Arhiv tekstova

Ima li ovdje Hrvata?

Ima li Hrvata u Beregu? Ako je suditi po službenom popisu stanovništva – ima. I ne samo da ima već su Hrvati još uvijek većinsko stanovništvo u bereškim kućama. Ima – ako je suditi po tome što je od 2008. godine hrvatski jezik u službenoj uporabi u Beregu. Ima – ako je suditi po tome što se godinama kao izborni predmet u bereškoj školi izučava hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ima – ako je suditi po tome što hrvatska kulturna udruga radi više od 90 godina. Nema – ili su velika manjina – ako je suditi po proslavi 700 godina Berega, jer dojam je inzistiranje na šokačkoj odrednici nacionalnog identiteta bereškog stanovništva, bez stavljanja tog identiteta u kontekst pripadnosti Šokaca hrvatskoj nacionalnoj zajednici.
I sve to me (previše) podsjeća na izvještavanje s proslave subotičke Dužijance, jer letimičan pregled novinskih tekstova ili televizijskih priloga dovoljan je za postaviti pitanje: ima li ovdje Hrvata ili su Dužijancu, 109. po redu, slavili (samo) Bunjevci. Jedna dnevna novina tako Dužijancu najavljuje tekstom Bunjevačka Dužijanca donoseći u istom tekstu i najavu programa 109. Dužijance i proslavu Dana Dužijance (što je nacionalni praznik bunjevačke nacionalne zajednice). O Dužijanci kao običaju Bunjevaca u Bačkoj izvještavale su i nacionalne TV postaje. Ne običaju ovdašnjih Hrvata, ne običaju bunjevačkih Hrvata već Bunjevaca.
I sve to me (previše) podsjeća na to što su dvije značajne institucije koje kroz pisane dokumente i drugu arhivsku građu i materijalnu baštinu čuvaju lokalnu povijest na prostorima Sombora proglašene i za institucije od nacionalnog značaja za bunjevačku nacionalnu zajednicu (usprkos tome što na tom prostoru živi skoro tri puta više Hrvata).
I možda bi pitanje iz naslova ovog teksta (a gledajući godinama unaprijed) onda trebalo formulirati kao Hoće li ovdje biti Hrvata? 
Z. V.