Arhiv tekstova
Komora može biti medijator na tržištima u Hrvatskoj
Hrvatska gospodarska komora sa sjedištem u Zagrebu je samostalna stručno-poslovna organizacija koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu. Počela je s radom 16. veljače 1852. godine u Zagrebu s prvenstvenim zadatkom, među ostalim, da zastupa interese svojih članica pred državnim tijelima, kod oblikovanja gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike. U travnju ove godine u Beogradu je ponovno nakon pet godina stanke otvoren Ured Hrvatske gospodarske komore s ciljem nastavka dobre gospodarske suradnje dvije države. U kojoj mjeri je značajan rad komora danas u odnosu na neke ranije godine, ali i koliki je značaj suradnje sa zemljama u regiji u smislu razvoja gospodarstva, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu dr. sc. Zlatanom Fröchlihom.
Koja je osnovna uloga postojanja gospodarskih komora?
Komore prije svega imaju ulogu braniti interese svojih članica: prema državi, gradu, regiji, koje na neki način reguliraju njihovo poslovanje. Istovremeno, komora ih promovira na inozemnom tržištu, educira ih i povezuje sa stranim partnerima. Mi to radimo dosta kvalitetno. Posjedujemo digitalne komore i veliki broj naših usluga smo digitalizirali pa ih kroz digitalni sustav direktno mogu koristiti naše članice, tako da vjerujem da imamo priliku biti im još negdje bliži. Bitno je da oni zapravo dođu i da kažu što žele, jer se često događa da mi kucamo na njihova vrata koja su napola zatvorena. Međusobna suradnja i zajednički interes bi sigurno pokrenuli neke nove projekte. Mi definitivno nudimo sve ono što nude sve komore: dobru asistenciju našim članicama i oni to jako dobro koriste.
Koliko je u vašem radu važna povezanost s državnim institucijama?
Važna je zbog uređenja zakonske regulative. Mi imamo naše ljude u saborskim i Vladinim odborima i tako imamo uvid u nacrte zakona. Sada je u Hrvatskoj otvorena i javna rasprava, tako da se ljudi mogu javiti neovisno o komori. Ali ove gospodarske teme mi još uvijek posebno analiziramo u našim sektorskim udruženjima i asocijacijama koje daju svoje mišljenje. Mislim da smo tu vrlo bliski, jer se čuje naš glas. A to je jako bitno.
U travnju ove godine Hrvatska gospodarska komora ponovno je nakon pet godina otvorila svoje predstavništvo u Beogradu. Koliko je postojanje ovog ureda važno za gospodarsku suradnju Hrvatske i Srbije?
Ured je bio nekoliko godina zatvoren. Sada je ponovo otvoren, a sve u cilju dobre gospodarske suradnje dviju država. Postoji Klub hrvatskih poduzetnika u Srbiji i Komora na neki način koordinira s oko 100 članica koje su tamo registrirane. Kada netko dolazi na tržište Srbije, oni im daju savjete, ili obrnuto kada oni idu u Hrvatsku. Komora može biti medijator na nastupu na tržištima u Hrvatskoj. Posljednjih godina zabilježen je porast hrvatskih tvrtki u Srbiji, ali ništa znakovito. Ima i 150 što tvrtki, što predstavništava, koji rade na ovim prostorima. Srbija nam je važno tržište, kao što nam je i Bosna i Hercegovina bitna. Generalno, međusobno smo važni jedni drugima i postoje šanse da suradnja i dalje raste. Kada Srbija uđe u Europsku uniju, neće biti toliko administrativne procedure, neće biti carina i onda će biti puno jednostavnije da proširujemo i učvršćujemo međusobnu suradnju i zajedno nastupamo na europskim tržištima. Regionalna suradnja je iznimno važna s obzirom na veličinu međusobne trgovinske razmjene, na turizam i na druge stvari koje su nam zajedničke.
Međunarodni sajmovi poput Poljoprivrednog sajma u Srijemskoj Mitrovici kojem ste nazočili, upravo su jedan od načina za uspostavu gospodarske suradnje sa zemljama u regiji. U kojim sektorima gospodarstva pronalazite zajednički interes?
Hrvatska gospodarska komora surađuje s gospodarskim komorama u okviru asocijacije Ekonomska regija u slivu Save, gdje su prisutne komore iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Drago nam je da smo bili pozvani na prvi poljoprivredni sajam koji je održan u Srijemskoj Mitrovici i da smo mogli doći i svjedočiti zanimljivim izlošcima i susretima. Nadam se da ćemo uspostaviti i intenzivnu gospodarsku suradnju, posebno u sektoru vinogradarstva i vinarstva. S nama su došli i vinari koji su obišli dvije vinarije u Srijemu i zaista smo impresionirani rezultatima koje vinogradarstvo na području Srijemske Mitrovice i Fruške gore pokazuje i vjerujem da postoje potencijali za buduću suradnju.
Kakva je općenito suradnja između komora Srbije i Hrvatske. Jeste li zadovoljni?
Mi smo veoma zadovoljni, jer postoji puno zajedničkih interesa. Štitimo interese naših članica, što je i najvažnije, surađujemo s međunarodnim asocijacijama kao što je EUROCHAMBERS i smatramo da je to pravi put za integraciju Srbije u Europsku uniju, što očekujemo da će se uskoro dogoditi. Mi se između sebe poznajemo i nemamo problema s razumijevanjem. Regija poznaje naše brendove, kao što mi poznajemo brendove iz regije. Velika je zapravo razmjena i regija je jedna od najznačajnijih partnera Hrvatskoj. Zato mislim da treba i dalje tu suradnju nastaviti.
Koliko politika može utjecati na vaše područje rada?
Ne bi trebalo. Mi nastojimo gospodarstvu dati jedan impuls i da svi surađuju na principu interesa. A interes je uglavnom isti. Znači, idemo raditi zajednički, prodavati jedni drugima, trgovati, investirati. Tu politika može raditi štete, donekle i radi, ali gospodarski interesi su uvijek na prvom mjestu.
Jesu li gospodarske komore izgubile na značaju posljednjih godina?
U Hrvatskoj je Komora javno-pravna institucija što znači da su sve naše tvrtke, kompanije, članice komore. To je vrlo bitno. Ja ocjenjujem da Komora treba na ovakvom stupnju razvoja biti institucija koja predstavlja javni interes. U Srbiji je situacija nešto drugačija. Tu se komore trebaju još puno više dokazati. No, ja vjerujem da će one ponovno doći na one grane koje su imale i prije jer ovdje tko najbolje poznaje privredu, su upravo privredne komore iz pojedinih regija. Mi imamo dobru suradnju i s komorama iz Beograda, s komorom iz Srijemske Mitrovice, Valjeva, Leskovca... Znači, nastojimo raditi regionalnu suradnju s obzirom na to da ocjenjujemo kako ona ima najviše mogućnosti donijeti dobre rezultate.
Osim vinogradarstva, u kojim granama privrede u Srbiji i Hrvatskoj, po Vašem mišljenju, se može naći zajednički interes?
Sigurno da je turizam vrlo bitan. I ove godine je bio znatno veći broj turista iz Srbije u Hrvatskoj. Definitivno, imamo i u poljoprivrednom sektoru zajedničke projekte. Nekada smo imali zajedničke investicijske projekte koje smo radili skupa, ne s kompanijama iz drugih zemalja bivše regije. Mi smo zapravo veoma malo gospodarstvo i ukoliko nema suradnje, izlazak na veća tržišta je dosta težak.
Kakvi su odnosi investicija i robno novčane razmjene između Srbije i Hrvatske danas?
U porastu su. Definitivno Hrvatska ima suficit. Međutim, to varira od godine do godine. U svakom slučaju, poznajemo se i ono što je bitno, brendovi su prepoznati što znači da postoji mogućnost da se ta proizvodnja i suradnja proširuje. Postoji možda i mogućnost suradnje kroz proizvodnju nekih dijelova u Hrvatskoj ili u Srbiji za neke velike kompanije, za neka treća tržišta. Mislim da smo tu još nedovoljno educirani i zato skupovi poput međunarodnih sajmova tome najviše doprinose.
Koliko projekti pogranične suradnje mogu pomoći u realiziranju nekih projekata, a koji bi bili u interesu obje strane i u kojoj mjeri se oni danas koriste?
Mislim da se nedovoljno koriste i da bi to moglo biti mnogo više, pogotovo na polju infrastrukture, prometa, zaštite okoliša i turizma. Mi nastojimo kroz IPA i neke druge projekte Europske unije dobiti što više partnera s područja pogranične suradnje i mislim da tu postoje velike šanse, koje zaista nisu dovoljno iskorištene.
