Arhiv tekstova
Oranice Grada Subotice i dalje bogate
Da Vojvodinu uskoro nećemo moći zvati žitnicom ni Srbije, a kamoli Europe, istakao je nedavno za portal Makroekonomija stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu Jovica Vasin. Kako je navedeno, razlog tome je pad organske tvari, odnosno humusa u zemljištu ispod tri posto, što je na granici optimalnog.
Na istome mjestu publicist i član Znanstvenog društva ekonomista Srbije Branislav Gulan napisao je kako je organske tvari prije početka intenzivne poljoprivredne proizvodnje na vojvođanskim njivama bilo više od pet posto, a samo u prethodnih 20 godina taj nivo je pao s 3,5 na ispod 3 posto. Kao glavni uzrok tomu navedeno je rapidno opadanje stočnog fonda zbog čega se slabije koristi stajnjak kao organsko gnojivo, u zamjenu za mineralna.
Kada je riječ o oranicama na području Grada Subotice, direktor Poljoprivredne stručne služe Subotica Damir Varga kaže da ovaj pad sadržaja organske tvari u zemljištu nije tako izražen kao u ostalim dijelovima Vojvodine.
Bogat stočni fond
Varga kaže da je na subotičkim oranicama količina humusa zadovoljavajuća te da se čak i povećao broj uzoraka sa sadržajem humusa od 3 do 5 posto!
Kao jedan od razloga tome navodi činjenicu da se žetveni ostatci zaoravaju, a ne spaljuju što je bila praksa sve do prije desetak godina dok nije donesena zabrana za to.
Također kaže kako Subotica raspolaže s dosta bogatim stočnim fondom čiji je stajnjak pogodan za plodnost zemljišta.
»Od prije nekoliko godina broj grla krupne stoke na teritoriju Grada Subotice se povećao zbog poticaja koje je država davala za stočarstvo. Samim time povećala se i produkcija stajnjaka, tako da je kod nas bolja situacija nego u ostalim dijelovima Vojvodine.«
Još jedan od razloga zašto se čak povećava sadržaj humusa Varga vidi u tome što se posljednjih desetak godina sve više parcela obrađuje reducirano, odnosno izostavlja se klasično oranje i koristi se tanjuranje, gruberovanje...
Osim mjera kojima sami poljoprivrednici utječu na visok sadržaj humusa na sjeveru Bačke, Varga kaže da uzrok tome treba tražiti i u klimatskim faktorima kroz povijest.
»Kod nas je sadržaj humusa nešto veći nego u ostalim dijelovima Vojvodine jer smo tijekom prošlosti imali manje padalina, što znači manje mineralizacije zemljišta, odnosno više organske tvari u njemu.«
Kao sljedeću mjeru koja može pomoći povećanju sadržaja humusa Varga navodi gajenje pokrovnih usjeva. No, kaže i da je to gajenje usjeva za zelenišno gnojivo moguće samo u uvjetima navodnjavanja, jer je za naše područje karakteristično manje padalina, a to gnojivo da bi se razložilo nakon zaoravanja traži vlagu. Iako ova mjera kod nas još nije zaživjela, Varga kaže da se ona u nekim zemljama Europske unije i subvencionira.
Podrška lokalne samouprave
Prema podacima s kojima raspolaže Poljoprivredna stručna služba Subotice sadržaj humusa na teritoriju Grada Subotice kreće se od 3, 30 do preko 4 posto, a na rubnim dijelovima, prema Horgoškoj pješčari se količina smanjuje i do 2 posto, dok je na pijesku ispod 1 posto. U Subotici se još od 2002. organizirano provodi kontrola plodnosti zemljišta, a Varga kaže da je značaj ovih analiza prepoznala i lokalna samouprava.
»Pokrajinsko tajništvo je 2002. godine pokrenuo akciju Uz malo volje plodno polje u suradnji s institutom za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad, laboratorijom za agroekologiju i s Poljoprivredom stručnom službom u Vojvodini. Od tada je svake godine rađen određen broj analiza, a oko tisuću uzoraka godišnje uzeto je s teritorija Subotice. Uviđajući koliki je značaj kontrole plodnosti zemljišta za razvoj poljoprivrede kasnije se i lokalna samouprava Subotice pridružila financiranju akcije. Posljednje tri godine Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu financira samo uzimanje uzoraka državnog poljoprivrednog zemljišta dok lokalna samouprava i dalje financira uzimanje uzoraka na parcelama individualnih poljoprivrednih proizvođača s teritorija Grada Subotice.«
J. D. B.
