Arhiv tekstova

Suradnja na obostrano zadovoljstvo

Djeca iz pograničnih mjesta Srijema i Bačke imat će mogućnost obrazovati se u Srednjoj školi Ilok u Iloku, već u 2020./21. školskoj godini. Takav dogovor postigli su predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazar Cvijin i predsjednica Odbora HNV-a za obrazovanje Margareta Uršal nakon radnog sastanka s ravnateljem srednje škole u Iloku Željkom Prskalom. To bi bio prvi projekt kojim bi bila započeta takva vrsta suradnje između HNV-a i obrazovnih institucija u Hrvatskoj. 

Stoljetna tradicija

Iločki kraj je najpoznatiji po svojim vinarskim proizvodima iza kojih stoji duga vinogradarska tradicija, a vinogradarstvo, vinarstvo i podrumarstvo sinonim Iloka, ostali su i danas. Davne 1899. godine Iločani su osnovali Kraljevsku vinogradarsko-voćarsku školu, čiju tradiciju danas njeguje Srednja škola Ilok. Tijekom svog stoljetnog djelovanja škola je proširila svoju obrazovnu misiju uvodeći nove smjerove, a oni koji trenutno postoje su: opća gimnazija, poljoprivredni tehničar, agroturistički tehničar, te trogodišnji smjer: voćar-vinogradar-vinar. Svi učenici poljoprivrednih smjerova imaju izvrsnu priliku za stjecanje praktičnoga znanja, jer školska ekonomija obuhvaća 20 ha, u sklopu koje su plastenik za uzgoj cvijeća, povrća i začinskoga bilja, voćnjak, vinograd, ratarska površina, te moderno opremljeni vinski podrum i sušara za sušenje voća i povrća. Škola u Iloku je od 2002. godine u programu Međunarodnih eko škola, a od 2003. godine nagrađena je za najljepši školski vrt.
»Škola ima dugu tradiciju što se tiče poljoprivrednih zanimanja tako da je bilo i različitih smjerova. Učenici koji su kod nas završili školovanje imali su priliku proći sve procese proizvodnje, kako u vinogradarstvu, tako i voćarstvu i onaj tko je stvarno zainteresiran, može biti spreman da se bavi svojom proizvodnjom nakon završene srednje škole«, istaknuo je Željko Prskalo.
Kako navodi, kada su došli na ideju da djeca iz Vojvodine dobiju mogućnost da se obrazuju u njihovoj školi, u tome su vidjeli i svoj interes, ali i interes djece Hrvata koji žive u Vojvodini.
»Ako bi projekt zaživio i ako bi se za školovanje u našoj školi zainteresirao dovoljan broj učenika iz Vojvodine, naša škola bi dobila veći broj učenika. Šteta je da ovakvi uvjeti ne budu iskorišteni, a djeca Hrvati koji žive u Vojvodini dobili bi mogućnost školovati se u školi koja zaista ima izuzetne uvjete pogotovo za vinogradarstvo, voćarstvo i vinarstvo. Interes je obostran. U realiziranju te ideje imamo punu podršku župana i naše pročelnice, ali i tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, s kojim sam također razgovarao. Nadam se da ćemo već u školskoj 2020./21. godini, imati prve đake iz Vojvodine«, kaže ravnatelj.  
Prioritet – pogranična mjesta

Narednih godinu dana projekt će biti predstavljen djeci iz pograničnih mjesta. 
»Promovirat ćemo obrazovne profile ove škole i u Subotici, ali to nije naš prioritet. Prioritet je pokrenuti pogranična mjesta. Uvjerili smo se da su uvjeti u školi i više od onoga što smo očekivali, polazeći od opremljenosti škole i svega onoga što se radi  u strukovnom obrazovanju. U školi ima puno prakse i to je nešto što je dragocjeno. Jer, bez prakse, teorijska znanja je teško poslije pretočiti u ono što treba raditi. Naš obrazovni sustav iz Srbije još uvijek je fokusiran na znanja, a obrazovni sustav u Hrvatskoj je daleko iznad Srbije«, kazala je Uršal, dodajući da podršku u realiziranju projekta očekuju od područnog ureda HNV-a u Srijemskoj Mitrovici i od profesora koji predaju predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u pograničnim mjestima gdje žive Hrvati. 

Povratak školovanih kadrova

Osnovna ideja predstavnika HNV-a  je da se djeca iz Vojvodine nakon završenog školovanja i stručne osposobljenosti vrate na svoja obiteljska imanja i svoje znanje primijene u praksi.
»Kada sam izabran za predsjednika IO HNV-a, želio sam se upoznati i s obrazovnim sustavom u Hrvatskoj, a suradnja sa školom u Iloku je započela na osnovu kulturne suradnje. Ono što nas najviše zanima je vjerojatnoća povratka školovanih kadrova. Ovi smjerovi su prije svega prihvatljivi za onu djecu koja u svojoj obitelji imaju takva gospodarstva gdje bi to svoje znanje mogla prenijeti nakon školovanja. Naravno, postoji i mogućnost daljeg školovanja u nekim od gradova u Hrvatskoj. Hrvatsko nacionalno vijeće će i dalje raditi na ovakvim i sličnim programima i podupirati ih«, istaknuo je Cvijin. 
Osim dobrih uvjeta za obrazovanje, u sklopu škole nalazi se i Dom učenika kapaciteta više od 40 mjesta. U njemu bi, ukoliko bi projekt zaživio, bila smještena djeca iz pograničnih mjesta u Vojvodini.
S. D.