboticom hrvatsku zastavu i izvjesili je na gradski toranj i drugi.
Cilj izložbe je bio upoznavanje publike s materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom bunjevačkih Hrvata. Osim toga, izložba je trebala pokazati da su Bunjevci-Hrvati dorasli za stvaranje ustanove gdje bi skladištili svoju baštinu – Hrvatskog muzeja. Međutim, većina predmeta izloženih na ovoj izložbi su za vrijeme mađarske okupacije 1941. – 1944. i nakon Drugog svjetskog rata ili uništeni ili razvlačenjem dospjeli na različite strane i u različite kolekcije.
Vladimir Nimčević