Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Težak put do elektora

U izborima za 4. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća i lista HRvati ZAjedno i malobrojni neovisni kandidati za elektore koji su krenuli u proces prikupljanja potpisa potpore imali su vrlo slične zamjerke na zakonom definiran izborni proces. Prije svega su se zamjerke odnosile na složenost procedure i administrativne poteškoće, napose u pogledu upisa u poseban birački popis a zatim i u pogledu organiziranja ovjere potpisa kod javnih bilježnika. 
Kod pojedinih udruga, kako kažu, razlog njihovog apstiniranja od sudjelovanja u izborima za krovno tijelo manjinske samouprave u čijoj je nadležnosti kultura, obrazovanje, informiranje i službena uporaba jezika bio je i taj što se oni »bave kulturom a ne politikom«. Za druge udruge to nije bila prepreka te su se aktivno uključile u ovaj proces i prikupile značajan broj potpisa potpore.

Banat – strah od spiskova

S obzirom na, kako i sam tvrdi, kompliciranu proceduru vezanu za prikupljanje glasova potpore, ali i – pokazat će se u kampanji – druge probleme Hrvata u Banatu, gdje živi, vjerojatno najteži put do »statusa« elektora imao je Goran Kaurić iz Zrenjanina, predsjednik Udruge banatskih Hrvata sa sjedištem u tom gradu koja je osnovana 2016. godine. Kaurić je, naime, u povijesti izbora za HNV prvi elektor i vijećnik s područja Banata, gdje živi oko 3.000 pripadnika hrvatske zajednice. U akciji prikupljanja potpisa, osim u Zrenjaninu, gdje ih je sakupio 38, Kaurić je po potporu birača išao u još čak devet mjesta u Banatu – Starčevo, Pančevo, Dobricu, Novi Itebej, Elemir, Ečku, Melence, Aleksandrovo i Novo Miloševo, a koja se nalaze na teritoriju šest lokalnih samouprava. 
»Za svoju sam kandidaturu sakupio oko 70 potpisa, a krenuo sam i u prikupljanje potpisa za drugog elektora iz Banata, gdje sam sakupio još dvadesetak, ali smo tu stali. Po mojem mišljenju Banat bi mogao imati tri elektora, ali evo imamo samo jednog. U akciji prikupljanja potpisa prešao sam automobilom od 1,5 do 2 tisuće kilometara, vozeći osobe koje nas podupiru do notara ili prvo u lokalnu samoupravu budući da smo ih većinu morali upisati u Poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine. Dodatni problem bio je taj što notari ne rade vikendom, te što sam osobe iz desetak mjesta u Banatu upisivao na samo tri lokacije gdje postoje notarski uredi – Zrenjaninu, Pančevu i Opovu. U Starčevu bismo imali više potpisa, ali nam notar iz Pančeva nije htio izaći na teren. Ali ne žalim se, iako sam mislio da će biti lakše. Ova je akcija koristila za povezivanje pripadnika zajednice, ali i za promociju Udruge banatskih Hrvata, s kojom imamo dosta planova. Inače, u prijevozu osoba pomagala su mi i dva člana Udruge. U financijskom smislu, ove aktivnosti realizirane su mojim osobnim sredstvima«, priča Kaurić.
Akcija prikupljanja potpisa pokazala je i to kako je kod Hrvata u Banatu još uvijek prisutan strah od očitovanja svoje nacionalne pripadnosti.  
»Ovdje je situacija drugačija nego li je to u Subotici i bilo je ljudi koji su mi htjeli dati potpis potpore, ali kad su čuli da se trebaju prvo upisati na nekakav spisak (Poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine, op. a.), onda su odustali«, navodi naš sugovornik. 
Po njegovom mišljenju, država je »mogla i morala« predvidjeti jednostavniju proceduru za ovjeru potpisa potpore. 
»Nije mi jasno zašto je ovjera trebala ići preko notara kada je na ranijim izborima išla preko lokalnih samouprava koje su također tijela države. To je bilo mnogo jednostavnije, posebice za manja mjesta u kojima nema notarskih ureda. Da je ovjera išla preko uposlenika lokalne samouprave, sigurno bi više pripadnika hrvatske zajednice iz Banata ali i općenito, sudjelovalo u ovim izborima«, zaključuje Kaurić.

Sombor – aktivni i pasivni

Među 29 članova novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća koje je izabrano na elektorskoj skupštini, s teritorija Grada Sombora bit će tri vijećnika – Željko Šeremešić i Snežana Periškić iz Monoštora i Alojzije Firanj iz Sombora. U izbornom procesu sudjelovalo je devetero elektora, a uz izabrane članove HNV-a to su bili Branko Matin, Sonja Periškić i Davor Francuz iz Monoštora, Milorad Stojnić iz Berega i Ivan Karan iz Stanišića, svi na listi HRvati ZAjedno i Vesna Zelenika iz Bezdana.
Potporu listi HRvati ZAjedno među prvima je dalo Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog iz Monoštora koje je prikupilo potpise za četiri elektora. 
»Na ovim izborima imali smo jednog elektora više nego na izborima prije četiri godine iako je za ove izbore sama ovjera potpisa bila kompliciranija, s obzirom na to da se ovjera potpisa potpore vršila uz nazočnost bilježnika. Mi smo bilježnika imali tijekom pet dana u popodnevnim satima. Naša obveza bila je da osiguramo prostor i tehničku opremu, a bilježnici su u Monoštoru bili tijekom nekoliko sati. Nama je to otežalo rad s našim članovima i ostalim mještanima koji su odlučili dati potpise potore elektorima, jer su ljudi samo u to određeno vrijeme mogli doći i ovjeriti potpis. Prije četiri godine ta ovjera radila se u mjesnoj zajednici, što je bilo lakše i jednostavnije. Na samom početku prikupljanja potpisa imali smo problema s pojedinim bilježnicima koji tijekom redovnog radnog vremena nisu htjeli ovjeriti potpise potpore našim elektorima upućujući građane na rezervirane termine u Monoštoru. Ljudima iz Sombora koji su odlučili dati nama potporu to je bio problem, ali smo taj, rekao bih nesporazum s bilježnicima ipak uspjeli riješiti«, kaže Željko Šeremešić, vijećnik HNV-a i predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog iz Monoštora. Za razliku od Monoštora, koji je imao čak pet elektora, u Somboru su prikupljeni potpisi potpore samo za jednog elektora, a samo prikupljanje potpisa počelo je nekoliko dana prije isteka zakonskog roka. U tu akciju nije bio uključen ni HKUD Vladimir Nazor, ni DSHV u Somboru, niti su potpisi prikupljani u Hrvatskom domu ali su članovi i udruge i stranke pojedinačno davali potpise potpore jedinom somborskom elektoru. Predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor Mata Matarić objašnjava kako je razlog njihovog nesudjelovanja, sudjelovanje DSHV-a u izbornoj kampanji. 
»Nismo kao udruga sudjelovali u izbornoj kampanji za novi saziv HNV-a, jer je kampanju vodila politička stranka, a po statutu Društva iz 1936. godine ne smijemo dozvoliti politički rad u Nazoru. Svaki politički rad je, kako piše u našem Statutu, zabranjen. Da nije cjelokupnu aktivnost vodio DSHV, mi bismo, kao i na prošlim izborima aktivno sudjelovali«, kaže Matarić. 
Na upit kako će na budući rad Nazora utjecati to što je član Upravnog odbora Alojzije Firanj elektor, Matarić odgovara. 
»U dva saziva bio sam vijećnik i potpredsjednik HNV-a zadužen za Sombor. Mogu se požaliti da nisam uspio ništa uraditi za Nazor. Više sam uspio osigurati kao oporba, što sam bio u prethodnom sazivu, nego dok sam djelovao s pozicije većine u HNV-u. Tu mislim na potporu informiranju na hrvatskom jeziku, odnosno financijsku potporu za Miroljub od 100.000 dinara, što je polovica potrebnih sredstava za tiskanje našeg lista tijekom jedne godine«, kaže Matarić.
Na području Grada Sombora, koje osim Sombora obuhvaća i 15 okolnih sela živi 7.070. Hrvata. Njih će u novom sazivu HNV-a, kao što je već rečeno, predstavljati tri elektora. 

Ruma – politika nas ne zanima

Ove godine prikupljanje potpisa za elektore nije izvršeno u Rumi, Šidu i Nikincima, mjestima u Srijemu koja su u prošlom sazivu Hrvatskog nacionalnog vijeća imala po jednog vijećnika. Koji su razlozi zbog kojih u tim mjestima ovoga puta nije organizirano prikupljanje potpisa za elektore, pokušali smo saznati u razgovoru s predstavnicima hrvatskih udruga i vijećnicima prethodnog saziva HNV-a
Kako ističe tajnik HKPD-a Matija Gubec Nikola Jurca, jedan od razloga zbog kojeg se prvi put ove godine nisu prikupljali potpisi za elektore u Rumi jest taj što su ovoga puta bili znatno rigorozniji uvjeti koji su se zahtijevali oko cijele procedure izbora za elektore.
»Bilo je potrebno ljude organizirati, odvesti kod javnog bilježnika kako bi se ovjerili potpisi, što u krajnjoj liniji i jest bio problem, jer smo ranijih godina cijeli taj dio posla obavljali u prostorijama naše udruge. Drugi razlog jest taj što su nekako ovi izbori, odnosno prikupljanje potpisa za elektore, prošli mnogo manje zapaženo nego u prošlom sazivu. Tada je bila mnogo agilnija djelatnost nositelja izbornih lista koji su dolazili u naše Društvo, razgovarali s nama, objašnjavali nam značaj cijelog tog procesa. Ovoga puta to je izostalo. I ljudi su malo izgubili i motivaciju i želju i volju da se angažiraju oko cijelog tog posla. Spomenuo bih da je naše Društvo amatersko i ljudi sve rade svojom dobrom voljom. Mi kao udruga nismo politički angažirani i u političkom smislu organizirani, a cijela ta priča oko elektora u krajnjoj liniji je jedna politička priča. Ljudi ovdje kod nas prilično zaziru od svake politike. U prethodnom sazivu smo imali svog vijećnika. Imali smo korektnu suradnju i podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća. Međutim, ta podrška je postojala i ranije kada nismo imali vijećnika. Mislim da će se i ovog puta taj naš korektan odnos nastaviti. Mi se isključivo bavimo kulturom, politika nas ne zanima tako da je i to jedan razlog što ljudi nisu pokazali neki interes za ovim izborima, a za sljedeći put ćemo vidjeti«, kaže Jurca.

Nikinci – veliki troškovi

U prethodnom sazivu HNV-a Mirko Paulić iz Nikinaca bio je jedan od vijećnika. U izabranom novom sazivu ovoga puta izostat će predstavnici iz Hrtkovaca, Platičeva i Nikinaca. 
»Izborom na elektorskoj skupštini dobili smo novo ‘Subotičko nacionalno vijeće’. Uvjeti za sudjelovanje na izborima nisu bili jednaki za sve. Problem u Srijemu je utoliko bio veći. Potpisi podrške elektorima su morali biti ovjereni kod javnih bilježnika, a oni su u Općini Ruma kategorički odbili izaći u Hrtkovce, Nikince i Platičevo i ovjeriti potpise. Odlazak do Rume radi ovjere potpisa biračima je zaista predstavljao problem i velike troškove, tako da smo ostali bez predstavnika, tj. elektora, kojih je u ova tri mjesta bilo četvero na prošlim izborima. Moram napomenuti da elektora nema ni iz Rume i Šida. Srijemska Mitrovica ima elektore, ali okolnost što se oba bilježnička ureda nalaze u blizini župe uveliko im je olakšala posao. Mislim da će tradicija, kultura i običaji i dalje ostati po strani, a da će novac i funkcije i dalje biti najvažniji«, kaže Paulić.

Šid – nezainteresiranost i neorganiziranost

U prethodnom sazivu Hrvatskog nacionalnog vijeća vijećničku dužnost obnašao je Josip Hodak. U novom sazivu HNV-a Šid neće imati svog predstavnika, a jedan od razloga je, kako ističu u HKD-u Šid, loša organiziranost.
»Jedan od razloga je nezainteresiranost od strane pripadnika hrvatske zajednice, posebno onih koji su bili u prethodnom sazivu HNV-a. Moram kazati da ta nezainteresiranost nije posljedica nezadovoljstva pripadnika hrvatske zajednice radom prethodnog saziva, nego je ona posljedica loše organiziranosti i apatije među pripadnicima hrvatske zajednice, koja je nastupila po mom mišljenju iz neobjašnjivih razloga. Ja sam obavio razgovor i s javnom bilježnicom i ona je bila spremna ustupiti jednu radnicu pod uvjetima nadoknade i dnevnice za njeno radno angažiranje, a na nama je bilo samo da odredimo datum. I naš župnik je bio zainteresiran i spreman na kraju svake mise obavijestiti župljane, ali se mi nismo dobro organizirali i to je glavni razlog zbog kojeg nismo imali elektora«, kaže Josip Pavlović iz HKD-a Šid.
D. B. P., Z. V. i S. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika