Arhiv tekstova

Srbijanska utjeha

»Ako nema pravde, nema ni mira«, poručili su sudionici tribine o socijalnoj pravdi koju smo najavili u prošlome broju. Sudionici tribine istaknuli su, među ostalim, da je odnos zarada onih koji primaju najveće i najmanje plaće 1 prema 9,7, što je najveća socijalna nejednakost u Europi. Tu se možda krije odgovor na ono pitanje kako to da je prosječna plaća, kako kaže predsjednik države, oko 465 eura, dok većina uposlenih radi za puno manje od toga. Ali, i dalje ostaje pitanje kako to da je ova tema, koja se tiče svakoga od nas, na marginama interesa najgledanijih, najslušanijih, najčitanijih... Pa možda upravo zato da se oni s najnižim plaćama, »utješe« i ne razmišljaju mnogo. I da se ne bune mnogo. Bolje da odu. S ove tribine su upućene kritike i aktualnoj vlasti koja se hvali svojim uspjesima, npr. u zapošljavanju, ali i oporbi koja također ne posvećuje dovoljnu pažnju društvenoj nejednakosti.
Možda ovoj temi i mi ne posvećujemo dovoljno pažnje, preokupirani temama vezanim uz ostvarivanje nacionalno-manjinskih prava, očuvanje nacionalnog identiteta, hrvatsko-srpske odnose i slično. Svakako bi bila zanimljiva tema, zasnovana na realnim podacima (i istraživanjima) kakav je socijalno-ekonomski položaj nacionalnih manjina u Srbiji. Čini mi se da i takvih istraživanja nedostaje u Srbiji kao i tematiziranja ovog pitanja u medijima. 
S druge strane, izvješća o otvaranju novih tvornica i upošljavanja na stotine radnika (kojih je sve manje i manje) ne manjka. Ali su zato zapostavljene u medijima i teme o malim i srednjim domaćim poduzetnicima. Kao da su oni manje vrijedni u odnosu na privilegirane »strane investitore«. Tako u ovom broju dopisnica iz Srijema piše kako poduzetnici u Šidu imaju sve većih problema da pronađu radnike te kažu da bez dobrih subvencija ni oni ne mogu zapošljavati radnike iako imaju za njima potrebu. Posla ima, ali radnika nema, to jest ako ih i ima ne žele raditi za male plaće. I tako, praznih kuća je sve više i više. 
O poduzetništvu u ovome broju za naš tjednik govori Drago Orčić koji je svoj biznis pokrenuo još 1991. godine, a danas savjetuje one koji se odluče na taj korak i krenu u poduzetničke vode. On tvrdi da svatko može pokrenuti svoj biznis, ali i ističe kako i danas, nakon trideset godina od nestanka »realsocijalizma«, i dalje postoje različite predrasude o poduzetnicima i poduzetništvu. Drugim riječima, tvrdi Orčić, ne treba za sve nedaće tražiti krivca u državi, već se treba pouzdati u vlastitu kreativnost i poduzimljivost i uhvatiti se u koštac s izazovima. I tvrdi, i u Srbiji se poštenim radom i trudom mogu razviti uspješni biznisi. 
Sigurno da mogu, samo je pitanje jesu li to tek izuzeci i je li dovoljno učinjeno od države da i poduzetnici zapošljavaju, a ne samo »strani investitori«, to jest da i jedni i drugi posluju i razvijaju se po istim – tržišnim – pravilima igre. Kako ovih dana govore poznati ekonomisti podaci govore da dosadašnja strategija reindustrijalizacije i nije polučila tako fantastične rezultate kako ih se želi prikazati. Možda ju treba mijenjati.
J. D.