Arhiv tekstova
Čarobnjakov vrt Géze Csátha
Predstava A varázsló kertje (Čarobnjakov vrt) nastala je kao rezultat dramatizacije novela mađarskog pisca, preteče avangarde, s početka XX. stoljeća Géze Csátha, podrijetlom iz Subotice. Premijera koja je održana 15. veljače 1985. godine ispala je neočekivano prezačinjena, budući je bila prezadimljena, kako zapaža kazališni kritičar Mihály Csordás. Naime, na samom početku predstave redatelj Károly Vicsek naumio je dimnim zastorom dočarati morfijske omaglice Géze Csátha, ali je tehničkom omaškom Velika dvorana subotičkog kazališta ispunjena neugodnom i nadražljivom plinskom smjesom, te je veći dio gledateljstva bio prinuđen na kratko napustiti je.
U tom času velikog iskušenja i za gledatelje i glumce, srećom, nije se prekinulo zbivanje na sceni; glumci su se ponašali kao da je sve pod kontrolom, a gledatelji su se nakon duljeg iskašljavanja u predvorju vratili na svoja mjesta. I tako je srećom spašena premijerna izvedba Čarobnjakova vrta Géze Csátha, pisca, kritičara, esteta, liječnika i preteče suvremene mađarske književnosti u čiju je pripremu uložen golem trud brojnoga ansambla Mađarske drame subotičkog kazališta.
Redatelj Károly Vicsek pokazao je iznimnu invenciju u kazališnoj postavci, osmišljavajući je uz svesrdnu suradnju kompozitora Gábora Lengyela, majstora svjetla Zoltána Szaghmeisztera i scenografa Istvána Hupka, uz nadasve dobar tekstualni predložak što ga je ponudila Zsuzsa Franyó. Pripremajući dramaturški okvir za ovu igru ona je posegnula za Csáthovim novelama i dnevničkim zabilješkama, ali su tijekom scenske izvedbe, što ju je upriličio Károly Vicsek, ravnopravno mjesto dobili stihovi Károlya Ácsa, Ferenca Fehéra i Lászla Gála, koje je uglazbio Gábor Lengyel. Cilj ovoga postupka bio je ne samo uspostava Subotice kao grada, već i njezinog literarnog i intelektualnog koncepta u srednjoeuropskom prostoru uoči i tijekom Velikog (I. svjetskog) rata. Csáth je nesposoban za život, a opasan za okolinu, zabilježio je svojedobno prevoditelj Sava Babić. Njegova se narkomanija i erotomanija ne mogu razumjeti ako se ne raščlani njegov odnos sa suprugom Olgom, koju na kraju ubija budući da ga je izluđivala manipulirajući njime i nadzirući ga, suptilno njime ovladavajući, gušeći njegovo osjećanje slobode.
Csáth je ovo podrobno opisao u svojim dnevničkim zabilješkama. Otuda je i njegov lik postavljen na subotičku scenu zadobio ispovjedni karakter. Uistinu, on je svoj život odživio kroz strast za opijumom i, može se reći, kao liječnik svjestan vlastite ritualne priprave za smrt. Otuda stalno prepletanje morbidnog i grotesknog. Tumačeći Csáthov lik Miklós Korica je duboko posegnuo u sebe pružajući gledateljima kompleksan prikaz senzibilna čovjeka ophrvana strašću.
Csáth je u neprestanom dijalogu sa smrću. Priziva je, tjera je, ruga joj se, minimizira njeno mjesto u čovjekovu životu, ismijeva je, ali se na kraju pokazuje tek čovjekom koji se plaši smrti i koji bi itekako volio živjeti kada bi znao kako ostvariti taj naum. Premda je u scenskoj izvedbi Čarobnjakova vrta sudjelovalo tridesetak glumaca Drame na mađarskom jeziku subotičkog kazališta, uz već spomenutoga Koricu, potrebno je posebno istaknuti zapaženu ulogu koju je s mjerom i elegancijom ostvarila Gabriella Jonás, pokazujući se i kao glumica koja izvrsno pjeva i svladava zahtjevne glazbene zadaće, što se može reći i za Valériu Kerekes, čija je uloga ostvarena i kao ključna ličnost metafore koju redatelj ostvaruje na sceni.
