Arhiv tekstova

Nacionalna pripadnost u službenom dokumentu

Od početka ove godine pripadnici nacionalnih zajednica imaju mogućnost svoju nacionalnu pripadnost upisati u matičnu knjigu rođenih. To im omogućavaju Izmjene i dopune Zakona o matičnim knjigama. Upis podataka dobrovoljan je, a osim svoje nacionalne pripadnosti oni koji to žele moći će u matičnu knjigu rođenih upisati i promjenu spola. 

Jedinstvena baza podataka

U Ministrastvu državne uprave i lokalne samouprave kažu da je jedna od novina zakona usvojenog lipnja 2018. vođenje matičnih knjiga u elektroničkom obliku, što znači da će Srbija imati Registar matičnih knjiga, koji će biti jedinstvena baza podataka. Elektroničko vođenje te evidencije omogućuje i elektroničku razmjenu podataka s drugim službenim evidencijama koje vode različita tijela. Zakonske izmjene trebale bi konačno uvesti red i u popis birača jer su sada (ili bi trebale biti) matične knjige rođenih povezane s jedinstvenim popisom birača, a to bi trebalo osigurati ažurnost, točnost i pouzdanost podakata. Istog dana kada su zakonske izmjene stupile na snagu pomoćnica ministra državne uprave i lokalne samouprave Marina Dražić izjavila je da su matičari u općinama i gradovima skoro u potpunosti obavili prepis podataka iz matičnih knjiga građana za posljednjih 100 godina u elektronički oblik. 
»Sada, s novim zakonom, mi ih obvezujemo da podatke direktno unose u elektronički registar i da druga tijela koriste te podatke za određene postupke, kako bismo kao uprava pružali brže i kvalitetnije usluge našim građanima. Također, pripadnici nacionalnih manjina, kojih ima oko 13 odsto u odnosu na cjelokupno stanovništvo Srbije, moći će, samo ukoliko to žele, i svoju nacionalnu pripadnost upisati u matičnu knjigu rođenih, što im je i Ustavom zagarantirano pravo«, rekla je Dražić.  
A mogu li to pravo pripadnici nacionalnih manjina u praksi i koristiti provjeravali smo u Somboru, gradu u kome po posljednjem popisu živi 7.070 Hrvata.

Upis za pol sata

Ako je suditi po primjeru Sombora, onda se zakonske izmjene o nacionalnom izjašnjavanju zaista i primjenuju, a nacionalna pripadnost se upisuje jednostavno i bez posebne procedure. Uz osobnu iskaznicu, stranka matičnom službeniku podnosi usmjeni zahtjev da želi svoju nacionalnu pripadnost upisati u matičnu knjigu rođenih. Matičar zatim na temelju podataka iz osobne iskaznice, podataka iz matične knjige rođenih i usmjenog zahtjeva sačinjava zapisnik, koji potpisuju stranka i matičar. Za manje od pol sata ova promjena bit će u matičnoj knjizi rođenih, što znači da pol sata nakon prijave stranka može u rukama imati izvod iz matične knjige rođenih gdje stoji i nacionalna pripadnost. Za upis nacionalnosti u matičnu knjigu rođenih ne naplaćuje se taksa. Kod maloljetne djece postupak je nešto složeniji, odnosno njihova nacionalna pripadnost može se upisati samo uz nazočnost oba roditelja koji svoju suglasnost potvrđuju potpisima na sačinjeni zapisnik. U somborskoj Matičnoj službi kažu da je 1964. godina posljednja godina kada se u matične knjige upisivala nacionalna pripadnost i svi rođeni poslije te godine nemaju u službenim matičnim dokumentima upisanu nacionalnu pripadnost. 
»Ovo jest pomak, ali on će nešto značiti samo osobama koje drže do svoje nacionalne pripadnosti. Naravno, uz pretpostavku da mu to neće donijeti nelagodnosti i problem bilo koje vrste. Povijesno gledano možda se samo vraćamo na stanje kakvo je nekada bilo. I sve to treba promatrati u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa koji se ne mogu pohvaliti značajnijim uzlaznim kontinuitetom«, kaže predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog Željko Šeremešić.
Htjeli smo o ovoj temi razgovarati i s predstavnicima civilnih udruga koje su se proteklih godina bavile ostvarivanjem prava nacionalnih manjina. Međutim, ili nisu bili upoznati s izmjenama zakona ili nisu bili voljni govoriti o ovoj temi. 
Z. V.