Arhiv tekstova

Pjesme, plesovi i glazba Panonskoga područja

Grad Koprivnica je od danas, 3. do 12. siječnja domaćin tradicionalne Zimske škole hrvatskoga folklora koja se u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održava već 26. godinu. Na programu su pjesme, plesovi i glazba Panonskoga područja:  Turopolja, Moslavine, Posavine, Bilogore, područja Slatine, Donjeg Miholjca, Orahovice, Našica, Nove Gradiške i Požeške kotline, Baranje, Valpovštine, Brodskog Posavlja, Đakovštine, zapadne Slavonije, područja Županje i Vinkovaca te Srijema. Predavat će se i plesovi Hrvata koji žive u Vojvodini (Srbija), Mađarskoj i Bosanskoj Posavini u BiH. Od teorijskih predavanja na programu je kinetografija i osnove notnoga pisma te nošnje panonskoga područja. Programski voditelj ŠHF-a jest  Andrija Ivančan, dipl. etnl. i pol. koji vodi plesnu sekciju, voditelj tamburaške sekcije je Tibor Bün, a gost predavač maestro Siniša Leopold,  voditelj sekcije tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić,  uz predavače  – Nenada Sudara, Katarinu Horvatović, Gorana Kneževića, Katicu Tomac, Kristinu Benko Markovica, Slavicu Moslavac, Mišu Šarošca, Miroslava Šilića, te korepetitore Antuna Kotteka i Lanu Moslavac.

Očuvanje izvornosti

Škola hrvatskoga folklora namijenjena je ponajprije obrazovanju voditelja i članova hrvatskih folklornih i tamburaških sastava kako u Hrvatskoj tako i u hrvatskomu iseljeništvu te među pripadnicima hrvatskih zajednica koje žive u susjednim zemljama i okuplja sve ljubitelje hrvatskoga folklora iz domovine i svijeta. Programski stručni voditelj Andrija Ivančan u program ŠHF-a, čije je temelje  još 1964. postavio doajen hrvatske etnokoreologije scenske primjene folklora, ugledni dr. sc. Ivan Ivančan, ugradio je suvremene trendove plesne edukacije i sve elemente potrebne za školovanje voditelja folklornih i tamburaških skupina te je njeno pohađanje i polaganje ispita jedan od kriterija za stjecanje statusa u Hrvatskom društvu folklornih koreografa i voditelja.
Glavni je cilj stručnoga programa očuvanje izvornosti i autohtonosti narodnoga plesa, pjesme i glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas. Tradicija je i osnova za suvremeno kreativno izražavanje tako da se kroz Školu hrvatskoga folklora promiče i autorska, etnološki i folkloristički utemeljena interpretacija i glazbeno-scenska koreografska obrada  ovoga dijela hrvatske tradicijske umjetnosti.

Više od 120 polaznika

Osim stručnog i nastavnog programa, za polaznike je pripremljen bogat kulturno-umjetnički program tako da će se, među ostalima, predstaviti folklorne skupine iz Križevaca i križevačkog prigorja u organizaciji Zajednice KUD-ova KKŽ; tamburaši u večeri Od tambure do akademije, pod umjetničkom palicom maestra Siniše Leopolda i voditelja Tibora Büna; Udruga žena Peteranec s radionicom peteranskog bijelog veza; Etnoraj ogrlice s radionicom panonske ogrlice i izložbom tradicijskog nakita, videoprojekcijama dokumentarnih i terenskih zapisa iz bogate zbirke Vidoslava Bagura.
Ove je godine prijavljeno više od 120 polaznika iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i daleke Argentine, te iz raznih krajeva Hrvatske. Stečeno znanje i umijeće pokazat će na završnom svečanom koncertu u nedjelju, 12. siječnja u novouređenoj dvorani Domoljub, s početkom u 20 sati. 
(HMI)