Arhiv tekstova

Zastupljen u tragovima

Uz srpski i mađarski, hrvatski jezik je u ravnopravnu službenu uporabu u Gradu Subotici uveden 1993. Gradska Služba za prevodilačke poslove na hrvatskom jeziku ustanovljena je 2004. i ona već punih 16 godina prevodi dokumente za sjednice lokalne skupštine, lokalni Službeni list, dokumente vezane za obavljanje raznih poslova Gradske uprave s građanima itd. Na hrvatskom se može čitati i službena internet stranica Grada, no kada su u pitanju gradska javna poduzeća i lokalne institucije, to nije slučaj. 

Ima i romskog

Od 17 javnih poduzeća kojima je osnivač Grad Subotica internet stranicu ima njih 15, ali se svega na dvije internetske stranice sadržaj može čitati i na hrvatskom. Stranice su to Javnog komunalnog poduzeća Pogrebno i Javnog komunalnog poduzeća Subotička toplana. 
Slična zastupljenost hrvatskog jezika je i na službenim stranicama lokalnih institucija. Od njih 16, četiri nemaju internet stranicu, što znači da promatramo 12 sajtova. Hrvatski jezik zastupljen je na jednoj četvrtini, odnosno tri stranice – Povijesni arhiv Subotica, Gradska knjižnica i Centar za socijalni rad Grada Subotice (na kojem kad se odabere hrvatski jezik sadržaj bude na srpskom). 
Kada zbrojimo internet stranice javnih poduzeća i lokalnih institucija, od 27, sadržaj na hrvatskom ima svega pet stranica gradskih poduzeća i institucija.
Najčešće se na sajtovima javlja mogućnost čitanja na srpskom, mađarskom i engleskom, a na samo tri mađarski jezik nije ponuđen. Zanimljivo je da su na stranici Gerontološkog centra ponuđeni jezici srpski, mađarski, engleski i romski, dok hrvatski nije. Također, interesantno je i da na stranici Turističke organizacije Grada Subotice među sedam jezika svoje mjesto nije našao hrvatski, ali zato su ponuđeni engleski, poljski, njemački, ruski, mađarski i španjolski.

Legitimno očekivanje

Postoji li obveza da javna poduzeća i institucije građane o svojoj djelatnosti informiraju, osim na srpskom jeziku, i na jezicima nacionalnih manjina u službenoj uporabi u gradu, pravnik Emil Lulić kaže da da, iako samo implicitno.
»S obzirom na to da je Zakon o službenoj uporabi jezika i pisama donijet još 1991. godine, u njemu se ne uređuje eksplicitno uporaba jezika na internetu. Iako prema tom zakonu obavijesti i upozoravanje javnosti spada u polje primjene tog zakona, pitanje je tumačenja potpada li pod to u potpunosti internet stranica određenog javnog poduzeća ili institucije. Zakon o javnim službama, koji je također prvo donijet 1991. godine, ne regulira internet stranice. Iz ovog područja to čini jedino Zakon o javnim poduzećima iz 2016. godine, koji kao glavni cilj postojanja obaveznih internet stranica javnih poduzeća vidi osiguravanje javnosti rada poduzeća, ali ovaj zakon o uporabi jezika ne govori«, kaže Lulić. 
Navodi i da je vođenje višejezičnih internet prezentacija javnih poduzeća i institucija, pored zakonske osnove, u gradu s tradicijom izvrsne višejezičnosti kao što je Subotica legitimno očekivanje svih njenih građana. 
»Ovakvom uporabom jezika raste njegova društvena vrijednost, oslikava se prisustvo govornika tih službenih jezika u gradu te čini tu službenu uporabu prirodnom«, ističe Lulić. 
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća za službenu uporabu jezika Zlatko Načev kaže kako ne postoji ustrojeni sustav na temelju kojega bi se moglo u punom opsegu pratiti primjena službene uporabe jezika i pisma. 
»Postoje ankete koje u ovom području provode tijela državne uprave, ali njihov doseg je ograničen i ne mogu nam prikazati realnu sliku na terenu. Još uvijek najbolji pokazatelj stanja na terenu su informacije koje dobivamo od pripadnika naše zajednice«, kaže Načev. 
Ističe i da od svih općina u kojima je hrvatski službeni Grad Subotica najbolje primjenjuje Zakon o službenoj uporabi jezika. Pripisuje to velikom broju Hrvata u Gradu i njihovom informiranju o pravima na službenu uporabu svog jezika, ali i veličini Gradske uprave koja ima dovoljno kadrova za primjenu Zakona u praksi. 
Načev kaže da je jedan od planova HNV-a za 2020. godinu izrada Strategije o službenoj uporabi jezika i pisma, koja će odrediti glavne smjernice razvitka zajednice u ovome području te mjere za njegovu realizaciju. 
J. D. B.