Arhiv tekstova

Nikad veći, nikad ambiciozniji

Koliko god da im se javni putovi razmimoilaze, na jednoj točki na posljednjoj sjednici Skupštine grada Subotice (27. prosinca) i pozicija i oporba su se »našle«: ni jedni ni drugi, naime, za proračun za 2019. neće reći da nije ambiciozan. Razlog za to i više je nego jednostavan: iznos proračuna za sljedeću godinu od blizu osam milijardi dinara (7.980.654.000) ne samo da je najveći do sada nego se temelji njegove visine baziraju na investicijskoj osnovi, što su predstavnici lokalne vlasti u posljednje vrijeme u nekoliko navrata i najavljivali.
Aduti kojima – barem za sada – koalicija Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) raspolažu su nešto više od 1,3 milijardi dinara transfernih sredstava koja su planirana da Grad od Republike i Pokrajine tijekom 2019. dobije za realizaciju različitih namjena, prije svih izgradnju Narodnog kazališta i wellness centra na Paliću (čiji je završetak planiran do 2020.). U prilog ovakvom optimizmu ide i najava šefice Službe za trezor, proračunsko planiranje i izvještavanje Dubravke Rodić, koja je – predstavljajući detaljno proračun za sljedeću godinu – istaknula kako postoji velika mogućnost da će Grad tijekom 2019. za investicije podići namjenske kredite kod poslovnih banaka u iznosu od 500 milijuna dinara i to pravdala stabilnošću, odnosno likvidnošću gradske kase. I riječi gradonačelnika Bogdana Labana da je realizacija proračuna za 2018. iznosila 90% idu na ruku širenju optimizma kada je riječ o bliskoj budućnosti Subotice, odnosno njezinog razvoja. U tom smislu, prvi čovjek grada – osim radova na spomenuta dva kapitalna projekta – najavio je i intenzivne radove na uređenju (popločavanju) Velikog parka na Paliću, zelene fontane u središtu Subotice, proširenje Bajskog groblja ali i ulaganja u obrazovne i sportske objekte i ustanove.
S druge strane, predstavnici malobrojne oporbe, bolje rečeno jedino Pokreta za građansku Suboticu (PGS) uz pridjev »ambiciozan« proračunu za 2019. dodaju i epitete »prenapuhan« i »predimenzioniran« bar za milijardu i pol dinara. To, po riječima predsjednika PGS-a Jenőa Maglaija, znači da on neće biti ostvaren u planiranim okvirima, a za njegovog kolegu Miroslava Milojevića suštinu ovakve ambicioznosti čini »predizborna godina«, čije se značenje kod nas već odavno povezuje s lažnim obećanjima.
Ako je Milojević i u pravu, pogledajmo malo kako (je) to izgleda(lo) i u drugim gradovima Vojvodine i Srbije prilikom donošenja proračuna za sljedeću godinu i na temelju usporedbi donesimo vlastiti zaključak o utemeljenosti ovakve tvrdnje. Skupština grada Beograda usvojila je proračun za 2019. u iznosu od oko 123 milijarde dinara (za skoro 50 milijardi više od proračuna Vojvodine!). Oporba, koja nije ni prisustvovala sjednici, ističe da planirani proračun ne osigrava razvoj grada dok im pozicija pred nos gura podatke o osiguranih 19,4 milijardi dinara (2,5 subotička proračuna!) samo za kapitalne projekte. U Novom Sadu, gdje je dio oporbe (Demokratska stranka) napustio sjednicu, Skupština grada usvojila je proračun u iznosu od blizu 26 milijardi dinara (za oko dvije miljarde manji nego 2018.), pri čemu se lokalna vlast hvali time kako je gradska kasa »sve punija«, najavljujući značajna kapitalna izdvajanja i investicije uz značajna ulaganja u socijalu, zdravstvo i školstvo (primjerice, 19 milijuna dinara predviđeno je za financiranje kompleta udžbenika za prvašiće).
Podatci o gradovima nešto većim i nešto manjim od Subotice također su dovoljno rječiti. Primjerice, Skupština grada Kragujevca (koji ima stanovnika kao Subotica i pol) usvojila je proračun u iznosu od 7,1 milijarde dinara. Za taj iznos (skoro 900 milijuna manji od subotičkog) tamošnja lokalna vlast ističe da je realan, dok oporba tvrdi kako je on »dezorijentirajući« i dovodi u opasnost funkcioniranje grada. Najbliže Subotici, i po broju stanovnika i po iznosu, svakako je Pančevo, čija je Skupština grada usvojila proračun u iznosu od 5.079.000.000, što je za oko 100 milijuna manje u odnosu na prošlu godinu, odnosno za skoro tri milijarde manje od Subotice. Najbliži Pančevu u ovoj kategoriji gradova (po broju stanovnika i iznosu proračuna) je Zrenjanin, koji će u sljedećoj godini raspolagati s blizu 4,9 milijarde dinara, dok su se gradovi poput Valjeva ili Sombora, primjerice, »zaustavili« na iznosima od 3,5, odnosno 3,2 milijarde dinara. I bez posebnih prenošenja detalja s tamošnjih sjednica nije teško zaključiti da su proračuni u tim gradovima koncipirani tako da se prvenstveno podmire uvjeti za nesmetano funkcioniranje grada, a o investicijama... Pa, ako se, daj Bože, pojavi netko sa strane.
Uostalom, bar Subotica ima takva iskustva unazad više desetljeća: započetih projekata na sve strane, a investitora ni od korova. Uključujući i one koji su veliki dio realizacije preuzeli na sebe, odnosno sve strukture vlasti koje su se do sada izređale na... leđima građana.
Z. R.