Arhiv tekstova

U cilju očuvanja srijemskog brenda

Tijekom proteklog vikenda u Šidu je održana gastronomska dvodnevna manifestacija posvećena starom tradicionalnom kolinju i suhomesnatim proizvodima od svinjskog mesa pod nazivom Sremski svinjokolj i kobasicijada. Tradicija održavanja ove manifestacije posvećene prerađevinama i specijalitetima od svinjskog mesa duga je 22 godine, a svake godine broj sudionika i posjetitelja, kako iz Srbije tako i iz susjednih država, je sve veći. Upravo je u tome smisao i cilj ove manifestacije, privući što veći broj sudionika kako bi degustirali nadaleko poznat srijemski brend. Sa sigurnošću se može reći da su organizatori u tome i uspjeli, jer je ovogodišnja manifestacija, kako u natjecateljskom dijelu tako i po broju posjetitelja, nadmašila sva očekivanja.

Zajedno k istom cilju

Prvog dana manifestacije održano je natjecanje u tri kategorije: u brzoj obradi mesa, izradi svježe srijemske kobasice i u natjecanju u kojem vlada najveće zanimanje – brzom jedenju kobasica. U brzoj obradi mesa, koje je i ove godine privuklo najveću pozornost posjetitelja, najbrža je bila tročlana ekipa iz Podravske Slatine s vremenom od 3 minute i 57 sekundi.
»Veliki broj gostiju došao nam je iz Slovenije, Slovačke, Hrvatske, Mađarske kao i naši domaći gosti iz Srbije. Zadovoljni smo što je prijavljen veliki broj ekipa. Četiri ekipe su se prijavile za natjecanje u brzoj obradi mesa, 24 ekipe za pravljenje kobasica, a veliki broj natjecatelja se prijavio i za brzo jedenje kobasica. Osnovni smisao ove manifestacije jest privlačenje što većeg broja ljudi kako bi degustirali naš brend, srijemsku kobasicu. Mi kao udruga imamo svoj cilj: razvijanje brenda ovog našeg nadaleko poznatog srijemskog proizvoda. Na taj način će i naš seljak u Srijemu biti malo bogatiji, a i svinjogojstvo će biti isplativije kada se prerađevine od svinjskog mesa plasiraju na tržište«, kaže predsjednik Udruženja građana Sremski svinjokolj i kobasicijada Stanislav Đerčan.
Na putu da razviju svoj brend, kako navodi Đerčan, od izuzetne važnosti im je međunarodna suradnja s udrugama koje imaju istovjetan cilj: očuvanje svojih autohtonih proizvoda.
»Pokrenuli smo priču o Dunavskom putu kobasice s Hrvatskom, Mađarskom i Slovačkom. Tu ideju nećemo propustiti. Guramo dalje svi zajedno kako bismo tu ideju i ostvarili, a sve u cilju razvoja našeg brenda, naših autohtonih proizvoda.«

Zajednički interes

Punu podršku u tome već dugi niz godina pružaju im prijatelji iz udruge Zlatna šajba iz Samobora, organizatori dugogodišnje tradicionalne respektabilne manifestacije Samoborske salamijade, koja je po svojoj brojnosti, ustroju i organiziranosti uzor brojnim manifestacijama u Hrvatskoj i širem okruženju.
»Već deset godina dolazimo na Srijemsku kobasicijadu i mogu reći da sam ove godine najradosniji zbog toga što sam vidio nešto čega sam se prethodnih godina pribojavao. Srijemski svinjokolj je običaj koji je povijesno prevladan, jer onoga momenta kada uđete u Europu, toga neće biti jer su kriteriji sasvim drugačiji u Europskoj uniji. Ovakav način klanja i prerade svinja Europa ne prihvaća. Ja kao predsjednik europskog udruženja kobasara i salamera mogu reći da sam se pribojavao što će se dogoditi s ovom manifestacijom. Ovakvim izlaskom iz okvira samog kolinja, proizvodnje kobasice i sajma koji je prvi puta organiziran u sportskoj dvorani i natjecanja, čime je proširena dimenzija ove manifestacije, siguran sam da je njena budućnost zagarantirana«, kaže predsjednik udruge Zlatna šajba Dubravko Viduč, koji je i predsjednik koordinacije srednjoeuropskog društva salamare i kobasičara i inicijator ideje da se zemlje dunavske regije ujedine na putu europske kobasice.
»Prije tri godine sam pokrenuo inicijativu i prvi osnivački sastanak je održan u Samoboru. Na sastanku sam saslušao predsjednike udruga iz Slovačke, Mađarske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, o ideji ujedinjenja naših udruga. Bez toga ne možemo aplicirati ni za jedan projekt. Svaki od nas može nešto učiniti u svojoj sredini, ali to ne prolazi. Imamo zajednički interes, a to je očuvanje tradicije, proizvodnje autohtonih proizvoda, u krajevima iz kojih dolazimo. Ne želimo ništa mijenjati u pogledu srijemske kobasice ili drugih proizvoda, niti bilo tko ima pretenziju nešto mijenjati što se proizvodi u drugim državama u regiji. Ono što nas vezuje jest interes prema očuvanju tradicije u proizvodnji u kojoj mi radimo«, kaže Viduč.
Dodaje da je inicijativa dobila suglasnost svih sudionika i da su za dvije godine napravili puno toga.
»Konzultirali smo sva veleposlanstva u Hrvatskoj i u drugim zemljama i svi su nam dali punu podršku i suglasnost. Sve predradnje koje su trajale godinu i pol dana su gotove i sada smo pred registracijom Društva koje će biti registrirano u Hrvatskoj. A prema Statutu, svake četiri godine udruga će se seliti u jednu od zemalja članica, gdje će se birati predsjednik i predsjedništvo, a programi će nam biti zajednički. Izdefinirat ćemo zajedničke predstavnike svake organizacije od svih zemalja, zajedničke programe kojima ćemo ići prema Europi. To Europa prihvaća. Predsjednici svih udruga su to i shvatili, jer će na takav način biti jednostavnije raditi i svaka udruga će dobiti dio sredstava kako bi očuvali i unaprijedili ono što rade.«  

Europsko tržište

A od kolike važnosti je očuvanje autohtonih proizvoda, potvrdila nam je Vera Tadić, koja je u udruzi iz Samobora zadužena za međunarodnu suradnju.
»U Europi i nama bliskim zemljama Europske unije postaje sve popularnije čuvanje tradicionalnih proizvodnji i recepata, čuvanje baštine ne samo u kulturnom smislu nego upravo s područja gastronomije. To je ono što Europa traži. Zato ovaj dio, koji se može vezati na regionalnu baštinu, trebamo ponuditi Europi. Smatramo da se udruge slične nama, prema aktivnostima koje imaju, s područja Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, a animirat ćemo i Austriju, trebaju povezivati, razmjenjivati informacije i iskustva, posjećivati se i utjecati na standardizaciju nekih naših proizvoda. Smatramo da bismo na taj način zainteresirali Europu«, kazala je ona. 

Brend koji opstaje

A da je je kvaliteta srijemske kobasice iz godine u godinu sve bolja potvrdio nam je Lazar Bošnjaković, diplomirani inženjer tehnologije iz Novog Sada, dugogodišnji član komisije za ocjenjivanje srijemske kobasice.
»Mogu reći da se svake godine osjeća poboljšanje u proizvodnji domaće fermentirane srijemske kobasice. Ono na čega bi sudionici trebali posebno obratiti pažnju jest da meso bude dobro rashlađeno, da začini budu svježi i dobre kvalitete i da prilikom mljevenja mesa nož i rešetka budu oštri kako bi se dobio dobar presjek. Također, nadjev treba biti dobro izmiješan, da se dobro napuni, da nema zraka, jer ukoliko ima zraka može doći do kvarenja kobasica. Savjetujemo da se poslije punjenja kobasice ostave desetak do dvadeset sati da se osuše, zatim da se dobro udime kvalitetnim drvetom, najbolje bukovim. Mislim da su Srijemci te metode dobro svladali i sa sigurnošću mogu reći da brend srijemske kobasice postoji i opstaje i da je svake godine sve bolji«, istaknuo je Bošnjaković.
Da je tehniku proizvodnje kvalitetne srijemske kobasice dobro svladao, pokazao je ove godine Predrag Lemaić iz Šida, koji je u četvrtoj natjecateljskoj kategoriji za dimljenu srijemsku kobasicu osvojio prvo mjesto. Obitelji Lemaić, koja se inače bavi proizvodnjom suhomesnatih delicija, ovo nije prva pobjeda. Nastupaju na brojnim natjecanjima na više razina na kojima su osvojili brojna priznanja. I ova nagrada bit će im samo još veći poticaj u očuvanju nadaleko poznatog srijemskog brenda.
Srijemski svinjokolj i kobasicijadu otvorilili su pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu Vladislav Krsmanović i zamjenik pokrajinskog tajnika za turizam i privredu Pavle Počuč. 
S. D.