Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bunjevačko veliko ruvo

U sklopu manifestacije Dužijanca u Zagrebu, 18. kolovoza u Etnografskom muzeju otvorena je izložba Bunjevačko veliko ruvo. Izložbu je otvorila savjetnica predsjednice Hrvatske, zadužena za društvene djelatnosti i mlade Renata Margaretić Urlić koja je između ostaloga poručila mladima da gdje god u svijetu bili pronose i njeguju svoj identitet, te čuvaju svoju baštinu. Otvorenju je prisustvovao i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, koji je u svom govoru rekao kako je Središnji državni ured učinio sve što je mogao kako bi Zagrepčani mogli vidjeti samo jedan mali dio onoga što se može vidjeti svake godine u Subotici na Dužijanci. Nazočili su i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Jasmina Tomašić, te narodni zastupnik u Skupštini Srbije, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. 

Najsvečanija ruva

Organizatori izložbe su Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, Katoličko društvo Ivan Antunović u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu, a autori izložbe su dr. sc. Aleksandra Prćić, Marinko Piuković, Jelena Piuković i vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, predsjednik spomenutog katoličkog društva. 
Izložba, koja je prošle godine bila postavljena u Subotici u okviru izložbe S Božjom pomoći, prikazana je i u Zagrebu, ali u drugom obliku jer je dio eksponata donesen iz Subotice, a dio je iz fundusa Etnografskog muzeja. U svome obraćanju autorica izložbe dr. sc. Aleksandra Prćić je zahvalila svima koji su radili na izložbi, a osobito kustosici Katarini Bušić. 
»Pokušali smo sva ova bunjevačka velika ruva posložiti od polovice 19. do polovice 20. stoljeća i cilj izložbe je ne samo prikazati nošnju, nego i pokazati kako su se ruva kroz cijelo stoljeće mijenjala. Kako se mijenjala moda tijekom vremena, ali i kako su krojevi ostali vjerni svojoj formi. Najsvečanija ruva nosila su se na velike godove, na svece i na vjenčanjima. S obzirom na to da je jedan od velikih godova i Velika Gospa, kada se slavila Dužijanca, u postavci su osim ruva i marama prikazane i krune od slame, koje su simboli Dužijance«, kazala je autorica izložbe.   
Na izložbi je prikazano ono bez čega Dužijanca ne može, a za ovu prigodu tiskan je katalog Bunjevačko veliko ruvo, te je snimljen kratki film koji prikazuje način oblačenja velikog bunjevačkog ruva. 

Baština koja živi

Predmetima iz privatnih zbirki Grge i Marinka Piukovića i Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice pridodane su raritetne krune Dužijance i narodne nošnje iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu i riznice Subotičke biskupije. Postavka sadrži najreprezentativniju odjevnu kombinaciju bunjevačkih Hrvata, stare fotografije, predmete i već spomenute krune od slame. 
Etnografski muzej u Zagrebu u svome fundusu čuva iznimno vrijednu baštinu s područja Hrvatske, ali isto tako i izvan njezinih granica. Po riječima ravnateljice ovoga Muzeja Goranke Horjan poseban fokus je na onome što se tiče Hrvata izvan domovine, a ovom prigodom fokus je na bunjevačkoj nošnji. »Suradnja sa Suboticom i Hrvatima iz Vojvodine je prisutna već duže vrijeme, ali ju svakih nekoliko godina obnovimo. Veseli nas da smo mogli ovo realizirati. Ono što je za muzej važno, jest ne samo da eksponate pospremimo u depou, nego nam je cilj i da tradicija živi, da vidimo kako ljudi i udruge čuvaju obiteljsko naslijeđe i na koji način sudjeluju u njegovom stvaranju. To je smisao ovakvih susreta da se vidi da baština nije umrtvljena prošlost nego da živi u svima nama«, rekla je ravnateljica pojašnjavajući kako o određenim predmetima brinu određeni kustosi, a da su posebno ponosni na stare primjerke kruna od slame, koje su rađene 1925. godine, a ovim povodom su izložene. 
Pokrovitelji izložbe u Zagrebu su Ministarstvo kulture RH, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a podržao je i Grad Zagreb, dok je Hrvatska elektroprivreda generalni sponzor. 
Izložba se može pogledati do 30. rujna. 
Ž. V.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay