Arhiv tekstova
Zakašnjelo ohrabrenje od države
Nastave na hrvatskom jeziku u Beregu neće biti, jer se za nju izjasnilo manje od petero djece, odnosno njihovih roditelja i staratelja. To je epilog priče koja je počela krajem prošle školske godine kada se većina roditelja, odnosno njih sedmero od ukupno osam, izjasnilo kako želi da im djeca prate nastavu na hrvatskom. Međutim, svoj stav roditelji su, kako se može čuti, pod pritiscima, promijenili tijekom ljeta i tražili novu mogućnost izjašnjavanja. U ponovljenoj anketi troje roditelja ostalo je pri svom prvom izboru, a njih petero bilo je izričito kako žele da im djeca prate nastavu na srpskom jeziku. Svoj stav roditelji su potvrdili i početkom ovog tjedna davanjem objedinjenih izjava.
Tračak nade
Roditeljima koji su istrajali u želji da im djeca prate nastavu na hrvatskom ponuđena je mogućnost pohađanja nastave u kombiniranom odjelu s učenicima drugog razreda u školi u Monoštoru, ali roditelji to nisu prihvatili, tako da će svih osam prvašića u Beregu nastavu pratiti na srpskom jeziku. I to je, prema stavu državnih dužnosnika, kraj pokušaja da se ove školske godine u bereškoj školi organizira nastava na hrvatskom jeziku.
»Htio bih se zahvaliti roditeljima koji su čvrsto ostali pri svojem prvobitnom uvjerenju da žele da im djeca pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Žao mi je što ih je samo troje, što je manje od broja koji je po ustaljenoj praksi potreban za formiranje samostalnog odjela na jezicima nacionalnih manjina. Međutim, želim vjerovati da će Ministarstvo obrazovanja Republike Srbije prepoznati specifičnost samog Berega gdje u jednoj generaciji ima samo osmero učenika. I ta generacija nije iznimka. Također vjerujem da će Ministarstvo obrazovanja prepoznati nepovoljne okolnosti koje su pratile pokušaj pokretanja nastave na hrvatskom jeziku i da će, imajući u vidu to, naći načina i smoći snage napraviti iznimku i formirati odjel na hrvatskom jeziku i za ovaj broj učenika. Vjerujem da bi u narednoj generaciji također bilo učenika zainteresiranih za nastavu na hrvatskom jeziku i da bi imali neku vrstu kontinuiteta«, kazao je Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i dodao da će daljnji redoslijed koraka biti koordiniran s predsjednikom HNV-a Slavenom Bačićem i narodnim zastupnikom, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata Tomislavom Žigmanovim.
Tvrd stav države
Trećem izjašnjavanju roditelja prethodio je razgovor koji su s njima, sredinom prošlog tjedna, vodili državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave i kopredsjedatelj MMO Srbija – Hrvatska Ivan Bošnjak, načelnik Zapadnobačkog okruga Dušan Marijan, predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić, zamjenik gradonačelnice Sombora Antonio Ratković i predstavnici Školske uprave.
»Roditeljima smo ostavili mogućnost da se još jednom, treći put, izjasne na kom jeziku žele da njihova djeca, prvašići pohađaju nastavu. Ukoliko se petero roditelja izjasni za nastavu na hrvatskom te nastave će biti u Beregu. To je ono što propisuje Zakon«, kazao je Bošnjak nakon okončanih razgovora.
Bošnjak je tada rekao da je između lokalne samouprave, Školske uprave, škole i HNV-a bilo »smetnji u komunikaciji« i da je to razlog njegovog posjeta školi u Beregu.
»Ono što smo roditeljima rekli na sastanku je da racionalizacije, odnosno gašenja škole u Beregu neće biti. Nastava će biti organizirana na srpskom, uz izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Za naredne generacije ostaje nam da radimo na što boljoj informiranosti roditelja i da zajedno s HNV-om i drugim nacionalnim vijećima radimo na popularizaciji i zaštiti prava nacionalnih manjina, pa i kroz obrazovni sustav. U narednom razdoblju, trudit ćemo se, u suradnji s lokalnim samoupravama da omogućimo svakom djetetu da pohađa nastavu na jeziku koji odabere. Manjinski odjeli mogu se organizirati s minimumom od petero učenika i ukoliko se taj uvjet ispoštuje u Beregu će biti nastava na hrvatskom«, ponovio je Bošnjak i dodao da će ukoliko bude djece koja zbog izbora jezika nastavu moraju pratiti u drugom mjestu lokalna samouprava osigurati prijevoz.
Na upit je li njegov dolazak, poslije svih događanja u Beregu, poruka roditeljima da se mogu slobodno, bez straha izjasniti za nastavu na hrvatskom, odgovorio je kratko – da. Međutim, ta poruka u Bereg je očigledno stigla kasno i nije ohrabrila roditelje da istraju u svojoj prvotnoj odluci. Drugo pitanje je koliko je i ta prva odluka o izboru nastave bila odraz njihove stvarne želje, a s druge strane odraz straha od gašenja škole u procesu racionalizacije. Oni koji su zaista htjeli da im djeca pohađaju nastavu na hrvatskom istrajali su. Usprkos pritiscima i tome što škola za sada neće biti obuhvaćena racionalizacijom.
Z. V.
