Arhiv tekstova

Novi HNV – »košnica« razvojnih programa

Diplomirana psihologinja i dosadašnja savjetnica predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić iz Subotice nova je predsjednica tog krovnog tijela manjinske samouprave Hrvata u Srbiji. Odlučeno je to u utorak, 4. prosinca, na prvoj sjednici Vijeća održanoj u Subotici, u Plavoj vijećnici Gradske kuće. Neposredno prije ove održana je i konstituirajuća sjednica HNV-a na kojoj su verificirani mandati 29-ero vijećnika izabranih ranije na elektorskoj skupštini 4. studenoga u Beogradu. 
Kako je poznato od ranije, svi vijećnici su s liste HRvati ZAjedno koja je odnijela apsolutnu pobjedu na izborima za HNV, a čija je nositeljica bila upravo Jasna Vojnić. Uz spomenutu Vojnić, vijećnici su: Darko Sarić Lukendić, Lazar Cvijin, Ladislav Suknović, Margareta Uršal, Miroslav Kujundžić, Svetislav Milanković, Ivan Budinčević, Dajana Šimić, Melita Bašić Palković i Vojislav Temunović iz Subotice, Krunoslav Đaković, Snežana Đaković i Zlatko Načev iz Srijemske Mitrovice, Željko Šeremešić i Snežana Periškić iz Monoštora, Mirko Ostrogonac iz Žednika, Josip Bako iz Đurđina, Matilda Pelhe iz Male Bosne, Mira Tumbas, Martina Stantić i Slavko Benčik iz Donjeg Tavankuta, Goran Kaurić iz Zrenjanina, Josip Čačić iz Surčina, Boris Udovčić iz Golubinaca, Darko Vuković iz Petrovaradina, Alojzije Firanj iz Sombora, Željko Pakledinac iz Vajske i Renata Kuruc iz Sonte.

Činiti za zajednicu

Stupajući na dužnost predsjednice HNV-a Jasna Vojnić je u svojem govoru istaknula kako nakon 16 godina postojanja Vijeća »nemamo vremena biti uljuljkani i ‘pridonositi zajednici’ bivanjem po strani«. 
»Moramo se aktivirati svatko u svojoj domeni. Imamo zaista pravo bogatstvo struka: tu su ekonomisti, agronomi, prosvjetni djelatnici, građevinski inženjeri, doktori veterine, sveučilišni profesori, pravnici, pedagozi, psiholozi, elektroinženjeri, glazbenici, studenti... Nemamo pravo nešto ne moći. Sada kada se sve počelo poslagivati u zajednici, dužni smo zaista načiniti kvalitetnu jezgru. I nemojmo dozvoliti da se ijedan od nas pita što je HNV učinio za nas. Svi mi jesmo HNV i sve nas mandat vijećnika obvezuje činiti za zajednicu. Moramo biti svjesni da smo još uvijek ranjena zajednica i da još neko vrijeme nećemo moći dovoljno učiniti za druge, barem ne onoliko koliko svatko očekuje od nas. Pred nama je i na nama je da ju ozdravimo, podignemo i stavimo makar na dva kotača za početak. Neće ići lako: novaca u dovoljnoj količini nema, nema nas u strukturama vlasti, nema nas u procesima donošenja odluka, profesionalno angažiranih ljudi će moći biti tek nekolicina, institucionalno smo neizgrađeni, europski projekti se događaju mimo nas. A pruženih ruku oko nas je na tisuće. I ne samo pruženih ruku, nego i uperenih prstiju. Toga moramo biti svjesni. Jer ako ne budemo, svako malo ćemo zaljuljati brod. Previše je u našoj maloj zajednici onih koji sebe iz nekih razloga nazivaju ‘ogorčenima’. Moramo biti svjesni da ima i onih koji to namjerno potiču. Nećemo se boriti protiv toga! Mi ćemo graditi puno povjerenje jedni u druge. Uz potporu matične domovine sigurna sam da to možemo i postići«, navela je Vojnić.
Navela je i kako »vjerojatno neće uvijek pravedno postupiti«, ali da će se truditi da većinu odluka donosi zajedno s drugim vijećnicima. 
»Neću moći u svakom trenutku biti jednako posvećena svima, ali vas molim da nakon što zajednički posložimo prioritete, udružimo snage jedni za druge: bilo da je to rješavanje kuće bana Jelačića, doma u Mitrovici, smještaja Hrvatske riječi ili nešto drugo. Budimo jedni drugima jednako važni i svi zastupajmo sve sukladno dogovoru i prioritetima.«

Pravični reprezent

Vojnić je podsjetila i na obećanja liste HRvati ZAjedno iz njihova predizbornog programa. U tom smislu, novi HNV će, kako je navela, ispunjavati sve zakonom propisane obveze iz njihove nadležnosti; biti pravični reprezent Hrvata u Srbiji; odgovorno upravljati ustanovama čiji je osnivač; racionalno upravljati financijama; osiguravati sredstva iz drugih fondova za potrebe Hrvata u Srbiji; biti inicijatori i koordinatori aktivnosti; »košnica« ljudi koji kreiraju razvojne programe; okupljati sve one koji žele napredak i razvoj; planski djelovati spram mladih i obrazovanih; skrbiti o svim Hrvatima u Srbiji; biti spona s matičnom domovinom, većinskim narodom i manjinama te da će dati sve od sebe da obitelji imaju razloga ostati ovdje.
Dodala je i da su neke stvari već dobro i kvalitetno posložene u prethodna tri saziva HNV-a. 
»Ne polazimo od nule. Hvala vijećnicima koji su to bili i u prvom sazivu 2002. godine i koji od tada nisu izgubili vjeru i što su konstantno pridonosili. S druge strane, neki od vijećnika su do sada bili izvan zajednice. Ali upravo je to ono zbog čega vjerujem da udružimo li različitosti, iskustvo i snage, možemo s današnjim danom otvorenog srca, hladne glave i s pouzdanjem u Boga započeti započeto nastavljati«, zaključila je Vojnić.

Potpora matice

I novi saziv HNV-a moći će računati na potporu matične države Hrvatske, poručio je hrvatski veleposlanik u Beogradu Gordan Bakota.  
»Izbori za nacionalna vijeća su bili veliki izazov, imajući u vidu novo zakonodavstvo u tom području. Propisi nisu bili jednostavni, ali se uz jedan veliki trud i rad na terenu HNV uspio postaviti na noge, što je veliki uspjeh, budući da je prijetila opasnost da ne bude izabran od autentičnih predstavnika Hrvata upisanih u poseban birački popis te manjine. To je veliki uspjeh, ali i uspjeh koji obvezuje«, kaže Bakota.
Po njegovim riječima, hrvatska zajednica pred sobom ima nove izazove, kako projektne tako i one koji se tiču suradnje, budući da je »bitan most između Zagreba i Beograda«. 
»Mislim da postoji odgovornost i Srbije i Hrvatske da obje manjine trebaju dobiti sva svoja prava koja proistječu ne samo iz ustava i zakona nego i iz međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina, te puta Srbije k Europskoj uniji. Novi saziv HNV-a je jedna dobra, nova kompozicija iskusnijih i mlađih ljudi, prisutna je ravnopravnost spolova. Mislim da će oni moći napraviti iskorak ka nekoj novoj programskoj orijentaciji, prvenstveno imajući u vidu europske fondove, IPA fondove, prekograničnu suradnju, suradnju Zagreba i Beograda. Sve su to veliki izazovi, ali sam uvjeren da će to novi HNV moći napraviti ali kroz koheziju i inkluzivnost, akceptirajući različita područja gdje žive Hrvati u Srbiji i različite osobnosti. To je u svakoj zajednici veliki izazov, ali ako se u tome uspije, onda bi HNV zaista mogao napraviti neke nove, europske iskorake. A na službenom Zagrebu je da to prepozna, da to pomogne, da razgovara sa službenim Beogradom oko toga i da napravimo ono što je prirodno: da se pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji dobro osjećaju i realiziraju sva ona prava koja im stoje na raspolaganju«, kazao je veleposlanik Bakota. 
Kako je najavljeno, HNV do kraja godine očekuju tri sjednice, od kojih će jedna biti telefonska. Na njima trebaju biti izabrana nova tijela Vijeća (Izvršni odbor, dopredsjednici, odbori, povjerenstva), izmijenjeni Statut i Poslovnik o radu Vijeća sukladno novom Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina te donijete odluke o dobitnicima triju godišnjih priznanja HNV-a: za društveni rad u hrvatskoj zajednici te doprinose u području obrazovanja i kulture. 
D. B. P.