Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Zahtjevi, riješeni i neriješeni

»Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić pokazao se kao vjerodostojna, angažirana i odgovorna osoba kada je riječ o rješavanju ili početku rješavanja zahtjeva hrvatske zajednice koje smo mu predstavili 20. veljače nakon njegova službena posjeta Zagrebu«, izjavio je za Hinu predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, te kazao da sve preuzete obveze ipak nisu riješene.
Naime, predsjednik Vučić ustvrdio je da su ispunjeni svi zahtjevi za poboljšanje položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, predviđeni Subotičkom deklaracijom koju je u lipnju prije dvije godine potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

100 posto završeno

»Mislim da se mi Srbi trebamo ponositi time šta činimo za poboljšanje položaja hrvatske manjine u Srbiji«, rekao je Vučić novinarima u Zrenjaninu koncem kolovoza i naglasio da je popis »100 posto završen«, jer je država ispunila svih 26 zahtjeva. Predsjednik Srbije je najavio da će za 20 dana priopćiti koji su sve zahtjevi ispunjeni kako bi se Hrvati osjećali dobro u Srbiji i poštivali državu u kojoj žive.
Komentirajući ovu Vučićevu izjavu Žigmanov je rekao da su zahtjevi koje je predsjednik Srbije nabrojao realizirani zahvaljujući upravo »Vučićevom izravnom angažiranju« te da je »riječ o konkretnim problemima s kojima su se pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji suočavali« u konktekstu ostvarivanja manjinskih prava:
»Napose u dijelu financiranja rada pojedinih udruga, otvaranja lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, te otvaranja novih obrazovnih profila na hrvatskom jeziku u srednjim školama, zatim rješavanja komunalnih i infrastrukturnih objekata u naseljima gdje u većini žive Hrvati – most Šmaguc u Monoštoru i Dom kulture u Tavankutu, pitanje kupnje dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, otvaranje dijaloga s biskupima Katoličke crkve, uključivanje predstavnika hrvatske zajednice u tijela Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine«, istaknuo je Žigmanov.

Prijepori i neriješeni problemi 

»Jedini prijepor koji je ostao jest pitanje povrata Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici tamošnjoj hrvatskoj zajednici, što je – na koncu – i sam predsjednik Vučić priznao«, naveo je Žigmanov za Hinu.
On je istodobno istaknuo kako »Hrvati u Srbiji još uvijek bilježe i probleme u ostvarivanju svojih prava«.
»Najnoviji slučaj su opstrukcije oko otvaranja razreda na hrvatskom jeziku u Beregu ili podizanja poprsja pjesniku Aleksi Kokiću u Subotici«, naveo je Žigmanov, uz ocjenu da je riječ o »posljedici deficita u vladavini prava i nerazvijenih manjinskih politika«.
Žigmanov je to okarakterizirao »izostankom proaktivnog odnosa dijela javne uprave kada su u pitanju legitimni interesi pripadnika hrvatske zajednice«, ocijenivši kako »to onda znači da imamo situacije da se novi problemi otvaraju«.
Predsjednik DSHV-a ukazao je na prvu točku Subotičke deklaracije o unaprjeđenju bilateralne zaštite manjina – hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj – temeljem međudržavnog Sporazuma dviju država »gdje se izričito govori i o zastupljenosti manjina u zakonodavnoj razini vlasti na svim razinama, te u izvršnoj na lokalnoj razini«.
»To još uvijek nije riješeno«, istaknuo je Žigmanov, naglasivši da tome treba pridružiti i »pitanje razmjerne zastupljenosti u tijelima državne uprave«, te »pitanje prava na upravu u obrazovnim i kulturnim ustanovama, prava na službenu uporabu jezika i pisma«.
»I na koncu, ali ne i manje važno, imamo kao posljedicu nesporazuma i napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima gotovo stalno i snažno antihrvatsko raspoloženje u dijelu javnosti, što onda za posljedicu ima raširen strah i nespremnost Hrvata da sudjeluju u javnom životu«, ocijenio je Žigmanov.
Jedini predstavnik hrvatske manjinske zajednice u aktualnom sazivu Skupštine Srbije, ali kao zastupnik s oporbene liste Demokratske stranke, Žigmanov poručuje kao hrvatska zajednica u Srbiji »bilježi i pozitivno doživljava sve pomake kao posljedicu neposredne angažiranosti predsjednika Vučića«.
»No, ujedno ukazujemo da još uvijek nailazimo i na probleme, koji se ne rješavaju po slovu zakona«, istaknuo je Žigmanov.

Subotička deklaracija

Da podsjetimo, Subotičku deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske Vučić je, tada kao premijer Srbije, potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u Subotici 20. lipnja 2016. nakon što su zajedno posjetili predstavnike manjinskih nacionalnih zajednica Srba u istočnoj Slavoniji i Hrvata u Bačkoj.
Vučić je, početkom kolovoza, u kontekstu prijepora o različitim srpsko-hrvatskim pogledima na akciju Oluja, poručujući kako unatoč tome želi dobre odnose s Hrvatskom pojedinačno pobrojao što je sve Srbija učinila sukladno njegovim ranijim dogovorima s predsjednicom Hrvatske i predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji.
Dnevni list Politika je početkom kolovoza objavio popis od 24 zahtjeva, koji su prema riječima predsjednika Vučića ispunjeni ili je njihova realizacija pri kraju, a pod naslovom »Što je sve Srbija učinila za ‘svoje’ Hrvate«: Za potrebe rada i realizacije programa Hrvatskog prosvjetnog društva Jelačić Grad Novi Sad izdvaja 800.000 u 2018. godini; upravo se rješava obnova oštećenog mosta u šumi Šmaguc, na kanalu DTD u Monoštoru, točnije – tender je u tijeku i proces ide po planu; dogovoreno je da pokrajinska vlada angažira do četiri osobe za rad u pokrajinskim tajništvima; ostalo je da Hrvatsko nacionalno vijeće i DSHV pripreme biografije i odrede tko će biti delegiran za rad u pokrajinskim tijelima; dogovoreno je veće uključenje Hrvata u policiju Srbije, posebno na područjima gdje Hrvati žive i također se čeka prijedlog hrvatske zajednice; potpisan je sporazum za izbor lektora, za Univerzitet u Novom Sadu, na hrvatskom jeziku, i procedura izbora lektora je u tijeku; nastavljeno je proširenje mreže obrazovnih profila u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici i u osnovnim školama u Žedniku i Sonti na hrvatskom jeziku i to u dogovoru s Hrvatskim nacionalnim vijećem; srednje škole su riješene, a procedura za osnovne je u tijeku; dano je dodatnih 100.000 eura za rješavanja pitanja otkupa i uređenja rodne kuće bana Jelačića u Petovaradinu, na 500.000 eura, koliko je već dano; rješava se pitanje povrata Hrvatskog doma Hrvatskom kulturnom centru Srijem iz Srijiemske Mitrovice; pošto ima imovinskih problema, država Srbija je ponudila za jedan euro zakup na 50 godina, ali, pošto predstavnici Hrvata hoće vlasništvo – to se sada rješava; dogovoreno je uspostavljanje dijaloga s predstavnicima Katoličke crkve u Subotici, a riječ je o pitanju restitucije, oporezivanju imovine u Subotici i Bečeju; predsjednik Srbije je već obavio neke razgovore, a pozvao je, kako je sam rekao, biskupe na sastanak, pa se i to rješava; dogovorena je obnova Doma kulture u Tavankutu, projekt je završen, izdana građevinska dozvola, i osigurano 40 milijuna dinara, koliko je potrebno za radove; dogovoreno je da Vlada Vojvodine bude pokrovitelj Dužijance u 2018. godini i to je podržala s dva milijuna dinara; dogovoreno je da se započnu razgovori u vezi s obilježavanjem mjesta stradanja Hrvata u Srbiji tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća, čeka se prijedlog hrvatske zajednice kako bi se to moglo uraditi; dogovoreno da se pruži podrška već postojećoj suradnji između Hrvatskog nacionalnog vijeća i Srpskog narodnog vijeća, da bi mi osigurali dodatni novac za aktivnosti hrvatske manjine i to je realizirano, navodi Politika.
Također, Vučić je iznio u javnost i da je bilo postavljeno pitanje privođenja na obavijesne razgovore predstavnika hrvatske zajednice od strane BIA, da je to provjeravano i da su, po njegovoj ocjeni, postignuti značajni rezultati. Bilo je, kako je prenio predsjednik Srbije, i drugih pitanja, poput onih od egzistencijalnog značaja, koja se tiču zapošljavanja ljudi iz vrha hrvatske zajednice, što je također već realizirano.
Srbijanski predsjednik tada nije spomenuo jednu od najvažnijih usuglašenih obveza – zajamčeno mjesto u parlamentu za Hrvate temeljem sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina iz 2004.
Izvor: Politika i Hina

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika