Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Zbog postignutih rezultata očekujem potporu

Izbori za novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća kucaju na vrata. Dr. sc. Slaven Bačić, koji obnaša drugi mandat predsjednika HNV-a, u ovom je intervjuu najavio svoju kandidaturu na predstojećim izborima, jer će ponovno biti nositelj izborne liste. Kaže kako vjeruje da je iskustvo koje je stekao u prošla dva mandata i ostvareni rezulatati osnova za njegovu kandidaturu, a teme o kojima smo razgovarali su ciljevi i postignuća ovoga, još aktualnog saziva Vijeća u raznim područjima manjinskih prava o kojima skrbi HNV.
Što je važno za efikasno funkcioniranje saziva HNV-a u jednom mandatu? Dakle, što je važno za postizanje ciljeva? 
Ključni je preduvjet da svi subjekti koji su uključeni u sustav poznaju zakonske ovlasti nacionalnih vijeća. Drugim riječima, ne postavljati pred HNV imaginarne ideje, koje nemaju uporište u pravnom poretku, a zanemarivati zakonske ovlasti vijeća. Jednako tako je važna posvećenost profesionalnih uposlenika zacrtanim ciljevima, kao i vijećnika konstruktivnom, a ne destruktivnom pristupu u raspravama na sjednicama vijeća. Dalje je važan timski rad Izvršnoga odbora i njegova tijesna povezanost, s jedne strane s odborima, a s druge strane s Vijećem. To onda rezultira dobro pripremljenim sjednicama Vijeća, iako su rokovi koje diktiraju vlasti katkada iznimno kratki - često se od HNV-a zahtijeva agilno i promptno reagiranje u vrlo kratkim rokovima na konstantne izazove. Vrlo značajnu kariku u tom sustavu ima tajnik vijeća. Pri svemu tomu, naravno, nužno je imati i potrebne stručnosti, prije svega pravne naravi i onih koje su vezane za pojedina područja, nerijetko i političkih vještina kako doći do zacrtanoga cilja. Sa svoje strane, pravna stručnost podrazumijeva ne samo poznavanje zakonskih ovlasti vijeća već i sustav manjinskih prava uopće, što, osim domaćih propisa, podrazumijeva i poznavanje međunarodnopravnih standarda, napose one bilateralne i multilateralne sporazume koje je Srbija potpisala, jer su oni slabo poznati čak i većini profesionalnih sudionika u manjinskome životu. Sve to mora pratiti transparentno financijsko poslovanje.
Jeste li kao predsjednik Vijeća zadovoljni urađenim u ovom mandatu? 
Mislim da u cjelini gledano možemo biti zadovoljni postignutim. Prije svega, nastavili smo izgradnju institucionalnoga sustava, u kojem svatko zna svoje područje djelovanja, stvari se više ne rješavaju galamom i ad hoc zahtjevima, već sustavno. Među iznimnim izazovima bila je izrada Akcijskoga plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, praćenje njegove provedbe kao i provedbe odredbi Akcijskoga plana za pregovaračko poglavlje 23 koja se tiče prava nacionalnih manjina, te aktivnosti na zakonodavnim izmjenama dva krovna zakona, u čemu smo nedvojbeno bili među vodećim vijećima, tik uz rame Mađarskoga nacionalnog vijeća i aktivno uključeni u sve faze ovih procesa. Prije svega, zahvaljujući razgovorima predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović otkupljen je dio rodne kuće bana Jelačića, a zahvaljujući namjenskoj donaciji hrvatske Vlade te Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji su razumjeli jedinstvenost povijesne mogućnosti, kupljena je čestica tik pored zgrade HNV-a za potrebe trajnog rješavanja prostora za rad NIU Hrvatska riječ. Na početku ovoga mandata nismo mogli ni zamisliti da ove dvije nekretnine postanu vlasništvo HNV-a. Zadaća je narednog saziva Vijeća da se rodna kuća bana Jelačića preuredi uz pomoć pokrajinskih vlasti i Grada Novog Sada i tako postane jedan multifunkcionalan i samoodrživ objekt od važnosti za hrvatsku zajednicu kako u Petrovaradinu i Novom Sadu tako i šire, ali i za Hrvatsku, a ništa manje važno, i za jačanje interkulturalnih veza osobito na području Novoga Sada. Kada je riječ o prostoru za NIU Hrvatska riječ, uvjeren sam da će u narednom mandatu HNV-a redakcija Hrvatske riječi započeti raditi u novim prostorijama, a nakon toga veličina čestica omogućuje i realiziranje eventualnih drugih sadržaja. Spomenuo bih i da je u proteklom razdoblju značajno povećana i pomoć Hrvatske projektima hrvatskih udruga, organizacija i ustanova u Srbiji i uspostavljena tijesna suradnja ne samo sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, nego i s premijerom i predsjednicom Hrvatske te su naša manjinska prava sada postala dio agende u bilateralnim odnosima. Kada je riječ o odnosima u samoj zajednici, posebno mi je drago da se ne prepoznajemo kao posvađana i podijeljena zajednica, već je HNV uz druge čimbenike u zajednici uspješno radio na smanjenju podjela i jačanju zajedništva. Nastavili smo praksu iz prošloga mandata održavanja sjednica HNV-a izvan Subotice (Monoštor, Zrenjanin, Ruma, Sonta, Žednik, Surčin, Nikinci, Šid). Unatoč početnim sumnjama, uspješno je očuvan kontinuitet u organiziranju regionalnih manifestacija Srijemci Srijemu i Šokci i baština. Osnovane su i nove hrvatske udruge izvan Vojvodine – Hrvatska čitaonica Fischer u Surčinu, HKD Hrvatski kulturni centar Beograd u Beogradu i Udruga Široko iz Niša, ali i u Vojvodini poput Udruge banatskih Hrvata iz Zrenjanina, koje pomažemo sukladno našim ovlastima i mogućnostima.
Koji su najvažniji problemi riješeni u području obrazovanja u ovom mandatu?
Kao i u prošlome mandatu, daleko najviše pozornosti usmjereno je upravo na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Prije svega, zaokružen je proces izrade udžbenika za osnovnu školu. Ovaj posao započeli smo još 2012. godine kada smo umjesto uvoza udžbenika iz Hrvatske, isključivo vlastitim naporima i sredstvima i uz materijalnu potporu Hrvatske počeli izradu prijevoda udžbenika sa srpskog na hrvatski jezik. No, kada se prije dvije godine Ministarstvo prosvjete Srbije uključilo u ovaj proces, kao dio provedbe Akcijskoga plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ono je napokon preuzelo na sebe i financiranje cijeloga posla. Sada su kompletirani prijevodi gotovo svih udžbenika za osnovu školu, a kao posebno značajno istaknuo bih izradu autorskih udžbenika za glazbenu kulturu od prvog do osmog razreda, za što su njihovi autori prošle godine nagrađeni priznanjem HNV-a za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku Pajo Kujundžić, jer su to prvi autorski udžbenici koje su izradili pripadnici naše zajednice. Izrađeni su nacionalni dodatci za više predmeta, kao svojevrsna dopuna udžbenicima prevedenim sa srpskog jezika, u onim segmentima nastavnog gradiva koji se tiču nacionalnog identiteta. Od ove godine trebao bi početi raditi i lektorat za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kojega će financirati Ministarstvo obrazovanja Hrvatske, za koji očekujemo da bude vrlo tijesno povezan s nastavom na hrvatskom jeziku i jačanje jezičnih kompetencija nastavnoga kadra. Iako bez materijalne potpore Ministarstva prosvjete, u završnoj fazi je izrada didaktičkih materijala za pripremni predškolski program, ali su i dalje ostala otvorena pitanja udžbenika za srednje škole kao i za Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Kada je riječ o srednjim školama, u Subotici je, osim postojeće nastave na hrvatskom u Gimnaziji i Politehničkoj školi, pokrenuta nastava na hrvatskom i u Medicinskoj školi. Prošle školske godine napokon je pokrenuta cjelovita nastava na hrvatskom jeziku u Monoštoru, očekujemo to od ove godine u Beregu, a u sljedećem mandatu ostaje realizirati želju da se to ostvari i u Sonti, gdje je inače otvoren istureni odjel Glazbene škole iz Apatina. HNV je također budućim studentima u Hrvatskoj bio logistička i materijalna potpora, u smislu osiguravanja domova za vrijeme polaganja ispita državne mature te pribavljanja svih potrebnih informacija o novinama upisa naših učenika preko posebnih kvota za Hrvate izvan Hrvatske.
Prati li HNV reforme nastavnih programa?
Budući da je u tijeku reforma nastavnih programa, kako za nastavu na manjinskim jezicima, tako i za nastavu na srpskom, te da se od ove školske godine u uporabu uvode novi udžbenici za prvi i peti razred osnovne škole, nastava na hrvatskom jeziku pratit će ukupne procese u oblasti reforme obrazovanja na državnoj razini. Tako će, kao rezultat višegodišnje suradnje s beogradskim BIGZ-om i Školskom knjigom iz Zagreba, djeca koja ove godine upisuju prvi i peti razred osnovne škole imati odgovarajuće udžbenike pisane po novim nastavnim programima u isto vrijeme kad i njihovi vršnjaci koji pohađaju nastavu na srpskom. U sljedećem mandatu HNV očekuje daljnji rad na novim udžbenicima za drugi i šesti razred, zatim za treći i sedmi i na koncu za četvrti i osmi razred. 
Školski centar je projekt HNV-a. Koliko se tu napredovalo u svezi realizacije?
Hrvatski odgojno-obrazovni centar strateško je pitanje obrazovanja na hrvatskom jeziku. I na posljednjoj sjednici međuvladina Mješovita odbora koji prati provedbu bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina ovo pitanje je ponovno uvršteno među preporuke srpskoj strani. U okviru HNV-a izrađen je Elaborat o njegovom osnutku, a Subotička biskupija je dala načelnu suglasnost o ustupanju zgrada u Ulici Matije Gupca 8-10 i Harambašićevoj 5 za potrebe obrazovno-odgojne ustanove na hrvatskom jeziku. Prošloga je mjeseca u okviru Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu  i nacionalne manjine – nacionalne zajednice formirana Radna skupina za izradu akta o osnivanju hrvatskog odgojno-obrazovnog centra, u kojoj se nalaze predstavnici ovog pokrajinskog tajništva, Tajništva za društvene djelatnosti Grada Subotice, Subotičke biskupije te dva člana iz HNV-a, Darko Sarić Lukendić i Jasna Vojnić.
HNV podupire i organizira ljetovanja učenika. Smatrate li to važnim segmentom rada Vijeća?
Riječ je zapravo o sada vrlo razgranatom setu izvannastavnih aktivnosti. Zahvaljujući zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i Crvenom križu Grada Zagreba već dulje od desetljeća svake godine stotinjak djece sudjeluje na ljetovanju u Novom Vinodolskom, u okviru kojega su svakodnevne kreativne radionice za djecu. U tom smislu uveden je sustav tako da se točno zna kojeg uzrasta će djeca svake godine ljetovati, a to su učenici koji završe četvrti razred osnovne škole i učenici koji su ostvarili osobite rezultate na školskim natjecanjima. Tu je i važna aktivnost udruga Naša djeca i StopA na Ljetnoj školi kulture, jezika i duhovnosti koje organiziraju ljetovanja na otocima Prvić ili Cres, gdje su uz radionice naglašeni i kršćanski sadržaji. Pomažemo također i edukativne ekskurzije u Hrvatsku djece iz Srijemske Mitrovice koja slušaju predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, kao i studijski posjet Politehničke škole iz Subotice Zagrebu i Samoboru. Posljednjih je godina broj ovakvih aktivnosti uvećan i za višednevnu ekskurziju učenika osmih razreda s obilaskom Vukovara, Plitvica, Zagreba i Splita, zatim desetodnevni program profesionalne orijentacije za učenike sedmih razreda osnovne škole i trećih razreda srednje škole u Benkovcu, posjet sajmu knjiga Inteliber u Zagrebu itd. Sve su ove i druge aktivnosti sastavnica obrazovanja na hrvatskom, jer ako djeca koja slušaju nastavu na hrvatskom ne odlaze u Hrvatsku, ne upoznaju njezinu kulturu i povijest, ne vide njezine ljepote, ne čuju izvorne govornike hrvatskoga jezika, onda izostaje puni učinak nastave na hrvatskom jeziku.
U kojoj mjeri HNV podupire upis prvašića u hrvatske odjele i na koje načine?
Od početaka obrazovanja na hrvatskom jeziku opća pomoć svim učenicima koji polaze nastavu na hrvatskom jesu besplatni udžbenici, za što je danas ključna potpora Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ali i drugih dobrotvora, poput posljednjih godina Rotary kluba iz Osijeka. Također, još od 2010. godine roditelji prvašića dobivaju od HNV-a bon u vrijednosti od 10.000 dinara za kupnju školskog pribora, a u suradnji sa subotičkom lokalnom samoupravom izravno materijalno pomažemo organizirani prijevoz djece iz drugih dijelova grada u škole u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku. Djeca nižih razreda koja slušaju nastavu na hrvatskom u cijeloj Vojvodini dobivaju prigodne darove za Uskrs i svetog Nikolu.
U kojoj je fazi izrada Strategije informiranja na hrvatskom jeziku?
Na žalost, za razliku od Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku i Strategije kulture Hrvata u Republici Srbiji, nismo uspjeli realizirati zacrtane ciljeve izrade dvije preostale strategije. Nacrt Strategije informiranja na hrvatskom jeziku bio je na javnoj raspravi ove godine, ali se, među ostalim, i zbog potrebe usuglašavanja ovoga akta sa Strategijom razvoja sustava javnog informiranja u Republici Srbiji, koja još nije usvojena, naša Strategija nije našla pred vijećnicima. To će biti svakako prioritetna zadaća sljedećeg saziva Vijeća, uz izradu Strategije službene uporabe hrvatskoga jezika.
HNV podupire i rad hrvatskih kulturnih udruga. Zbog čega je to važno?  
Prije svega, podsjetio bih da od 2011. godine HNV izdvaja 10% iz svojega proračuna za rad hrvatskih udruga temeljem javnoga natječaja, pa je tako i ove godine. Kada HNV daje prijedloge za raspodjelu sredstava na natječajima koje raspisuju državna tijela, to uvijek čini imajući u vidu cjelinu, kako sredstava dobivenih po drugim natječajima, tako i kvalitetu i tradicionalnost projekata. No, pomoć hrvatskim udrugama svakako ne bi bila ni izbliza učinkovita bez tijesne suradnje HNV-a i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvatske udruge su iznimno bitan segment očuvanja hrvatske kulture i jezika, napose tradicijske, ali i drugih oblika, te njihovim izravnim pomaganjem ili u suradnji s drugim subjektima u zajednici pokazujemo da HNV nije svrha samome sebi već smo u funkciji svih subjekata našeg manjinskog života.
Ima li postignuća i u području službene uporabe materinskog jezika?
U ovome segmentu naše su mogućnosti skromne, težište rada trebalo bi biti na upoznavanju pripadnika hrvatske manjine s dobrom pravnom regulativom u ovome pogledu, da oni u kontaktu s državnim tijelima inzistiraju na zakonskim pravima, npr. da traže dvojezične dokumente, da im u dokumentima i ispravama ime bude ispisano na hrvatskom jeziku i pismu, da državna tijela dosljedno primjenjuju propise o službenoj uporabi manjinskih jezika i pisama itd. Ovdje smo u sličnoj poziciji s drugim manjinskim zajednicama, čak i po nekim zajedničkim negativnim primjerima, kakav je uklanjanje hrvatskoga naziva Bajmak na ulazu u ovo mjesto, što je bio slučaj i s natpisima i na drugim manjinskim jezicima u Vojvodini. Dakle, imamo zadovoljavajući pravni okvir, ali je potrebno raditi na njegovoj provedbi – s jedne strane jačati inicijative pripadnika manjine za korištenjem ovoga prava, a s druge strane, inzistirati na punoj provedbi ovih propisa od strane svih državnih tijela gdje je hrvatski jezik u službenoj uporabi.
U kojoj je fazi uređenje i stavljanje u funkciju rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu?
Polovicom listopada 2017. Vlada Republike Srbije je, nakon javne objave predsjednika Vučića, uplatila namjensku dotaciju na račun HNV-a za otkup glavnog prizemnog prostora i uličnog katnog stana u rodnoj kući bana Jelačića te uređenje prostora. Međutim, kada smo nakon toga pristupili sklapanju ugovora, predstavnici vlasnika prizemnoga prostora su, pozivajući se na promijenjeno stanje na tržištu nekretnina, povisili prodajnu cijenu. Zato smo morali tražiti suglasnost Vlade Srbije za sklapanje ugovora pod novim uvjetima, a do pozitivnog rješenja došlo je nakon posjeta predsjednika Vučića Republici Hrvatskoj 12. veljače 2018., poslije kojeg je Vlada Srbije uplatila dodatni iznos za otkup. Nakon što smo ponovno počeli dogovarati uvjete kupoprodaje, rečeno nam je da se u jednoj prostoriji nalaze stvari Ivana Karačića i udruge Franjo Štefanović čiji je predsjednik, i da on odbija iseliti stvari i vratiti ključeve. Zbog toga smo ugovorili da se prodavatelju isplati samo dio cijene prilikom ovjere kupoprodajnoga ugovora, a da će HNV stupiti u posjed nekretnine tek nakon što prodavatelj isprazni cijelu nekretninu, kada će prodavatelju biti isplaćen preostali dio cijene. Prodavatelj je zatim pokrenuo sudski postupak radi iseljenja, a u međuvremenu je HNV kupio i drugi objekt – katni stan i stupio u posjed. Međutim, cijeli projekt uređenja i stavljanja u funkciju rodne kuće bana Jelačića sada stoji i čeka završetak sudskog postupka.
Izbori za novi saziv HNV-a ubrzo slijede. Hoćete li ponovno biti nositelj izborne liste? Hoće li tu listu podržati DSHV?
Da. Vjerujem da iskustvo koje sam stekao u prošla dva mandata te ostvareni rezultati jesu osnova za pozitivan odgovor na Vaše pitanje. Vijeću DSHV-a uputio sam kandidaturu 13. srpnja 2018. i očekujem potporu da poput 2010. i 2014. godine, skupa s hrvatskim udrugama, ostvarimo uvjerljiv izborni uspjeh.
 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika