Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Oktoberfest i Pierre de Coubertin

Coubertin 1892. godine dobija značajnu podršku. Naime, te godine se Unija francuskih sportskih društava za atletiku prvi put založila za obnavljanje olimpijskih igara.


U njemačkoj stručnoj literaturi pojavili su se brojni tekstovi koji dovode u vezu Oktoberfest u Münchenu i olimpijske igre novog vijeka. Prvi Oktoberfest priređen je 1810. kako bi se obnovili  srednjovjekovni običaji »u cilju očuvanja narodnih veselja«. U višednevnom programu festivalskog karaktera, »sportske« discipline bila su različita natjecanja u streličarstvu i konjičke utrke. Manifestacija se održavala svake godine, a od 1815. program je dopunjen i »gimnastičkim« natjecanjima i slično kao što je kasnije bio slučaj i u Grčkoj, kao prateći program organizirana je poljoprivredna izložba.

Njemačke predolimpijske igre

»Sportski« program se od 1836. godine sve više proširuje, među ostalim, atletskim disciplinama kao što su bacanje diska, trkačke discipline na različite daljine i bacanje kladiva a uključeno je i hrvanje. U prvoj polovici XIX. stoljeća bavarski intelektualci nisu ostali ravnodušni prema filohelenizmu, bilo da je u pitanju književnost, arheologija ili neka druga grana umjetnosti. Brojni pisci, pjesnici, političari i pedagozi obišli su znamenite predjele Grčke upoznavši se na taj način s antičkom mitologijom, odnosno sa starim olimpijskim igrama. Bavarski vladari Ludwig a potom i njegov sin Maksimilijan kao mecene podržavali su ove inicijative, štoviše, zahvaljujući njemačkom podrijetlu supruge grčkog kralja Otta I. (Amalia von Oldenburg) ove njemačko-grčke veze postale su još čvršće.
Sportska natjecanja na Oktoberfestu 1850. i 1852. godine tadašnji tisak (novine, časopisi, kalendari-godišnjaci) uspoređivao je s antičkim »olimpijskim igrama«. Grčke i njemačke (bavarske) predolimpijske igre imale su festivalski karakter i po tome su bile vrlo slične. Po mišljenju današnje njemačke stručne literature, programska koncepcija Oktoberfesta dala je osnovu i bila primjer za grčke pred-olimpijske igre.

Obnavljanje olimpijskih igara

Pierre de Coubertin (1863. – 1937.) osnivač je modernih olimpijskih igara. Pošto je rođen 1863. godine, razumljivo je kako nije bio u prilici neposredno pratiti rane grčke »predolimpijske igre« (1859., 1870. i 1875.). Ali je zato već kao mladić s velikom pažnjom pratio razvoj suvremenih ekonomskih i društvenih odnosa u Engleskoj. Kao pristaša engleskog školskog sustava i načina odgoja Coubertin 1883. odlazi na studijsko putovanje u Englesku. Veliki utjecaj (i) na njega imala je knjiga Thomasa Hughesa Školski dani Toma Browna (Thomas Hughes: Tom Brown’s Schooldays), odnosno uspješno primijenjen i proveden arnoldizam u školstvu. Arnoldizam počiva na četiri osnovna postulata: škola, crkva, kolegij i sport. Pojmovi »džentlmen«, »kršćanin« i »fer plej« imali su istaknutu ulogu u ovoj metodi odgoja. Metoda je nazvana po Thomasu Arnoldu (1795. – 1842.), engleskom edukatoru i povjesničaru, upravniku Škole Rugby (Rugby School), koji ga je uveo i primjenjivao u odgoju učenika (Rugby, Warwickshire, Engleska). 
Coubertin je pod utjecajem ovih saznanja postao pristaša novih ideja u načinu odgoja. Tome ide u prilog i njegovo mišljenje da je jedan od razloga francuskog poraza u ratu s Pruskom (1870. – 1871.) i u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je novim »programom odgoja« nastojao to poboljšati. Godine 1889. stupio je u kontakt s tada već vremešnim Williamom Brookesom (osnivačem Olimpijskog društva Wenlock), a listopada 1890. ga je i osobno posjetio u Much Welnocksu. Tom prilikom Brookes ga je detaljno informirao o grčkim inicijativama za obnovu antičkih igara, nakon čega Coubertin postaje »vatreni« zagovornik i inicijator osnivanja olimpijskog pokreta. Rođen početkom XIX. stoljeća (1809.), Brookes je bio tipičan predstavnik svoje generacije, što se ogledalo u  kolebanju između nacionalizma i internacionalizma, ali je smatrao da  oživljavanje  antičkih olimpijskih igara ima svijetlu budućnost, posebno naglašavajući prije svega odgojne ideje olimpizma i po tom pitanju učinio je i praktične korake.
Coubertin 1892. godine dobija značajnu podršku. Naime, te godine se Unija francuskih sportskih društava za atletiku prvi put založila za obnavljanje olimpijskih igara kao »periodičnih sportskih natjecanja omladine cijelog svijeta, koja bi pridonijela uklanjanju nacionalnog rivalstva i nesuglasica vjerske, političke  i rasne prirode«.
Atila Dunđerski

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika