Arhiv tekstova
Ljudi nikada nisu »prestari« za učenje
»Dugo sam razmišljala pokrenuti radionice koje bi se iz kuta etnologa bavile zanimljivim i aktualnim temama iz svakodnevnog života, kao što su običaji o ‘blagdanima i svagdanima’, odnos prema drugim i drugačijim ljudima, prirodi, životinjama i dr. Ljudi često žive i ponašaju se po inerciji i ne razmišljaju puno o ritualima koje obavljaju i njihovom značenju. Primjerice, uskoro nam dolazi Uskrs i znamo zašto kršćani slave Uskrs, te što je tradicija o Uskrsu, jer je to ‘oduvijek’ tako bilo. Međutim, upitamo li se nekada zašto za Uskrs farbamo jaja, jedemo šunku i otkuda zec u cijeloj priči?«, kaže etnologinja i kulturna antropologinja dr. sc. Aleksandra Prćić, koja je nedavno u Gerontološkom centru u Subotici održala radionicu posvećenu običajima u pokladnom vremenu.
Sljedeća radionica koju planira održati s korisnicima Centra bit će posvećena Uskrsu i simbolima Uskrsa.
Slojevitost kulture
Etnologija je znanost koja se bavi ljudskom kulturom u najširem smislu. Otkrivanjem odgovora na svako »zašto?« spoznajemo koliko je zapravo kultura koju smatramo »našom« slojevita i do kuda joj sežu korijeni. Naime, običaji nisu jednom zauvijek dani, već se mijenjaju sukladno društvenim promjenama i prilagođavaju aktualnom trenutku i ljudskim potrebama. Neke tradicije zaboravljamo, a neke nove usvajamo, navodi Aleksandra Prćić.
»Promišljajući s kojom kategorijom ljudi bih najradije podijelila svoje znanje i slobodno vrijeme, shvatila sam da su to stariji ljudi jer mi se čini da su oni u suvremenom društvu najviše marginalizirani. Predložila sam ravnatelju Gerontološkog centra Nenadu Ivaniševiću svoju ideju i odmah dobila odobrenje za održavanje radionica. Iskreno mislim da ljudi nikada nisu ‘prestari’ za učenje, nego upravo suprotno: treniranje uma održava nas bistrima usprkos godinama koje imamo. Radi toga u svijetu postoji niz sveučilišnih programa učenja za starije osobe. Etnološke teme posebno su zanimljive trećoj životnoj dobi, jer ovdje, osim što su u prilici čuti nešto novo, mogu aktivno sudjelovati u raspravi dijeleći vlastita životna iskustva i sjećanja. Pretpostavljala sam kako će korisnici Centra biti zahvalna publika, što se već nakon prve radionice pokazalo točnim, a ujedno su se pokazali i kao vrijedan izvor informacija. Uz pomoć andragoginje Centra Zlatinke Race-Jeremić održala sam prvu radionicu koja je bila u vrijeme poklada, pa se i prva tema odnosila na maskenbal, odnosno običaje u pokladno vrijeme. Sljedeća radionica bit će posvećena Uskrsu i simbolima Uskrsa. Radionice su zamišljene tako da se uz predavanje i razgovor uradi i nešto praktično vezano za temu, što iste čini zanimljivijima. Iako ove radionice pripremam za odraslu populaciju, smatram da su teme zanimljive, te bi se mogle prilagoditi i za djecu i mlade ukoliko za to bude interesa«, kaže Prćić.
Aktivni sudionici
Gerontološki centar u Subotici ima bogat kulturno-zabavni program i tijekom tjedna se redovito priređuju raznovrsna događanja za njegove korisnike, a povremeno se organiziraju prigodna gostovanja i predavanja kakvo je bilo i ovo na temu maškara.
»Naši korisnicu su bili odlični slušatelji, ali i aktivni u radionici, a s obzirom na to da smo se i sami pripremali za maskenbal koji je sljedećeg tjedna održan, bili smo itekako pripremljeni za ovu temu«, kaže andragoginja i voditeljica kulturno-zabavnih aktivnosti Centra Zlatinka Race-Jeremić.
A kako su radionicu na temu maškara doživjeli oni kojima je bila namijenjena, doznali smo iz prve ruke...
Marija Maričić: »Budući da sam odrastala u Laćarku, selu koje je također na određeni način njegovalo običaj maškara, imala sam određenu predstavu o ovom lijepom narodnom običaju, ali sam na osnovu ove radionice umnogome proširila svoje znanje na ovu temu. Predavačica je sve to sažela jednim lijepim jezikom i upoznala nas sa svim vrstama maškara diljem cijeloga svijeta, a i mi smo se potom aktivno uključili u razgovor.«
Katica Melor: »Posebno me je oduševilo prikazivanje maski i pojašnjavanje njihove namjene, jer su mašakare vrlo zanimljiva tema kojom se i mi praktično bavimo na našem maskenbalu. Zanimljiva mi je bila i veza između poganskog i sadašnjeg vremena, te osvrt na suvremene rituale na poznatim karnevalima u Rio de Janeiru i Veneciji.«
D. P.
