Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Od stradanja do izgradnje perspektiva

Znanstveni skup o položaju Hrvata u Srbiji od Domovinskog rata do danas pod nazivom »Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektiva« održan je 6. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Riječ je o projektu čija je nositeljica Ivana Andrić Penava iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, udruge svjedoka tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina, koja je ujedno i organizator navedenoga skupa. Cilj projekta je upoznati širu javnost s tematikom stradanja Hrvata u Srbiji za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, te je ujedno informirati o položaju hrvatske manjinske zajednice u Srbiji danas. Pokrovitelj ovoga znanstvenoga skupa bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a moderator je bio voditelj Odjela za manjine Hrvatske u Hrvatskoj matici iseljenika Marin Knezović.
Nakon uvodne riječi moderatora, okupljenima su se obratili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Mato Jurić, v. d. zamjenika državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Tomislav Žigmanov, te hrvatska zastupnica u EU parlamentu Marijana Petir. Skupu su nazočili i Vlasta Ivčević iz Ureda gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, predsjednik Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije Vlado Horina, predstojnik ureda zagrebačkog nadbiskupa Tomislav Buntak, saborski zastupnik Zdravko Ronko te ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata Ante Nazor, predsjednica Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Jasna Vojnić i predsjednik Izvršnoga odbora HNV-a Lazar Cvijin.

Simbolika datuma

Što se datuma skupa tiče, on ima svoju određenu simboliku. Naime, svake godine 6. svibnja hrvatska manjinska zajednica u Srbiji prisjeća se protjerivanja hrvatskoga stanovništva s njezina teritorija tijekom 1990-ih, napose onih iz istočnoga dijela Srijema i jugozapadne Bačke. Iako na teritoriju Srbije (tada SRJ) nije vođen rat, na njezinome prostoru se prijetilo, pucalo, protjerivalo, zlostavljalo, ubijalo, a otvarani su i logori... Različiti oblici zastrašivanja, fizičkih i verbalnih prijetnji i napada, napadi na imovinu svjetovnu i crkvenu itd., pa sve do ubojstava pripadnika nacionalnih manjina (u čemu su najviše stradali Hrvati), rezultirali su nasilnom promjenom strukture stanovništva, ponajprije Vojvodine. Mnoga vojvođanska mjesta nakon toga više nisu ista. 

Predstavljen Dosije Fonda za humanitarno pravo

Program znanstvenoga skupa podijeljen je u dva dijela. Prvi dio skupa započeo je predstavljanjem publikacije Fonda za humanitarno pravo iz Beograda »Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini«. O publikaciji je govorila direktorica Pravnog programa Fonda Ivana Žanić i autorica Dosijea Jovana Kolarić. Ivana Žanić je istaknula kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini bili »orkestrirani i dobro planirani, zbog čega isti trebaju biti kvalificirani kao ‘zločin protiv čovječnosti’«. Napomenula je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće, jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako definiran. Zbog toga će Fond podnijeti žalbu Ustavnom sudu Srbije i eventualno Europskom sudu za ljudska prava. Autorica Dosijea Kolarić je rekla kako su se od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli Hrvati, te da u progonima Hrvata nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, nego i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske. Kolarić je istaknula da su, za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata, vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. U sklopu navedenog predstavljanja Vesna Abjanović, kći Mate Abjanovića iz Morovića, posvjedočila je o nestanku svoga oca i strica Ivice, kojima se gubi svaki trag još davne 1991. godine. 

Projekcija filma Nepodobni građani

Potom je uslijedilo izlaganje Jelene Dukarić iz novosadskoga Vojvođanskoga građanskoga centra o projektu Nepodobni građani iz kojega je i proizašao istoimeni dokumentarni film o istraženim slučajevima zastrašivanja i protjerivanja hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih, čijom je projekcijom završio prvi dio skupa. 
»Zahvaljujući ovome projektu i inicijativi Vojvođanskoga građanskoga centra dolazi do zaokreta u nastojanjima da se u javnosti osvijetli ono što se vojvođanskim Hrvatima događalo tijekom 1990-ih«, izjavila je Ivana Andrić Penava, stručna suradnica na projektu iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
U drugom dijelu programa znanstvenoga skupa sudjelovali su izlagači: Ivana Andrić Penava, prof., »Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – jučer, danas, sutra« (iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb), doc. dr. sc. Mario Bara, »Prisilne migracije srijemskih Hrvata u znanstvenoj literaturi i književnosti« (s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, Zagreb), Darko Baštovanović, politolog, »Društveno-politički položaj hrvatske nacionalne manjine u procesu demokratizacije srbijanskoga društva i EU integracija« (iz Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, Subotica) te Tomislav Žigmanov, prof., »O političkoj reprezentaciji Hrvata u Srbiji« (predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini).
Zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov istaknuo je, među ostalim, kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji »neznatni«. Također je istaknuo da istina o ovim događajima ne bi smjela pasti u zaborav, pa ipak ti se događaji, ne samo prešućuju i niječu, nego da ne postoji »u prostoru javnosti, nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve«. Nadalje, Žigmanov je ukazao da je 57.900 Hrvata u Srbiji pred »brojnim izazovima« te da ta zajednica o zločinima »još nije rekla sve istine«.
I. A. P.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay