Arhiv tekstova

Proturječnosti se nastavljaju

Izbore za nove sazive nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji koje je organizirala država predstavnici nacionalnih manjina su okarakterizirali na razne nezadovoljavajuće načine. S druge strane, organizator, država, tvrdi kako je neophodno političko sazrijevanje aktera te da su zakonski okviri koji se tiču manjinskih prava na visokom stupnju. Općenito, uz fraze poput prevelike politizacije izbora i nacionalnih vijeća i tomu slično, nije se čulo puno novoga na ovu temu na Okruglom stolu pod nazivom »Pouke izbora za nacionalna vijeća nacionalnih manjina«. Ovaj skup su u srijedu, 21. studenoga, organizirali Centar za istraživanja migracija i Forum za etničke odnose u Medija centru u Beogradu.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov ocijenio je ovom prilikom da redovito održavanje izbora za nacionalna vijeća ukazuje da je Srbija osigurala minimalni institucionalni okvir za razvitak manjinskih zajednica, ali istodobno zamjera zbog toga što, veli, nije postojala dovoljna medijska zainteresiranost za ove izbore. 

Nezainteresiranost medija – birača

»Nedovoljno izvještavanje o izbornom procesu bio je jedan od njegovih najvećih nedostataka. Niti jedan medij nije prenosio aktivnosti predstavnika lista. Pojavljivanje manjinske politike u srbijanskoj javnosti bilo je moguće samo u negativnom kontekstu«, ukazao je, te dodao da su izborna pravila promijenjena svega dva mjeseca pred održavanje samih izbora. »U stabilnim demokracijama te promjene nastaju najranije godinu dana pred izborni proces. Činjenica da je i kod brojnijih nacionalnih manjina manji broj građana izašao na izbore govori o sveukupnom ambijentu u kojem živimo«, istaknuo je Žigmanov. On je izborni proces opisao kao »privatni pothvat zainteresiranih građana kojima je stalo do nacionalnih interesa manjina u Srbiji«.
Iz mjerodavnog ministarstva, čiji je predstavnik na skupu bio državni tajnik Ivan Bošnjak, na primjedbu da je izborni materijal bio na srpskom jeziku i ćirilici kažu da je taj materijal bio preveden na sve jezike nacionalnih manjina koji su sudjelovali u procesu. Gdje se on točno nalazio i na koji način se do njega dolazilo ostalo je nejasno do današnjeg dana i odgovora na ovo pitanje nema. Do njega su pokušali doći predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Bošnjak je ukazao da je zanimanje javnosti za manjinske izbore bilo puno veće nego što su bili zainteresirani sami birači, predstavnici manjinskih zajednica.

Nepravilnosti i primjedbe

Na veliki broj nepravilnosti izbornoga procesa ukazao je Vitomir Mihajlović iz romske nacionalne manjine. On smatra da je lista Za sveevropski pokret romske nacionalne manjine imala potporu stanovitih političkih stranaka u Srbiji i da je na temelju toga pobijedila na izborima. 
»Rečeno je da je izlaznost Roma bila 85 posto, a sasvim smo sigurni da nije izašla ni polovina pripadnika romske zajednice u Srbiji«, rekao je Mihajlović. 
Dodao je kako birački spiskovi uopće nisu uređeni, te da su na izborima bili i umrli, oni koji žive i rade u inozemstvu i na dan izbora nisu ni bili u državi.
Predsjednica Upravnog odbora Centra za istraživanje migracija Biljana Jović ukazala je da je njihova organizacija dobila veći broj izvješća o nepravilnostima i da su informacije proslijeđene mjerodavnim institucijama i diplomatskom koru. 
»Izborni proces je protkan brojnim primjedbama, snažnom tlakom vladajućih političkih stranaka i agresivnom retorikom«, istaknula je Jović te dodala da za razliku od prethodnih izbora, kad su ovakvi problemi bili više iznimka nego pravilo, na ovim izborima je situacija u značajnoj mjeri drugačija.
Ivan Bošnjak pak preusmjerava pozornost na to da je, kako kaže, cijeli komplet problema izvan zakona, te dodaje da je ozračje koje je obilježilo izbore za nacionalna vijeća daleko prevladalo negativan utjecaj. 
»Naš zakonodavni okvir je prepoznat kao jedan od najboljih. Po pitanju prakse i postupanja, to je stvar političke kulture u sazrijevanju ovoga društva.« 
Primjedbe o politizaciji nacionalnih vijeća nisu samo pitanja za ministarstvo koje predstavlja, veli.
»Kritike koje su upućene na predizborni proces, financiranje ovih izbora i politizaciju je pitanje za širu zajednicu u našoj državi, ali i za neka konzularna predstavništva«, kazao je on.
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose podcrtao je kako je osnovni problem što institucionalni okvir manjinske politike nije dovoljno elaboriran i osvježen. 
»Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu iz naše polemike i ovogodišnjeg manjinskog izbornog procesa usvojit će odgovarajuće pouke i nakon toga mijenjati zakonodavstvo i određena pravila kako u najodgovornijim dijelovima administracije koje se bavi manjinskom politikom, tako i u odnosu na sve zainteresirane strane za nacionalna vijeća«, veli Janjić.
Sudionici su zajednički zauzeli stav da se treba ići u smjeru »integriranja manjina u srbijansko društvo, a ne u smjeru stvaranja nacionalne države u kojoj bi nacionalne manjine bile svojevrsni odvojeni otoci u Srbiji«.
Srbija će nakon ovih izbora za nacionalna vijeća nacionalnih manjina imati 22 ovakva tijela. Toliki broj, kako je rekao državni tajnik Ivan Bošnjak, nema niti jedna zemlja u okruženju, a rijetkost su i kod država članica Vijeća Europe.
Siniša Jurić