Arhiv tekstova

Kronika za ponos i tugu

Tijekom XVII. stoljeća šokački Hrvati naseljavaju se u Bereg.
Godine 1752. u Beregu je osnovana prva, katolička, škola.
Godine 1770. Bereg dobija svoj prvi Urbanijal, dokument na hrvatskom jeziku, koji pravno regulira odnose između domaćinstava koja zakupljuju državnu zemlju i institucije koja je predstavljala državnu vlast.
Godine 1860. općinska vlast rješava predmete upravne prirode vezane za Bereg na hrvatskom jeziku.
Prvi bereški učitelj je Ignjat Balažević. Od 1861. do 1890. bereška djeca uče na materinskom »dalmatinskom« jeziku, te na mađarskom i njemačkom.
Godine 1908. nastava u bereškoj školi odvija se na mađarskom, a dva puta tjedno i na »šokačkom« jeziku.
Godine 1931. učitelj Bena Trskić počeo je voditi ljetopis Državne narodne škole Petar Preradović u Beregu.
Godine 1951. u Beregu se osniva Osnovna škola Moša Pijade s hrvatskim nastavnim jezikom, a na tom jeziku se vodi i školska administracija.
Godine 2001. ponovo je uveden školski vjeronauk, koji se u bereškoj školi za djecu katolike redovito predaje na hrvatskom jeziku. Nastavu pohađa veliki broj vjeroučenika.
Od godine 2007., uz jedan prekid, u bereškoj školi se izučava predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Nastavu pohađa i značajan broj djece.
Od godine 2008. i hrvatski jezik je u službenoj uporabi u naselju Bereg. Ubrzo je ta odluka općinskih vlasti u Somboru primijenjena postavljanjem table s natpisom imena osnovne škole na hrvatskom jeziku.
Snažan kulturni aktivizam s hrvatskim obilježjima u Beregu ima tradiciju dugu 91 godinu. Liturgijski jezik župe Svetog Mihovila u Beregu od njezine restauracije nakon turskog vremena je hrvatski. Od prvog do posljednjeg službenog popisa stanovništva Hrvati su većinski narod u Beregu. Značajan broj stanovnika Berega na posljednjem popisu izjasnio se da im je materinji jezik hrvatski. Značajan broj stanovnika Berega ima državljanstvo Republike Hrvatske, dobiveno na temelju njihove nacionalne pripadnosti upisane u makar jednoj službenoj ispravi ili na temelju tako zabilježene nacionalne pripadnosti njihovih predaka.
Godine 2018. roditelji sedmero bereških prvašića prvo prihvaćaju, na službenoj anketi, da se započne cjelovita nastava na hrvatskom jeziku, te se za takav zahtjev dobiva odobrenje prosvjetnih vlasti AP Vojvodine. Međutim, ubrzo većina tih roditelja biva pokolebana i odustaje od prvobitne namjere. Neki od tih roditelja praktični su vjernici. Neki svoju djecu šalju na folklorne aktivnosti mjesne hrvatske udruge. Svi ovi roditelji vole svoj Bereg. Ali... ipak....
Podatci izneseni u ovoj kronici su povijesno verificirani. Neki od njih nalaze se na internetskoj stranici bereške škole. Ali... ipak....
Većina stanovnika Berega govori hrvatski jezik, ljubomorno čuvajući svoju šokačku ikavicu. Ali... ipak...
Da ovo podsjećanje nije tužno, bilo bi vrlo smiješno i u najmanju ruku teško razumljivo.
Marko Tucakov