Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Dobar i rod i kvaliteta

U gotovo svim fruškogorskim visoravnima u Srijemu krenula je berba grožđa. Ove godine počela je nešto ranije u odnosu na prošlu, a sudeći po komentarima vinogradara i vinara rod je bogatiji nego prije. Kvaliteta grožđa je odlična tako da tržište može očekivati izvanredna vina. Vremenske prilike išle su na ruku vinogradarima pa su izostale bolesti. Unatoč tome, vinogradari ističu da je za kvalitetu grožđa od presudnog značaja, pored svakodnevnog rada, i nove suvremene metode koje u velikoj mjeri doprinose boljoj kvaliteti vina.

Prinos veći od očekivanog

Ranije nego obično, u berbu grožđa prošloga tjedna krenula je i obitelj Žeravica iz Šida. U Gibaračkoj planini, fruškogorskoj visoravni nadomak Gibarca, gdje su nekada bili najveći zasadi vinove loze, danas ih je ostalo tek nekoliko. Među njima je ostao i vinograd obitelji Žeravica, koji se vinogradarstvom bave godinama i tu svoju tradiciju nisu prekidali. Na površini od jednog jutra ova obitelj ima zasađenih 1.000 trsova vinove loze. Vremenske prilike u ovoj godini pogodavale su ranijem sazrijevanju grožđa i u njihovom vinogradu. Kvaliteta grožđa je odlična, a urod je iznad svih očekivanja.
»Mislim da je prinos grožđa nešto veći u odnosu na prošlu godinu. Možda je tome pridonijela, osim povoljnih vremenskih prilika, i nova metoda koju smo isprobali ove godine. Ranije smo koristili stari način rezidbe vinove loze na dvije luce, a ove godine smo prešli na novi, točnije na rezidbu na jednu lucu. Strahovali smo da će nam zbog toga urod biti manji, ali ispostavilo se da smo pogriješili u procjeni. Također, i kvaliteta grožđa je dosta dobra, s puno šećera i unatoč obilnim kišama u jednom razdoblju ljeta, s vrlo malo truleži. Očekujemo da ćemo od ovog prinosa grožđa uspjeti sigurno otočiti oko 2.000 litara vina, što je više od onoga čemu smo se nadali«, kaže Goran Žeravica.

Preventiva uvjet dobrog roda

Kao jedan od preduvjeta dobre kvalitete i prinosa vinogradari iz Šida navode da je presudna i kvalitetna zaštita, a i sama proizvodnja je danas mnogo brža i efikasnija zahvaljujući novim suvremenim metodama poput električne muljače kojom se grožđe mnogo brže izmulja, dok se za skladištenje vina umjesto drvenih danas koriste prokromske bačve.
»Bez preventivne zaštite, upotrebe kvalitetnih kemijskih sredstava prilikom špricanja, grožđe u vinogradima na ovom podneblju ne može opstati. Grožđe je osjetljivo na vremenske neprilike, a i svake godine se pojave nove bolesti tako da je zaštita  neophodna. Da bi se vino bolje održalo i zadržalo svoju kvalitetu, od velikog značaja su prokromske bačve i posude koje mi koristimo već nekoliko godina. Kvaliteta zahtijeva stalna ulaganja, a nama to ne predstavlja problem jer je vinogradarstvo naša tradicija koju s ljubavlju čuvamo«, ističe Žeravica.
Već godinama se u njihovoj obitelji proizvodi mješavina vina, ali prevladava rizling. Proizvode bijelo i crno vino, a posljednjih godina i rose za čiju proizvodnju isključivo koriste sortu hamburg. Na posljednjoj manifestaciji Sremska vinijada u Berkasovu ova obitelj je osvojila drugu nagradu za kvalitetu crnog vina, mješavini, odnosno kupaži crnog vina, sorte frankovke i merloa. Kako kažu, to im je samo dalo još veći podstrek da i dalje rade na povećanju kvalitete vina.

Udruživanje kao način opstanka

Iako im proizvodnja vina nije primarna djelatnost nego taj posao isključivo rade iz ljubavi i zbog nastavka obiteljske tradicije, a vino proizvode isključivo za svoje potrebe i potrebe svojih prijatelja, smatraju da se male vinarije u Srijemu danas vrlo teško mogu izboriti na tržištu.
»Općenito, kako u Srijemu tako i u Vojvodini, male vinarije su posljednjih godina u ekspanziji. Mislim da oni mogu prodati svoje vino, jer ga nemaju puno i to isključivo na našem domaćem tržištu. Prodaju ga i po manjoj cijeni nego veće vinarije, ali tom zaradom ne vjerujem da mogu pokriti osnovne troškove proizvodnje. Jedino udruživanjem male vinarije mogu pridonijeti boljem plasmanu na tržištu, pogotovo na inozemnom«, navodi on.

Obilježje Srijema

Unatoč tomu što vinograd zahtijeva svakodnevni rad, velika ulaganja i puno napora, u Srijemu posljednjih godina broj malih vinarija je u porastu, što se potvrđuje svake godine i na manifestacijama gdje vinari izlažu svoja vina.
»Vinski turizam predstavlja jedno od osnovnih obilježja Srijema, s obzirom na to da je vinovu lozu na naše podneblje donio Prob i zasadio je upravo na Fruškoj gori. S obzirom na to da gotovo 43 posto teritorija šidske općine čini Nacionalni park Fruška gora, sasvim je očekivano i logično da je proizvodnja vina razvijena upravo u sjevernim dijelovima naše općine. U šidskoj općini postoji oko 11 registriranih vinarija i poljoprivrednih gospodarstava registriranih za proizvodnju vina. Njihova dobra kvaliteta i ambijent u kome se nalaze naše vinarije čine ono što može privući modernog turistu. Tradiciju proizvodnje vina prate i manifestacije gastronomskog tipa na kojima se naši proizvođači predstavljaju (Sremska vinijada i Vinarske noći). Također, ne smijemo zaboraviti da se na teritoriju naše općine nalazi i jedna od najstarijih vinarija u Vojvodini, a to je PP Erdevik, čiji je osnivač grof Livije Odeskalki koji je 1826. godine podigao taj podrum«, kaže ravnateljica Turističke organizacije Šid Kristina Radosavljević.
Unatoč činjenici da je računica dosta mala kada je proizvodnja grožđa i vina malih vinarija u Srijemu u pitanju, vinogradarstvu se Srijemci rado vraćaju. Je li razlog tomu duga tradicija ili uživanje u dobrom i kvalitenom domaćem vinu, to oni najbolje znaju. No, ono što je sigurno to je da su fruškogorska vinogorja najpogodnija za zasade vinove loze, što su potvrdile brojne pređašnje generacije kojima je vinogradarstvo bilo primarno, ali vjerojatno i mnogo isplativije nego danas.
S. Darabašić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika