Arhiv tekstova
Energetska (ne)učinkovitost
U ovim hladnim danima, više nego u drugim tijekom godine, potreba za toplinom je snažna barem kao ostale koje svakodnevno moramo zadovoljiti da bismo se osjećali udobno. No, čini se da polako ali sigurno odzvonjava navika lakoga snalaženja za izvore energije koje smo do sada koristili, te da opskrba energijom postaje proces u kojem je potrebno primijeniti puno vještina pažljivoga planiranja i, više no ikada, debele lisnice.
Monoštor nije iznimka u tome. Ipak, sliku »zelenoga« sela koju su Monoštorci strpljivo gradili treba očuvati i razmišljanjem o uštedi energije i njezinoj proizvodnji iz izvora koji ne zagađuju okoliš. U točnim proračunima potrošnje energije za grijanje i javnu rasvjetu u Monoštoru, te u prijedlozima za mijenjanje energetske slike ovoga sela pomoglo je nedavno istraživanje Zaklade RES iz Beograda. Ova organizacija je, uz pomoć Monoštoraca i Zaklade Heinrich Böll, u okviru projekta »Dobra energija na sedam Dunava«, napravila energetski pregled sela, procijenila mogućnosti proizvodnje energije solarnim pločama, izradila katastar javne rasvjete, energetsku kartu zgrade Doma kulture, a ispitala je i mogućnost proizvodnje struje iz izvora na koji Monoštorci još nisu navikli.
Energetska zadruga u Monoštoru?
»Čak 80% Monoštoraca grije se štednjacima i pećima. Troše prosječno 14 kubičnih metara ogrjevnog drveta grijući 49 od prosječno raspoloživih 87 četvornih metara površine. Za kupnju tog drveta prosječno troše 50 tisuća dinara godišnje«, iznosi podatke istraživanja suosnivatelj Zaklade Aleksandar Macura.
On kaže kako to nije iznenađujući rezultat:
»Kuće u Monoštoru su čak energetski učinkovitije nego u nekim drugim mjestima, ali ipak se treba boriti protiv nepotrebne potrošnje ogrjevnog drveta. Jedno od rješenja je međusobno udruživanje u zadruge radi proizvodnje energije. Naše je istraživanje pokazalo da 58% Monoštoraca ne zna za mogućnost udruživanja u lokalne energetske zadruge i da im je to teško zamisliva opcija, iako prepoznaju ljude u svojoj zajednici koji mogu voditi procese udruživanja.«
Monoštorcima je predočen primjer Zelene energetske zadruge u Križevcima, zahvaljujući kojoj su stanovnici ovoga hrvatskoga grada izgradili prvu solarnu elektranu koja je u vlasništvu građana i na taj način uzeli energiju u svoje ruke. Zeleni zadrugari su, naime, skupa investirali u izgradnju fotonaponskih ploča koje proizvode struju koju oni sami koriste. U Zakladi RES kažu kako osnovna znanja o zadrugarstvu koja Monoštorci već imaju mogu pomoći oko započinjanja sličnoga projekta, a odnedavno imaju i primjer iz Srbije. Šestog studenoga 2019. godine osnovana je, naime, prva energetska zadruga u Srbiji Sunčani krovovi – Šabac zalaganjem građana Šapca, ali i ulaganjem tamnošnjih komunalnih poduzeća i Programa UN za razvoj.
»Tehnološke promjene omogućile bi da skupina ljudi osigura sebi proizvodnju toplinske i električne energije ili da skupa naručuju proizvode potrebne za tu proizvodnju, što bi pomoglo da do njih dođu po manjim cijenama. Vjerujemo da u selu postoji dobra energija znanja i truda koji se ulažu u zajednici, kao i povjerenje članova zajednice«, kaže Macura.
Žarulje i krovovi
Sustav javne rasvjete u Monoštoru se sastoji od 279 svjetiljki s klasičnim žaruljama i troši godišnje 137.477 kWh za koje Monoštorci plate 1.278.241 dinara. Izračun Zaklade RES kaže da bi zamjena žarulja energetski učinkovitim LED žaruljama koštala 65.148 eura, ali bi uštedjela 78% električne energije i 6.430 eura godišnje, koliko se troši na popravke žarulja. I sama energija za napajanje žarulja mogla bi doći na nov, moderniji način. Kako bi to izgledalo?
»Kada bismo 1.300 krovnih ploha, površine 100 tisuća četvornih metara, koliko postoji u Monoštoru, pokrili fotonaponskim pločama za proizvodnju struje pojedinačne snage 2 kW, moglo bi se proizvesti gotovo 3 milijuna kWh električne energije. To je količina energije koju godišnje potroši 500 kućanstava, koliko ih Monoštor otprilike i ima«, kažu u Zakladi.
Oni navode da je cijena solarne tehnologije na globalnom tržištu niska i da pada i dalje.
»U Srbiji je potrebno samo malo dobre volje da se prebrode administrativne i političke zapreke da bi se pojednostavila proizvodnja solarne energije na krovovima i njezino korištenje. Tada bismo mogli svjedočiti širenju ovakve vrste proizvodnje struje. Mala solarna elektrana zaista ni po čemu nije sporna niti je opasna za bilo koga pa društvo treba učiniti sve što može da pojednostavi mogućnost za proizvodnju energije iznad naših glava«, kaže naš sugovornik.
Elaboratom energetske učinkovitosti za zgradu Doma kulture u Monoštoru ustanovljeno je da je skupom ekonomski isplativih mjera moguće prepoloviti potrošnju energije sa sadašnjih procijenjenih 222,95 kWh/m2 na nešto preko 100 kWh/m2.
»Zgrada Doma kulture u Monoštoru je srce i duša zajednice ovoga sela, pa smo je htjeli koristiti kao primjer i preporučili smo neke mjere unaprjeđenja energetske učinkovitosti ovog objekta. On živi vrlo intenzivno i vjerojatno bi i bolje živio ako bi njegove energetske značajke bile bolje, ako bi ga bilo lakše ugrijati«, kaže Macura.
On se nada da će i gradska administracija Sombora, kojoj je projekt također predstavljen, nastaviti raditi da ideja proizvodnje struje od Sunca dobije svoju opipljivu praktičnu primjenu.
Marko Tucakov
