Arhiv tekstova

Zapelo na prvom koraku

Hrvatsko nacionalno vijeće 2016. godine donijelo je Strategiju obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji iz koje je proizašla potreba za osnivanjem Hrvatskog obrazovno-odgojnog centra u Subotici koji bi na jednome mjestu objedinio vrtić, osnovnu i srednju školu. Elaborat za osnivanje ustanove izrađen je 2018., a iste godine Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice osnovalo je radnu skupinu za izradu akta o osnivanju navedenog Centra. 
Ova radna skupina, koju čine predstavnici spomenutog pokrajinskog tajništva, Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Subotičke biskupije i Tajništva za društvene djelatnosti Grada Subotice još prije godinu i pol dana, prilikom osnutka utvrdila je korake za osnivanje Hrvatskog obrazovno-odgojnog centra. U skladu sa Zakonom sublimirani su u 17 točaka, a do danas nije riješena niti prva. 
Među prve tri točke navedeno je donošenje odluka o Izmjeni mreže javnih predškolskih ustanova Grada Subotice, Izmjeni mreža javnih osnovnih škola Grada Subotice i Izmjeni mreže javnih škola Autonomne Pokrajine Vojvodine (APV).
Iako je HNV zahtjev poslao nadležnima prije točno godinu dana izmjene mreža škola nisu usvojene, odnosno još uvijek nisu stigle ni na dnevni red Skupštine Grada i Pokrajine, usprkos što su na posljednjem sastanku radne skupine koji je bio sredinom 2019. dana uvjeravanja da će se Odluke donijeti već na sljedećim sjednicama. 

Dostavili i »jedan papir«

Samo od tog danog obećanja u kolovozu prošle godine održano je dvije sjednice Skupštine Grada Subotice i tri sjednice Skupštine APV, ali bez odluka o izmjeni mreža škola na dnevnom redu. 
Pokrajinski tajnik resornog tajništva Mihály Nyilas čekanje na odluku obrazlaže činjenicom da je materijal predan Tajništvu Pokrajinske vlade, gdje se kako navodi, nalazi u fazi pripreme radi usvajanja na jednoj od narednih sjednica. Kaže i da će nakon usvajanja od strane Pokrajinske vlade materijal biti upućen u dalju proceduru, radi usvajanja na sjednici Skupštine AP Vojvodine. 
Puno duži odgovor na isto pitanje dobili smo iz Gradske uprave Grada Subotice. 
Kao prvu primjedbu za osnivanje Centra nadležno Tajništvo za društvene djelatnosti navelo je (zadebljanim slovima) utvrđivanje potrebe za postojanjem ovakve ustanove. 
»Оno što je najvažnije, a nedostaje je temeljno provedena anketa o zainteresiranosti roditelja čija bi djeca pohađala ovaj obrazovni centar«, dio je obrazloženja. 
Oko pitanja ankete, odnosno opravdavanja potreba za osnivanjem Centra predstavnici HNV-a i Gradske uprave sporili su se i na tri sastanka koja su imali. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić kaže da su na jednom sastanku čak pozvali telefonom pravnu službu APV kako bi utvrdili Zakonski osnov postavljenog plana aktivnosti za osnivanje Centra. Kako navodi, tad je, kao što piše i u Planu aktivnosti koji je donijela radna skupina, potvrđeno da se prvo moraju izmijeniti mreže škola, a tek nakon toga slijedi osnivanje same ustanove. 
Iako nisu bili u zakonskoj obvezi, Vojnić kaže da su na koncu uradili ankete i dostavili ih Gradu. 
»Nekoliko puta smo na sastancima zaključili, a na posljednjem čak i telefonski pozvali pravnu službu APV da potvrdi da za plan nije potreban ‘još jedan papir’, tj. anketa roditelja koji Grad Subotica traži. No, iako je to nekoliko puta apsolvirano, HNV je ipak dostavio i ‘taj jedan papir’. Ankete su napravljene, u konzultaciji s inspekcijskim službama APV, i dostavljene Gradu. No, svaki dobronamjeran i razuman čovjek može zaključiti kako je izvan svake logike tražiti potvrde roditelja od kojih jedan dio kada školski centar počne s radom će već imati djecu na fakultetima. Po takvoj logici, trebali bi anketirati roditelje djece u vrtićima, ili ne daj Bože one koji se upravo odlučuju na roditeljstvo«, kaže Vojnić. 

Iznesene neistine

Ocijenila je Vojnić tendencioznim i zlonamjernim dio odgovora resornog Tajništva koji ide protiv osnivanja Centra, a govori kako odjele na hrvatskom koji bi bili povučeni u Centar pohađaju i djeca koja su u pojedinim školama zbog popunjenosti kapaciteta odjela na srpskom. Navela je ona da do sada nije zabilježen niti jedan primjer da je netko morao upisati osnovnu školu na hrvatskom, jer je na većinskom jeziku bilo popunjeno. Istakla je i da je u vrtiću na hrvatskom godinama velika navala i pripadnika drugih nacionalnosti, ali ne iz moranja nego iz želje te je rekla da gimnaziju, koja će biti obuhvaćena Centrom, nitko nije morao upisati. Obrazlaže Vojnić navedeno podatkom da svake godine u Subotici ostane 20 posto neraspodijeljenih mjesta u srednjim školama.
U odgovoru koji smo dobili iz Gradske uprave stoji i da se u odluci za osnivanje Centra mogu nazreti elementi segregacije učenika koji nastavu pohađaju na hrvatskom nastavnom jeziku. Predsjednica Vojnić na naše pitanje kako komentira te riječi, odgovara: 
»Zamolit ću vas da ovo pitanje ponovno postavite Gradskoj upravi Grada Subotice ili nekim drugim predstvanicima vlasti, ali riječ ‘Hrvatski školski centar’ zamijenite s mađarskom školom Kosztolányi Dezső, slovačkom gimnazijom u Petrovcu ili Srpskom pravoslavnom gimnazijom u Zagrebu. Kako tumačite da tada argument o segregaciji nije predstavljao problem? Ili, ako su se u međuvremenu promijenili stavovi predstavnika vlasti, onda očekujem da se pokrene postupak zatvaranja pomenutih.... ne, ne očekujemo, jer s drugim nacionalnim manjinama imamo zaista odličnu suradnju, pa čak i sa srpskom u Hrvatskoj i drago nam je da su oni to uspjeli ostvariti. Očekujemo samo da prestavnici vlasti dobro promisle prije no što nešto izgovore. I da razumiju da za izgovore nema potrebe, jer dobra država se poznaje po dobrim cestama i dobrim školama. Bit će to odista na ponos svih.«

Bunjevci i Nijemci protiv

Gradska uprava za prijedlog izmjene mreža škola i vrtića tražila je mišljenje i od nacionalnih vijeća, čiji su jezici u službenoj uporabi i onih čiji se koriste u obrazovno-odgojnom radu u Subotici. 
Negativno mišljenje dostavili su Nacionalni savjet bunjevačke nacionalne manjine i Nacionalni savjet njemačke nacionalne manjine uz isto obrazloženje – iz Elaborata se treba isključiti izučavanje bunjevačkog govora. 
Iako njihova mišljenja nisu obvezujuća u postupku donošenja odluke, kako navode, dostavljena mišljenja su u razmatranju. Također, smatraju potrebnim da se Nacionalni savjet bunjevačke nacionalne manjine obrati HNV-u, s »obzirom na to da je bunjevački jezik normirani književni jezik, a ne govor koji bi se izučavao u okviru Hrvatskog obrazovno-odgojnog centra«. 
Kao razlog zašto odluke o promjeni mreže škola nisu došle na red u skupštinsku proceduru Grada naveden je i problem prostornih kapaciteta. Potrebno je riješiti pitanje izmještanja srednje Tehničke i Politehničke škole koji u zgradi u kojoj je predviđeno otvaranje Centra koriste prostore za izvođenje praktične nastave. Iako je objekt restitucijom vraćen Subotičkoj biskupiji, ona je dužna školama omogućiti daljnje nesmetano korištenje sve dok im se ne osigura drugi odgovarajući prostor, što će biti, kako doznajemo od nadležnog Tajništva, do kraja 2021. Vojnić kaže kako su jedino po pitanju ovoga učinjeni neki koraci i da je i HNV raspoloženo pomoći, ali nakon što bude ostvarena prva aktivnost iz plana. 

DSHV se očitovao

Zbog neuvrštavanja godinu dana od poslanog zahtjeva za izmjenu o mreži vrtića i osnovnih škola u skupštinsku proceduru Grada Subotice predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), vijećnik u Skupštini Grada i zastupnik Hrvata u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov je rekao da se vrši »više nego očit vid diskriminacije hrvatske zajednice u Subotici«. Iz tog razloga vijećnici DSHV-a su i napustili posljednje skupštinsko zasjedanje Grada Subotice.  
Vojnić kaže kako ne podržava ovakve metode komuniciranja, ali da su Hrvati u Srbiji često primorani činiti ono što u drugim uređenijim državama vjerojatno ne bi. 
»Strategija rješavanja pojedinog pitanja se uvijek sastoji od bijelog papira i plana aktivnosti. Te aktivnosti u svojoj vremenskoj dinamici prema planu najčešće zahtijevaju nekoliko mjeseci, no u slučaju ostvarivanja prava Hrvata u Srbiji svaka aktivnost traje najčešće nekoliko godina«, navodi Vojnić i dodaje kako na vremensku dužinu realiziranja projekata hrvatske zajednice ne utječe inertnost institucija, već zaprječavanje od strane pojedinih dijelova sustava. 
»Ledeni brijeg je ogroman ispod vode«, zaključuje predsjednica HNV-a.  
J. D. B.