Arhiv tekstova

Pritisci prekrojili želje

Od osmero roditelja i staratelja prvašića u Beregu njih sedmoro izjasnilo se za nastavu na hrvatskom jeziku, a na temelju toga Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice dalo je suglasnot da se u Beregu formira odjel prvog razreda na hrvatskom jeziku. I tu bi mogla biti stavljena točka da tijekom ljeta roditelji nisu promijenili svoje mišljenje i zatražili novu anketu u kojoj su se većinom izjasnili za nastavu na srpskom jezku. A na temelju te ankete oni su prvog dana nove školske godine zatražili da njihova djeca krenu na nastavu na srpskom, a ne na hrvatskom jeziku. Usprkos tome što je jedini službeni dokument u školi trećeg rujna bila suglasnost Pokrajinskog tajništva za formiranje odjela na hrvatskom jeziku. 

Osigurati iste uvjete svoj djeci

Prvi školski dan u Osnovnoj školi Moša Pijade u Beregu protekao je u poprilično drugačijem ozračju od onog uobičajenog za početak škole, jer roditelji koji su tijekom ljeta promijenili svoje mišljenje glede jezika na kome će njihova djeca pohađati nastavu bili su izričiti u tome da ne žele da njihova djeca, čak ni dok se čeka novo službeno rješenje, prate nastavu na hrvatskom jeziku. Pojedini roditelji razgovarali su povišenim tonovima s ravnateljicom Renatom Koporan i predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasnom Vojnić i Darkom Sarićem Lukendićem  te zastupnikom u Narodnoj skupštini Tomislavom Žigmanovim, koji su trećeg rujna bili u školi u Beregu. Tako se moglo čuti tijekom razgovora kako  roditelji neće da im djeca uče hrvatski jezik, jer žive u Srbiji, neće da im djeca uče hrvatsku povijest, neće da djeca pohađaju nastavu po programu države Hrvatske (što nije točno), te da će ukoliko u Beregu bude samo nastave na hrvatskom svoje dijete upisati u drugu školu. Dodatne nejasnoće kod roditelja izazvalo je i to što su dobili popis udžbenika na srpskom jeziku koje trebaju osigurati za prvi razred iako je trebao biti formiran odjel na hrvatskom. Jedna od onih koja je istrajala u svojoj odluci da joj kćerka prvašić pohađa nastavu na hrvatskom je Julijana Obradović. 
»Imam hrvatsko državljanstvo, nadam se da će ga dobiti i djeca, kod kuće držimo hrvatske – šokačke običaje. Koliko vrijeme dozvoli aktivni smo i u hrvatskoj udruzi u selu i sve su to razlozi zbog kojih sam ostala pri svojoj prvoj odluci«, kaže Julijana. 
»Prvo sam se odlučila za nastavu na hrvatskom, onda je većina odustala od toga, pitali su me  drugi roditelji što sam ja riješila, pa sam se onda i ja priklonila toj većini. Ponovno sam razmislila i sada bih ipak ostala pri prvoj odluci«, kaže Natalija Pavić. 
Na naš upit je li bilo pritisaka na roditelje kaže da je takve priče čula, ali da konkretno ona nije trpjela nikakve pritiske. Roditelji koji su tijekom ljeta promijenili svoje mišljenje nisu željeli davati izjave i čak je jedan roditelj tražio da se tijekom razgovora s predstavnicima hrvatske zajednice isključe kamere. Pogotovo nisu htjeli govoriti o tome jesu li svoj prvotni stav promijenili svojom voljom ili pod pritiscima. 
»Prilikom prvih saznanja o tome da postoje pritisci, da se ide po kućama i razgovara s roditeljima u cilju ishodovanja promjene njihovog prethodnog izjašnjenja mi smo o tome obavijestili Ministarstvo obrazovanja Republike Srbije. Djelovanjem pojedinaca u selu izazvana je psihoza i napetost. Ne vidim potrebe i razloga za tim. Imamo suglasnost za pokretanje nastave na hrvatskom jeziku. HNV će za ove učenike osigurati sve poticaje koje daje i drugim učenicima. Međutim, svi koji ne žele pohađati nastavu na hrvatskom jeziku moraju imati uvjete da nastavu pohađaju na srpskom jeziku. Bilo da je to kombinirani odjel ili pohađanje neke susjedne škole. Konačno, takva rješenja se nude i Hrvatima u drugim  mjestima i ne vidim zašto bi to bio problem u slučaju djece koja ne žele pohađati nastavu na hrvatskom jeziku. Ova vrsta pristisaka je neprihvatljiva. Moram reći sa žaljenjem da nitko od republičkih institucija ovdje nije bio nazočan, a poruke koje bi oni poslali ovdje tijekom razgovora s roditeljima bile bi dobro došle. Vjerujem da su ih neke druge obveze u tome spriječile, ali nitko od njih nije bio ovdje da razgovara s roditeljima i nije bio ovdje da objasni što se događalo tijekom ljeta«, kazao je predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić.

Kronologija

»Ove godine roditeljima smo ponudili mogućnost da djeca pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, po planu i programu Republike Srbije. Prilikom prve ankete od osam učenika, roditelji sedmoro učenika izjasnili su se da žele nastavu na hrvatskom, a jedan staratelj izjasnio se za nastavu na srpskom jeziku. Nakon izvršene ankete obavijestili smo predstavnike HNV-a i Školsku upravu. Vrlo brzo od  Pokrajinskog tajništa za obrazovanje dobili smo suglasnost za nastavu na hrvatskom jeziku«, kaže ravnateljica škole Renata Koporan.  
U razgovoru za Hrvatsku riječ načelnik Školske uprave Borislav Staničkov kaže da su tijekom srpnja u Školsku upravu stigli rezultati ankete roditelja, koji su proslijeđeni Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, koje je 17. srpnja dalo suglasnost za formiranje odjela prvašića na hrvatskom jeziku u Beregu. Ali priča tu nije završena, već, naprotiv, tijekom ljeta dobiva sasvim drugačiji tok, jer su u tih nekoliko tjedana roditelji promijenili svoje mišljenje glede jezika na kojem žele da njihova djeca pohađaju nastavu. Iako su obrazloženja onih koji su prvo htjeli nastavu na hrvatskom, pa onda ipak na srpskom da žele da im djeca uče na jeziku države u kojoj žive, da ne žele svoju djecu izdvajati od drugih neslužbeno se može čuti da je ta promjena mišljenja rezultat pristisaka kojima su roditelji bili izloženi. 
»Iz nekih razloga roditelji su se predomislili i na sastanku koji smo organizrali oni su tražili da se anketa ponovi, jer oni ipak ne žele da djeca pohađaju nastavu na hrvatskom. S obzirom na to da su meni u interesu prvo djeca i roditelji i kako smatram da je njihovo pravo da se, iz nekih svojih razloga, predomišljaju mi smo ponovili anketu. U ponovljenoj anketi dvoje roditelja je ostalo prvi prvobitnom stajalištu, a ostali su promijenili svoje mišljenje, odnosno izjasnili se da žele da im djeca nastavu pohađaju na srpskom jeziku. S rezultatima ponovljene ankete upoznali smo HNV i Školsku upravu. Problem je nastao jer nakon ove druge ankete mi nismo dobili nikakav odgovor iz Pokrajinskog tajništva ili Ministarstva prosvjete. Dakle, jedini papir koji imamo je odobrenje za formiranje odjela na hrvatskom jeziku na što roditelji ne pristaju. Ovoga tjedna čekamo da se ova situacija razriješi kako bi nastava mogla krenuti normalno«, iznosi kronologiju događanja ravnateljica Koporan. 

Rješenje u rukama Ministarstva prosvjete

A novi papir koji bi trebao razriješiti situaciju čeka se iz Ministarstva prosvjete. Barem tako se da iščitati iz odgovora koji je na pitanja Hrvatske riječi stigao iz Pokrajinskog tajništva za obrazovanje. U pisanom odgovoru potvrđuje se da je škola obavijestila Ministarstvo prosvjete o rezultatima nove ankete, odnosno o tome da je došlo do smanjenja broja učenika koji žele  pohađati nastavu na hrvatskom jeziku. 
»Konačnu odluku o tome hoće li se u Beregu realizirati nastava na hrvatskom ili ne donijet će Ministarstvo prosvjete u skladu sa Stručnim uputstvom o formiranju odjela i načina financiranja u osnovnim i srednjim školama u školskoj 2018./19. godini«, navodi se u odgovoru koji je potpisao pokrajinski tajnik Mihály Nyilas. 
U dopisu tajništva izostao je odgovor na pitanja je li škola imala pravo uraditi novu anketu, ali i konkretan odgovor na pitanje postoji li mogućnost, s obzirom na to da je dvoje roditelja istrajalo u namjeri da im djeca pohađaju nastavu na hrvatskom, da te nastave i bude u Beregu.
Za Darka Sarića Lukendića, predsjednika IO HNV-a, dileme glede toga nema. 
»Za mene nije upitno hoće li ovdje biti nastave na hrvatskom, samo je upitan broj učenika koji će pohađati tu nastavu. Uvjeren sam da će nastave na hrvatskom u Beregu biti. Budući da se na temelju ankete od osmoro roditelja sedmoro izjasnilo za nastavu na hrvatskom. Nažalost, tijekom ljeta pojedini roditelji bili su izloženi različitim pritiscima da promijene svoje opredeljenje. Meni nije jasno zbog čega. Vjerujemo da će Republika Srbija osigurati sve uvjete za pokretanje nastave i na srpskom jeziku, kao i za pokretanje nastave na hrvatskom jezku. Tako da ne vidim nikavu potrebu za napetosti i podizanje tenzije. Mislim da je važno da se djeci koja žele pohađati nastavu na hrvatskom i nastavu na srpskom jeziku osiguraju potrebni uvjeti za nastavu«, kazao je Sarić Lukendić.  
S problematikom nastave u Beregu upoznali su se u razgovoru s ravnateljicom i veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota te generalni konzul Generalnog konzulata RH u Subotici Velimir Pleša. 
Zlata Vasiljević