Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Solidan broj elektora usprkos brojnim izazovima

U iduću nedjelju, 4. studenoga, točnije za devet dana, u Narodnoj skupštini u Beogradu bit će održana elektorska skupština na kojoj bi trebao biti izabran novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ovo su čevrti izbori za krovno tijelo hrvatske manjinske samouprave u Srbiji, prvi su održani prije 16 godina, odnosno 2002. godine.
Novih 29-ero vijećnika će u naredne četiri godine odlučivati o najvažnijim pitanjima vezanim za tzv. manjinski život ovdašnjih Hrvata. I ovi izbori za Vijeće, kao i svi prijašni, bit će posredni, odnosno organizirani po elektorskom sustavu. Neposredni bi bili da je 24 sata prije raspisivanja izbora u poseban birački popis Hrvata u Srbiji bilo upisano više od 40 posto pripadnika te zajednice prema posljednjem popisu stanovništva. No, to nije bio slučaj. Hrvata je prema posljednjem popisu bilo 57.900, a broj upisanih u poseban popis iznosio je 20.708 osoba (36 posto). Vijećnike će, dakle, birati elektori kojih je, prema podacima resornog Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, za ove izbore spremno ukupno osamdeset i dvoje. 

Strah za cenzus

A kako je teklo prikupljanje potpisa za elektore? Kada su 17. kolovoza raspisani izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina, pa tako i za HNV, i kada se krenulo u kampanju, javila se (realna) bojazan hoće li do kraja roka (4. listopada) biti sakupljen dovoljan broj potpisa za najmanje 60 elektora potrebnih kako bi elektorska skupština (izbori) uopće bila održana. Značilo je to ukupno 3.600 potpisa. U protivnom je prijetio scenarij po kojem bi došlo do brisanja HNV-a iz Registra nacionalnih vijeća, a pravo na biranje novog nacionalnog vijeća bilo bi tek za četiri godine. To bi, po ocjenama mnogih, praktički značilo prestanak ostvarivanja prava na autonomiju u četiri područja za koje je Vijeće ovlašteno, a samim time i do gašenja ustanova čiji je HNV osnivač.
Broj od 82 službeno potvrđena elektora znači da je »cenzus« od »magičnih 60« dostignut i da se sada čeka 4. studeni kako bismo saznali tko će u iduće četiri godine raditi poslove i donositi odluke koje su u nadležnosti Vijeća. 

Dominacija liste HRvati ZAjedno

Sudeći po odnosu snaga (odnosno broju elektora), čini se da će ovo biti uvjerljivo najmanje uzbudljivi izbori za HNV. Naime, u akciji prikupljanja potpisa uvjerljivo najjaktivnija i najučinkovitija bila je skupina aktivista okupljenih oko platforme (uvjetno rečeno liste) HRvati ZAjedno. Okosnicu te platforme čini politička stranka Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, uz više hrvatskih udruga (koje su platformu javno podržale) i pojedince. Oni su praktički bili jedini »takmaci« koji su u ovim izborima organizirano i ozbiljnije nastupili. O tomu svjedoče i rezultati: od ukupno spomenutih 82 oni imaju čak 78 elektora, što je 95 posto ukupnoga učinka. Samim time, pretpostavlja se da će oni imati svih 29-ero vijećnika u novom HNV-u. Shodno tomu, novi HNV će najvjerojatnije biti jedino, ili jedno od rijetkih manjinskih vijeća, koje će funkcionirati bez, uvjetno rečeno, oporbe.
Preostala četiri od ukupnih 82 elektora su troje članova Hrvatskog građanskog saveza (HGS), udruge sa sjedištem u Novom Sadu (dvoje iz Novog Sada i jedna članica iz Bezdana) i jedan predstavnik udruge Hrvatska nezavisna lista iz Subotice. 

Elektori iz 24 mjesta

Teritorijalno promatrano, čak 79 od ukupnih 82 elektora je iz Vojvodine, a samo troje je »administrativno« iz uže Srbije, odnosno iz Beograda (radi se o općinama Surčin i Novi Beograd). Elektori dolaze iz 24 naseljena mjesta – gradova i sela. Najviše elektora, njih 28 je iz Subotice (računajući okolna sela taj je broj čak 49). Slijedi Tavanktut (Donji i Gornji) s 9 elektora; zatim Srijemska Mitrovica sa 7 elektora; Monoštor ima 5; Sonta, Novi Sad, Žednik i Mala Bosna po troje; Petrovaradin, Vajska, Surčin, Đurđin i Bikovo po dvoje; a po jednoga Novi Beograd, Novi Slankamen, Mirgeš, Bajmak, Sombor, Stanišić, Bereg, Bezdan, Plavna, Golubinci i Zrenjanin. Zanimljivo je da Sombor (bez okolice) ima samo jednog elektora, a da Ruma, »uži« Beograd, Šid i Bač (bez okolice) nemaju niti jednog elektora. 

Oko 5.500 potpisa

Platforma HRvati ZAjedno je na kraju kampanje navela kako je ukupno sakupila 5.189 potpis. »Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, uz 78 elektorskih prijava izborne liste HRvati ZAjedno, predano je ukupno 4.979 ovjerenih potpisa podrške građana iz popisa birača hrvatske nacionalnosti u Srbiji, to jest 21 manje od 5.000. Upravo toliko je (21) još građana ovjerilo svoje potpise za naše kandidate, no oni nisu predani, jer do 4. listopada postupak njihova upisa u posebni popis birača hrvatske zajednice u Republici Srbiji nije bio okončan. Doda li se tomu i broj potpisa podrške građana za 6 elektora koji nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa za svoju kandidaturu – još je 189 ovjerenih potpisa građana ostalo nepredano Ministarstvu, što znači da ukupni broj građana koji su pružili podršku elektorima s izborne liste HRvati ZAjedno iznosi 5.189«, navodi se u jednom od izvješća na facebook stranici HRvati ZAjedno koje potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. 
Prema informacijama iz HGS-a i HNL-a, pretpostavlja se da je u cijeloj kampanji prikupljeno još oko 300 potpisa, što znači da ukupno oko 5.500 Hrvata, preko svojeg potpisa potpore, sudjeluje na ovim izborima, što je 26 posto od broja osoba koje su prije održavanja izbora bile upisane u posebni birački popis Hrvata u Srbiji. 

Zahtjevne procedure

Sudionici izbora navode kako su procedure što ih je država propisala, odnosno način ovjere potpisa podrške elektorima, bile izuzetno složene i zahtjevne. Za razliku od izbornih ciklusa iz 2010. i 2014., kadu su potpise ovjeravali općinski i sudski ovlašteni činovnici, ove godine taj je posao bio povjeren javnim bilježnicima.
Kako navode na facebook profilu HRvati ZAjedno, prvi problem s ovim rješenjem jest taj što je njihov broj daleko manji od broja osoba koje su taj posao ranije radile, što je za posljedicu imalo radikalnu smanjenost dostupnosti izbornog prava. 
»Na primjeru Đurđina vidjeli smo kako je broj sati koji su građani imali na raspolaganju za ovjeru potpisa podrške bio čak 45 puta manji – u odnosu na 320 sati iz 2014. sada su u svojem mjestu imali priliku dati podršku samo 7 sati! Naravno, krivnja nije na javnim bilježnicima, koji su posvećeno i odgovorno, ne štedeći svoje vrijeme, odradili ovaj veliki posao, napose kada je riječ o javnim bilježnicima u Subotici, koji su i ovjerili najveći broj izjava.«
Drugi problem jest i sam model i procedura ovjere prikupljenih potpisa. 
»Naime, u izborima 2010. i 2014. godine klauzula ovjere je bila unaprijed tiskana na obrascu koji se ovjeravao, tako da su potencijalni birači ove obrasce mogli prethodno popuniti i kod kuće, odnosno umnožiti u potrebnom broju primjeraka te ručno popuniti. Birači su, dakako, morali doći s važećim identifikacijskim dokumentom, ali se on davao ovjerovitelju na uvid i nije se pravila kopija istog«, navode HRvati ZAjedno. 

Svi obrasci na ćirilici!

No, ni tu nije kraj izazovima vezanim za izborne radnje. Za razliku od 2010. i 2014., kada su za izbore bili osigurani dvojezični obrasci (na srpskom i na jeziku nacionalne manjine), ovoga puta to nije bio slučaj: svi obrasci koji su bili u uporabi bili su jedino na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, ukazuje na to lista HRvati ZAjedno. Također, popunjavanje obrazaca je ranije bilo dopušteno i latinicom, a ovoga puta ni to nije bio slučaj. Zbog oprečnih naputaka dobivenih iz Ministarstva, aktivisti liste HRvati ZAjedno odlučili su popunjavati obrasce ćirilicom da bi, kako navode, rizik i moguće odbijanje prijava iz formalnih razloga sveli na minimum. 
»Dakle, Hrvati u Srbiji nisu mogli na vlastitom jeziku i pismu održati izbore za svoje nacionalno vijeće, što je ozbiljno kršenje Ustavom zagarantiranog prava na ‘korištenje svog jezika i pisma’ (čl. 79)!«, navode HRvati ZAjedno. 

Apatija dijela birača

Iako ima tendenciju pada, broj elektora, a samim time i birača, koji su u posljedna tri izborna ciklusa podupirali listu čija je okosnica DSHV je približno isti. S druge strane, primjetan je drastičan pad elektora na drugim listama. Na elektorskoj skupštini iz 2014. bilo je 132 elektora, a lista koju je predvodio dr. Tomislav Stantić dobila je 37 glasova te potom imala osmero vijećnika u HNV-u. Sada bi ta »lista« uvjetno rečeno imala troje ili četvero elektora, što je desetostruko manje. 
Uzroke tako slabijeg odziva birača/elektora kod jednog dijela Hrvata u Srbiji Tomislav Stantić vidi u već spomenutoj kompleksnosti sakupljanja potpisa, ali i u općoj društvenoj apatiji, pa tako i odsustvu želje kod građana, a samim time i Hrvata, da se bave javnim poslovima. Po njegovom mišljenju, kako bi se animirao što veći broj glasača, država bi trebala osigurati neposredne izbore za HNV bez cenzusa od 40 posto. 
»Koliko glasača ima toliko neka glasa, mislim da nema potrebe za cenzusom. Tada bi, po mojem sudu, više ljudi odlučivalo o tome tko će ih u HNV-u zastupati«, smatra Stantić.
D. B. P.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika