Arhiv tekstova

Prostor za veću vidljivost

Društvene mreže (Facebook, Instagram, Twitter...) i društveni mediji (Youtube) postale su dio naše »ekranske« svakodnevnice, bez obzira na generacijsku pripadnost. Bez obzira na to pratite li ih na ekranu svojeg kućnog računala ili ekranu mobitela negdje na ulici. Mladi su od roditelja pobjegli na Instagram, srednje generacije i stariji »fejsbuče«, Youtube nudi sadržaje za sve, dok je Twitter, iako ga imaju brojne javne ličnosti, među širom populacijom slabije zaživio. 
Potencijal društvenih mreža su već odavno prepoznali i mediji koristeći ih u širenju svojih sadržaja, ali i različitim kampanjama za jačanje svoje popularnosti. Ovaj trend, u najvećom mjeri, nije mimoišao ni medije hrvatske manjine u Srbiji (od javnih glasila do produkcija udruga), koji su među digitalnim platformama najviše prepoznali Facebook. Predstavnici medija s kojima smo razgovarali suglasni su oko »općeg mjesta«, a to je da su društvene mreže dobra platforma kako bi ono što proizvode došlo do većeg broja ljudi. Međutim, da se zaključiti kako te platforme nisu još dovoljno iskorištene, od broja praćenja do angažmana na Instagramu, vezanom za vizualne/foto sadržaje i Youtubea koji se smatra televizijom novoga doba. No, krenimo redom...   

Javni mediji

S oko 2.700 pratitelja, stranica tjednika Hrvatska riječ najzapraćenija je na Facebooku od stranica svih ovdašnjih hrvatskih medija. Usporedbe radi, tiraža ovoga tjednika kojega izdaje istoimena, profesionalna novinska ustanova iz Subotice, je 1.500 primjeraka.
»Facebook je u Srbiji još uvijek najkorištenija društvena mreža, posebno za srednju i stariju populaciju, a poznato je da je hrvatska manjinska zajednica, kojoj se primarno obraćamo, u prosjeku dosta stara – iznad 48 godina starosti. Uglavnom plasiramo sadržaje iz našeg tjednika preko poveznice na naš sajt www.hrvatskarijec.rs, a imamo i posebne sadržaje kreirane isključivo za Facebook – fotogalerije, vijesti ili video zapise. Svakodnevno smo prisutni na Facebooku s raznovrsnim sadržajima, u prosjeku oko 1.000 korisnika vidi našu objavu, a kada imamo fotogaleriju s nekog događaja to onda zna biti i nekoliko puta više. Teško je izvući neki precizan zaključak o tome koji sadržaji su najčitaniji, najkomentiraniji ili najdjeljeniji, jer tu brojke fluktuiraju, ali nerijetko našu publiku više zanima recimo neka veća kulturna manifestacija nego li neka tema vezana za manjinska prava, poput službene uporabe jezika ili informiranja. Političke teme su zanimljive uglavnom u slučaju nekog incidenta, recimo prijepora oko tzv. bunjevačkog pitanja i slično. Dosta pozornosti ponekad dobivaju i neki lokalni komunalni problemi. Najpraćeniji su sadržaji vezani za Hrvate u Subotici, što je donekle i očekivano jer je to centar političkog i kulturnog života zajednice. Peko Facebooka smo znatno vidljiviji svima, pa tako i Hrvatima koji su zbog različitih razloga u proteklih nekoliko desetljeća otišli iz Vojvodine, a zanima ih što se dešava u ‘zavičaju’. Imamo ih među pratiteljima«, kaže administrator Facebook stranice Hrvatske riječi Davor Bašić Palković, dodajući da ovih dana starta i Instagram stranica ove medijske kuće koja će im služiti za komunikaciju s mlađom populacijom. 
Još jedan profesionalni javni medij koji informira na hrvatskom je Radio-televizija Vojvodine. Iako pojedine manjinske redakcije pri RTV-u imaju svoju Facebook stranicu, Uredništvo programa na hrvatskom ne koristi ni Facebook niti bilo koju drugu društvenu mrežu u plasmanu svojih medijskih sadržaja. Zamjenica urednice Gordana Jerković kaže kako u hrvatskom uredništvu nemaju dovoljno kadrovskih resursa kako bi bili angažirani i oko društvenih mreža. Dodaje pak kako se njihove televizijske emisije mogu pronaći na sajtu javnoga servisa www.rtv.rs u sekciji za odgođeno gledanje. 

Nezavisne produkcije

Udruga novinara Cro info iz Subotice, koja se bavi televizijskom produkcijom te vodi internetski portal www.croinfo.rs, prisutna je na Facebooku od 2014. gdje ima 1.011 pratitelja. Ima i svoj Youtube kanal gdje »postavlja« svoje TV priloge.
»Društvene mreže mogu odigrati veliku ulogu u cilju promocije medija, posebno onih tradicionalnih. Naša dosadašnja iskustva pokazuju kako najviše ‘lajkova’ na Facebooku dobivaju sadržaji koji su prije svega ekskluzivni, propraćeni fotografijama te posjeduju upečatljivi naslov bez obzira je li tema politička, društvena, kulturna, sportska ili neka druga. S druge strane, mogućnost prezentiranja audiovizualnih sadržaja putem Youtubea, pridonosi da naši korisnici nisu vremenski niti prostorno ograničeni terminima i dometom TV ili radio emitera«, kaže Branimir Kuntić iz udruge Cro info.
I mjesečnik Hrvatske novine, koje proizvodi Hrvatska nazavisna lista iz Subotice, ima svoju Facebook stranicu (Hrvatske novine Subotica). Stranica je kreirana 2014. i ima 766 pratitelja. 
»Broj naših objava zavisi od aktivnosti hrvatskih institucija i udruga u Srbiji, te se može reći da je prosjek oko 10 objava tjedno. Najviše objava imamo iz kulture, a objavljujemo i aktivnosti DSHV-a jer su oni jedina aktivna hrvatska stranka. ‘Dijelimo’ i sadržaje hrvatskih institucija, DSHV-a i udruga. Najviše pregleda imaju objave vezane za poznate i velike manifestacije poput Dužijance ili Velikog prela. Slično važi i za naš Youtube kanal. Možemo reći da su društvene mreže pridonijele većoj komunikaciji s čitateljima, iako do sada nismo koristili opciju plaćenog reklamiranja neke naše objave ili snimke«, kaže Zlatko Ifković iz Hrvatskih novina. 

Katolički mediji

U medije na hrvatskom jeziku spadaju i katolički mjesečnik Zvonik te Radio Marija.
Zvonik je prisutan na Facebooku od 2012. i ima 1.712 pratitelja. Ističu se po tomu što na svojoj stranici emitiraju »žive« video prijenose s javnih događaja.
»Na našoj Facebook stranici tek povremeno donosimo sadržaje iz našeg mjesečnika, ali zato imamo fotogalerije te video prijenose s događanja u Subotičkoj biskupiji, zahvaljujući entuzijazmu i angažmanu pojedinca koji je u uredništvu Zvonika. Te snimke imaju lijep broj pregleda, od nekoliko stotina do više od 2.000. Plan nam je u budućnosti biti aktivniji na socijalnim mrežama, kao što su Facebook i Instagram, na taj način bismo bili bliži našim čitateljima i aktualniji od tiskanog mjesečnika«, kaže urednik Zvonika Vinko Cvijin.
Radio Marija je, osim u etru, prisutna na društvenim mrežama. Ima Facebook stranicu od 2010. i solidnih 2.316 pratitelja. Među ovdašnjim hrvatskim medijima ističu se uporabom Instagrama, na kojem imaju oko 470 pratitelja. Imaju i Youtube kanal, doduše sa skromnih šest videa.
»Svjetska obitelj Radio Marije je prije nekoliko godina tražila da budemo aktivni i na društvenim mrežama, a Radio Marija Srbije je tu aktivnost započela još ranije na Facebook stranici, koja je bila među prvima od svih Radio Marija u svijetu. Najviše smo aktivni preko Facebook stranice i Instagrama gdje želimo našim slušateljima najaviti ono što će biti u našem programu ili ono što se trenutno emitira, ali isto tako želimo da i kroz te društvene mreže Božja riječ dođe u njihove domove. To je za one koji možda nemaju načina da odu na misu i da na taj način mogu pročitati barem dnevna čitanja. Isto tako, želimo doći i do mladih ljudi. Kod naših objava, slušatelji nam se javljaju iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Švedske itd., što nam je drago, jer vidimo da ima rezultata u tome što je Radio Marija prisutna i na društevnim mrežama«, kaže Dario Marton iz Radio Marije, dodajući kako se u budućnosti planiraju jače angažirati oko svojeg Youtube kanala.
Glasila hrvatskih udruga poput Miroljuba, Glasnika Pučke kasnine 1878. ili Gupčeve lipe nisu zastupljena na društvenim mrežama, mimo pojedinih informacija na Facebook stranicama njihovih udruga.
H. R.