Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Pacijenti nemaju puno vajde od onoga što im zakonodavac jamči

Pacijenti se, osim zdravstvenih tegoba, danas često susreću i sa simptomima neljubaznosti medicinskog osoblja, nemogućnosti zakazivanja pregleda kod izabranog liječnika ili dijagnostičkog pregleda u bolnici, a nerijetke su i nuspojave poput liste čekanja na operativno liječenje, neutemeljeno naplaćena participacija ili pak odbijenica za refundiranje troškova liječenja. To je slika zdravstvenog sustava, u kojemu očito svega manjka, od osoblja, infrastrukture, organizacije rada do profesionalnog odnosa i posvećenosti pacijentima. 
Zahvaljujući tome što su strogi uvjeti za pristupanje Europskoj uniji primorali našu državu na zakonske promjene, nezadovoljni pacijenti sada imaju zaštitnike svojih prava koji više ne primaju plaću iz zdravstvene blagajne, nego ih, radi osiguranja nepristranosti, financiraju lokalne samouprave. 
Od brojnih pacijenata koji se tiskaju u hodnicima bolnica i domova zdravlja, pojedini se odluče obratiti savjetniku za zaštitu njihovih prava. U Subotici je odvažnih i upornih da od države zatraže zaštitu prava koja im Ustav velikodušno jamči, u protekloj godini bilo 1.090, od čega je pismenih prigovora bilo 40, dok su ostalo bile usmene žalbe, kaže savjetnik za zaštitu pacijenata Grada Subotice Branislav Vitasović.
»Uredu savjetnika za zaštitu pacijenata je tijekom protekle godine pristiglo ukupno 1.090 prigovora, što je 30 posto više u odnosu na 2017. godinu. U prvom tromjesečju ove godine imali smo 95 usmenih, te 11 pismenih prigovora, koji se rješavaju u roku od tri do pet dana«, naveo je Vitasović. 
Pacijenti se najviše žale na kvalitetu zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika, na organizaciju rada zdravstvenih službi i na duljinu čekanja na zdravstvene usluge, osobito kada je u pitanju zakazivanje pregleda kod liječnika specijalista, kaže Vitasović.
»Pacijenti često moraju čekati po nekoliko mjeseci na pregled kod specijalista, a zakonski rok je mjesec dana, te upravo u vezi s tom problematikom često imamo prigovore pacijenata. Ovakve slučajeve nastojim riješiti s menadžmentom bolnice, koji treba pokušati zakazati pregled u zakonskom roku ili ukoliko je to ipak nemoguće, pacijent se upućuje na privatnu praksu, uz refundiranje troškova na račun RFZO-a, na što se čeka od jedan do tri mjeseca«, pojašnjava Branislav Vitasović.
On navodi da se na termin za pregled najdulje čeka kod oftalmologa, endokrinologa i kod internista, a kada je riječ o zdravstvenim ustanovama, najviše pritužbi već mjesecima, kako kaže, stiže na račun Dispanzera za žene.
»Tijekom prošle i ove godine sam zaprimio dosta prigovora na rad Dispanzera za žene, poglavito zbog nemogućnosti zakazivanja termina, neljubaznosti medicinskih sestara, a bilo je žalbi i na mali broj ginekologa i glede toga je situacija sada nešto bolja. U svakom slučaju, načelnica ove ustanove će biti pozvana na sastanak Savjeta za zdravlje Grada Subotice, kako bi obrazložila ovu problematiku.« 

Provode li se sankcije za prekršaje u zdravstvu?

Budući da je temeljna uloga savjetnika za zaštitu prava pacijenata informirati građane o pravima pacijenata i načinu njihovog ostvarivanja, kroz razgovor se rješava više od polovice podnesenih prigovora. Kada je riječ o pismenim prigovorima, oni zahtijevaju postupak kojim se utvrđuje je li prigovor utemeljen ili nije, kaže Vitasović.  
»Moja obveza je prikupiti izjave medicinskog osoblja i načelnika zdravstvene ustanove na koje se prigovor odnosi i u roku od nekoliko dana utvrditi je li on utemeljen ili nije. Po provedenom postupku se izvješće dostavlja podnositelju prigovora i odgovornoj osobi zdravstvene ustanove. Tijekom prošle godine je više od 50 posto prigovora bilo utemeljeno i u tim slučajevima se od ravnatelja ustanove očekuje poduzimanje odgovarajućih mjera.«
Podnositelj prigovora koji nije zadovoljan izvješćem savjetnika može se obratiti Savjetu za zdravlje, koje se sastaje tromjesečno ili po potrebi i češće, a sastavljen je od devet članova iz redova liječnika, pravnika, te predstavnika Zavoda za javno zdravlje, Ljekarne Subotica, Udruge dijabetičara, te Udruge bubrežnih bolesnika. 
Sljedeća instanca kojoj bi se nezadovoljni pacijenti mogli obratiti jest zdravstvena inspekcija, međutim prema Vitasovićevim riječima, zdravstveni inspektor za područje Sjevernobačkog okruga nije imenovan u proteklih nekoliko godina, odnosno od odlaska u mirovinu posljednjeg na toj dužnosti. Stoga preostaje uputiti se do Novog Sada ili pak do Beograda i Ministarstva zdravlja, ali ih u tom slučaju čeka dugotrajan i mukotrpan pokušaj pobijediti vjetrenjače. 
Ukoliko se utvrdi da su prava pacijenta narušena, ravnatelj zdravstvene ustanove ili osnivač privatne prakse u obvezi je savjetniku pacijenata dostaviti obavijest o poduzetim mjerama u vezi s prigovorom, što u praksi baš i ne pije vodu budući da savjetnici ne dobivaju redovito povratne informacije o prigovorima koje su proslijedili. Što se poduzetih mjera tiče, Vitasović kaže da su se one poglavito odnosile na umanjenje plaće medicinskog osoblja koje je napravilo prekršaj, ali da nema informacija o izricanju novčanih kazni, a koje se inače kreću od 50.000 do 500.000 dinara, dok je najstrožija kazna oduzimanje licence, ukoliko je u pitanju kazneno djelo.

Mali broj prigovora u odnosu na broj nezadovoljnih pacijenata

Iako bi se iz broja i sadržine prigovora moglo zaključiti da subotičko zdravstvo pacijentima pruža prilično kvalitetno liječenje, činjenica je da onih koji su potražili savjet, ali se nisu odvažili staviti potpis na žalbu, ima višestruko od nezadovoljnika spremnih da imenom i prezimenom stanu iza svoje pritužbe. Još manji je broj žalbi na privatnu praksu budući da većina građana ne zna da ih zaštitnik prava pacijenata štiti i u slučaju kada se liječe kod privatnika. 
Savjetnik za zaštitu prava pacijenata u Subotici radi već više od pet godina, međutim općenito gledano, građani nisu dovoljno informirani o svojim pravima, kao niti o instituciji zaštitnika prava pacijenata, iako je obavijest o tomu izložena na šalterima zdravstvenih ustanova. Osim toga, razlog za mali broj prigovora u odnosu na broj nezadovoljnih pacijenata čije se žalbe svakodnevno mogu čuti na sokaku, u hodniku ambulante ili dok čekate u redu u ljekarni, mogao bi biti i nepovjerenje u moć zaštitnika prava pacijenata. Naime, ruka njegove pravde nažalost seže samo do obavještavanja načelnika ili ravnatelja zdravstvene ustanove o utemeljenosti prigovora i čekanja da ustanova poduzme odgovarajuće mjere, bez mogućnosti da utječe na to kako će prekršitelj biti sankcioniran. 
U moru problema ispliva i poneka pozitivna stavka, a to su pohvale pacijenata na račun hitnog prijema subotičke bolnice, dobra suradnja s RFZO-om od kojeg redovito stižu povratne informacije, a Ljekarna Subotica ustanova je kojoj do sada nije upućen niti jedan prigovor od pacijenata, kaže Branislav Vitasović.
Svi bismo željeli da pozitivnih pomaka u zdravstvu bude sve više, ali kako je to dugotrajan proces, realno je za očekivati da će se mali čovjek praznih džepova koji nema veze i utjecaja, još neko neizvjesno vrijeme morati boriti za svoja prava. Na tom putu za istjerivanje pravde mogao bi mu inicijalno pomoći savjetnik za zaštitu prava pacijenata, kojemu se Subotičani mogu obratiti osobno u Gradskoj kući, Trg slobode 1, ured br. 238/4 na drugom katu ili putem telefona, na brojeve 024/626-882 i 063/44 26 26. 
Marija Matković

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika