Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Malo, ali je IMA

Sezona je kolinja i razdoblje u godini u kojemu se kroz povijest, a i danas, bilježi najveći broj oboljelih osoba od trihinele. Iako se trihineloza javlja puno rjeđe nego ranije, na područje Vojvodine se ona posljednjih i više od 50 godina, od kako se kontrolira meso, javlja svake godine. Stručnjaci apeliraju na prevenciju, jer liječenja nema. 

Posljedica aritmije srca

»Konzumirajte provjereno meso, naročito ono koje nije termički obrađeno i koje je najrizičnije za oboljenje trihineloza. Prilikom kolinja treba iskontrolirati u najbližoj veterinarskoj stanici uzorak svake svinje, bez obzira je li vaša ili nije. Zbog male veličine parazita, dva ili manje milimetra niti jedan mesar ne može utvrditi ima li ili nema trihinele u mesu«, upozorava epidemiolog Zavoda za javno zdravlje Subotica dr. Nebojša Bohucki. 
Navodi i da posljedice unosa zaraženog mesa u organizam nisu bezazlene. 
»Nakon konzumiranja namirnica koje u sebi sadrže larvu trihinele, možemo već za dva dana očekivati stomačne tegobe, povraćanje i proljev praćene povišenom tjelesnom temperaturom. I ako se ode liječniku, on neće niti posumnjati na trihinelozu jer su najčešće zaraze zimi, kada je sezona i gripe, za što su slični simptomi. Liječili simptome ili ne, larve u organizmu se neće uništiti. Sreća da ovaj parazit primarno voli samo mišiće (ali ne i srce) i to one najaktivnije – dijafragmu i međurebrene mišiće, mišiće pokretače očnih jabučica, jezika i lica. Ovdje će biti i najizraženija klinička slika – nadutost lica i krvarenje, a sve to praćeno bolovima i povišenom tjelesnom temperaturom«, kaže Bohucki. 
Simptomi oboljenja trihinelom nakon određenog vremena nestaju, ali larva ostaje u mišićima nekada i godinama. Iako na kraju umru, mogu biti pogubne i za organizam domaćina. 
»Kad parazit uđe u mišiće, on se primiri i čeka da netko čovjeka pojede, kako bi se mogao ponovno razmnožavati. Naravno, to se neće dogoditi i zbog toga je čovjek za trihinelu posljednji domaćin, dalje se ne širi. Larve godinama ostaju u našim mišićima, a nekad i desetljećima. Uslijed njihovog uginuća u ljudskom tijelu se oslobađaju toksini koji uzrokuju aritmiju srca. Ni tada ljekari ne ustanove da je razlog aritmije infektivna bolest, a nekada od toga pacijent i premine. No, kad u bolnicu zbog srčanih problema dođe mesar, odmah se sumnja na trihinelozu, jer su oni ti koji moraju isprobavati prijesno, najrizičnije, meso dok prave kobasice«, ističe epidemiolog. 

Najviše oko Dunava

Glavni rezervoar ove bolesti u prirodi je štakor, a svaka životinja koja ga pojede zaraženog se također zarazi. 
»Nije samo svinjsko meso problematično, nama jeste jer najviše to jedemo. Infestiran može biti i konj, deva, pas, mačka... svaka životinja koja je pojela glavnog rezervoara zaraze. U razvijenim zemljama ljudi ne obolijevaju od trihinele, jer je prevencija na visokom stupnju. Kod nas još uvijek ima infestiranih, jer nažalost štedimo na pregledu mesa ili nemamo dobru deratizaciju prostora gdje držimo stoku«, kaže Bohucki. 
Kao poseban problem u širenju trihinele Bohucki navodi miješanje mesa domaćih i divljih svinja prilikom kolinja. Kaže da su divlje svinje često zaražene ovim parazitom te da ako ih u lovu netko ulovi dobije veliku količinu mesa besplatno, a koja nije provjerena od trihinele. Zbog ovoga, navodi on, oboljenje trihineloza je na području Vojvodine najzastupljenije oko Dunava, gdje ima i najviše divljači. 
Da su divlje svinje veći izvor zaraze od domaćih potvrđuju i u Veterinarskom specijalističkom institutu u Subotici. Od 182 analizirane divlje svinje s područja Subotice zaraženo je bilo šest, a od 136 domaćih trihinela je zabilježena u jednom slučaju.
Najveća epidemija oboljenja trihineloze u Vojvodini zabilježena je 1985. godine. Zahvatila je Srijem, a oboljelo je 700 ljudi. Osim te, zabilježeno je još osam manjih epidemija od kojih je posljednja bila 2013., a Bohucki to pripisuje većoj svijesti građana o ovoj bolesti. 
Svjedoči tome i blagi porast provjere parazita trihinele i u Veterinarskoj stanici Veterinar u Subotici. Kako nam kaže dr. vet. med. Mario Tikvicki iz Veterinara prevencija je važna, jer svake sezone kolinja otkriju zaraženo meso. U zimskom razdoblju 2019. – 2020. za sada su trihinelu pronašli u jednom uzorku s područja Grada. Za provjeru mesa potrebno je donijeti dio dijafragme životinje koja se kolje, a rezultati će biti gotovi za najviše dva sata. Cijena ove usluge je 500 dinara. 
J. D. B.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika