Arhiv tekstova

Da svi uče o svima

Platforma interkulturalnog obrazovanja predstavlja, može se reći koncept prema kojem bi se nacionalne manjine međusobno upoznavale kroz sustav obrazovanja i učenje jednih o drugima. Ipak, do realizacije je potrebno prijeći još dosta puta. Okrugli stol u Subotici, koji je 30. studenog u hotelu Galleria održala nevladina organizacija Forum 10 iz Novog Pazara, nosio je naziv »Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji – mogućnosti za implementaciju interkulturalnog obrazovanja«.
U predstavljanju platforme iz redova nacionalnomanjinskih zajednica sudjelovali su predstavnik hrvatske zajednice u Srbiji Darko Baštovanović, kao i predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić-Ostojić. Predstavnika mađarske zajednice nije bilo. 
Teo Taraniš iz Akademske inicijative Forum 10 kaže kako žele sagledati mogućnosti za uvođenje interkulturalnosti u postojeći koncept obrazovnog sustava u Srbiji: »Naše iskustvo, nakon nekoliko mjeseci koliko na ovome projektu organiziramo okrugle stolove diljem Srbije, jest da su problemi uz specifična odstupanja prisutni u svim zajednicama koje smo posjetili (bugarska, bošnjačka, albanska i romska). Želimo otvoriti dijalog s predstavnicima manjinskih zajednica kao bismo uvidjeli što su ključni problemi i postoje li rješenja, kao i je li interkulturalno obrazovanje kao koncept možda jedan od načina za prevladavanje problema.« 
Interkulturalno obrazovanje je koncept koji podrazumijeva jednake prilike za obrazovanje za sve. 
»Ovaj oblik obrazovanja znači da ‘svi uče o svima’, za razliku od postojećeg stanja gdje je većinski obrazovni sustav dosta zatvoren, manjinskim zajednicama je dano pravo obrazovati se na materinjem jeziku, pa se sada i one zatvaraju u sebe. Ovo bi bio koncept kojim se pruža prilika da svi uče o svima. I nastavni sadržaji moraju onda omogućiti da svi učimo o drugim zajednicama, a ne samo o svojoj«, kaže Teo Taraniš.

Nužan je dijalog jednakih

Interkulturalizam još uvijek nije dovoljno prepoznat kao pristup u obrazovanju, smatraju u hrvatskoj zajednici. 
»Kako bi obrazovanje, kao dio kolektivnog ostvarivanja manjinskih prava, postalo interkulturalno, podrazumijeva se dijalog jednakih. U uvjetima kada se forsira jedan oblik segregativne multikulturalnosti, ako je moguće nazvati ju tako, jer prije je to simuliranje manjinskih politika, ne može se govoriti o interkulturalnom obrazovanju. Postoje za to ogromne zapreke. Od nedostatka udžbenika dulje od 14 godina, do prevođenja dokumenata i sadržaja na hrvatski jezik, te troškova koji spadaju na teret Hrvatskog nacionalnog vijeća, nepostojanja katedre za hrvatski jezik i tomu slično. Ovi problemi ne stvaraju jednake uvjete kako bi manjinska zajednica mogla voditi dijalog. Nije dovoljno da se samo manjinske zajednice, uključujući i većinski narod, naprosto samo toleriraju i upoznaju. To jest pristup vrijedan pozdrava. Međutim, potrebno je konkretnijim politikama stvarati odgovarajuće preduvjete kako bi taj dijalog mogao biti dijalog jednakih«, kaže Darko Baštovanović. 
Hrvatsko nacionalno vijeće djeluje u smjeru otklanjanja postojećih problema u obrazovanju na hrvatskom jeziku kako taj teret ne bi osjećala djeca u nastavi. Ipak, za pojedine probleme rješenja se i dalje čekaju i u tom kontekstu ne može se nikako govoriti o interkulturalnom obrazovanju, zaključuje Baštovanović.

Platforma 

Platforma za podršku interkulturalnom obrazovanju je dokument koji sadrži najvažnije ciljeve i načine kako je interkulturalno obrazovanje moguće implementirati u postojeći sustav obrazovanja.
»Interkulturalizam je dobar put k društvenom napretku, suradnji i razvitku kohezivnih odnosa između manjinskih i većinske zajednice. Kao i potpora našim mladim ljudima da steknu cijeli niz interkulturalnih kompetencija što im je neophodno ne samo za život u lokalnoj sredini već i za život u globalnom svijetu«, rekla je prof. dr. Danijela Petrović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.
U situaciji u kojoj mediji na ovome događaju u potpunosti izbjegnu predstavnika hrvatske zajednice, možda bi, u smislu reciprociteta, ovom prilikom trebalo također izostaviti izjavu barem jednog prisutnog predstavnika manjinske zajednice. No, kako to nije niti profesionalno niti korektno, navedimo da je predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić-Ostojić ovom prilikom istaknula da implementiranje interkulturalnog obrazovanja u obrazovni sustav, uz prenošenje kulturoloških i etnoloških znanja i iskustava pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno prava mjera među tim dvama načinima, predstavlja kvalitetnu budućnost za obrazovanje mladih ljudi.
Bio je to šesti po redu okrugli stol na ovu temu i posljednji je u nizu. Okrugli stol dijelom je projekta »Prevladavanje segregativne multikulturalnosti – k afirmaciji koncepta interkulturalnog obrazovanja u manjinskim zajednicama« i realizira se uz potporu Fondacije za otvoreno društvo Srbije.
S. Jurić