Arhiv tekstova

Umjerenost, odmor i voda

Možda ste izloženi riziku dehidracije, a da toga uopće niste svjesni. 
Dehidracija – isušenje organizma – je stanje koje se često ne prepozna, koje katkada može biti fatalno, a može pogoditi ljude svih dobi. Svatko od nas, u određenom trenutku, doživljava dehidraciju, barem u lakšem obliku. Budući da njezini rani simptomi nisu specifični – glavobolja, suha usta, vrtoglavica, umor – ljudi obično ne uoče da su dehidrirali. Obično uzmu nešto tekućine, odmore se i to djeluje. Međutim, ako dopuste da se ta loša situacija predugo održava, mogu se izložiti ozbiljnoj opasnosti.

Koliko vode piti?

Sve ono što uzrokuje gubitak tekućine iz tijela može stvoriti uvjete za potencijalno opasnu dehidraciju, kao na primjer toplina, hladnoća, tjelovježba, produženo izlaganje niskoj vlažnosti zraka, povišena tjelesna temperatura, proljev i povraćanje. Lišeno tekućine, tijelo izvlači tekućinu iz tjelesnih stanica s ciljem da obnovi uobičajen volumen krvi. Budući da se nedostatak stanične tekućine nastavlja, taj pokušaj obnavljanja krvi ne uspijeva. Nedovoljna količina krvi znači pad krvnog tlaka, što dovodi do umora, vrtoglavice i glavobolje.
U ovoj fazi dehidracije mjere koje se mogu poduzeti su odmor i uzimanje tekućine. Međutim, kad je dehidracija jače izražena, kad je prisutna mučnina, grčevi u mišićima ili čak nesvjestica, razumljivo, potrebna je hitna medicinska pomoć. Krvni tlak može pasti na opasno niske razine.
Jedan od problema je taj što je žeđ slab indikator potrebe tijela za tekućinom. Pod normalnim okolnostima, do vremena kad osjetimo žeđ mi smo već izgubili oko 1 posto tjelesne težine u tekućini, to jest oko 75 dag u osobe teške oko 75 kilograma.
Mnogi ljudi nisu svjesni te potrebe za tekućinom. Osoba teška 65 do 70 kilograma treba minimalno dvije litre tekućine dnevno, putem pića i hrane. Za vrijeme vrućih dana, eventualno s dodatkom neke tjelovježbe, unos tekućine u organizam mora biti povećan proporcionalno onome što je izgubljeno.
Kad je toplina uzročni faktor, dehidracija može dovesti do toplotnog iscrpljivanja. Zajedno s gubitkom vode putem znoja, tijelo gubi i elektrolite, prvenstveno natrij, kloride i kalij, koji su neophodni za normalno funkcioniranje stanica i živaca. Toplotni udar nastaje za vrijeme dugotrajnog izlaganja toplini za vrijeme tjelesnog vježbanja ili pri kombinaciji jednog i drugog. Tjelesna temperatura često naraste iznad 40 stupnjeva, puls je ubrzan, koža je topla i suha. Vid se zamućuje, a slušanje je otežano. Ako se tjelesna unutarnja temperatura brzo ne smanji, mogu nastati grčevi, koma i – fatalni svršetak.
Posebna pažnja treba biti posvećena djeci, jer ona imaju manje žlijezda znojnica nego odrasli, a i njihovi su tjelesni sustavi za reguliranje topline još nedovoljno razvijeni. Svakog ljeta ima slučajeva da dijete umre od toplotnog udara zbog toga što je ostavljeno u automobilu sa zatvorenim prozorima.
Također i osobe starije od 55 godina imaju manje djelotvorne tjelesne »termostate« i slabiji osjećaj žeđi.

Kako izbjeći dehidraciju?

Osim što je potrebno piti 6 do 8 čaša vode dnevno, smanjite unos kave, čaja, alkohola i bezalkoholnih pića koja sadrže kofein, zato jer svi oni pospješuju eliminaciju vode iz tijela.
Osobe koje planiraju dodatnu fizičku aktivnost, sport itd., trebaju povećati unos vode i sokova prije same aktivnosti.
Važno je nositi odgovarajuću odjeću, koja omogućuje tijelu da »diše« i tako se samo hladi.
Ako je mokraća bistra, praktički bezbojna, hidrirani ste u dovoljnoj mjeri, međutim ako je ona intenzivno jače žuta, organizam treba tekućinu!
Ako tijelo ima dovoljnu količinu tekućine, koža je mekana i elastična. Kad je tijelo dehidrirano, koža postaje sve više suha i kruta.
Liječenje dehidracije zahtijeva mirovanje na svježem, hladnom mjestu, uzimanje tekućine – u težim slučajevima i putem infuzije. Dobra metoda za nadomještanje elektrolita je pileća juha, koja je izvrstan izvor vode, kalija i soli.
Tinejdžeri i mlađe odrasle osobe skloni su postupati sa svojim tijelom kao da su besmrtni. Oni su posebno ranjivi na iscrpljenost i dehidraciju u vrijeme kad ih neko sportsko natjecanje, ponos, ambicije ili obveze tjeraju da postižu što bolje rezultate, a zanemaruju temeljne ljudske potrebe – umjerenost, odmor i vodu.
Ne dopustite da se to i vama dogodi!
dr. Ivo BELAN